Međutim, po ocjenama Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Vijeća Evrope, neki od njih nisu usklađeni s EU. S druge strane, još uvijek nema konsenzusa o ključnim zakonima, kao što su zakoni o Sudu BiH i Ustavnom sudu BiH. Također, Evropska unija od Bosne i Hercegovine traži i usklađivanje vanjske politike s Bruxellesom.

Tokom svoje posjete početkom novembra, a uoči objavljivanja izvještaja, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u Sarajevu je poručila da Bosna i Hercegovina treba djelovati jedinstveno i nastaviti rad na ispunjavanju 14 prioriteta, kako bi kao jedinstvena, suverena i nezavisna zemlja postala punopravna članica Evropske unije


- Rješavanje svih 14 prioriteta, a pogotovo onih koji se odnose na uspostavu i jačanje vladavine prava, poput zakona o sudovima i o sukobu interesa su važni prije svega za ovu zemlju i to treba naglasiti. To će biti dodatni dokaz spremnosti i sposobnosti vaše zemlje za napravi iskorak na putu ka EU - rekla je Von der Leyen.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto u utorak je uputila pismo evropskom povjereniku za susjedstvo i proširenje Oliveru Varhelyiju u kojem navodi kako je BiH učinila vidljive pomake i značajan napredak, osobito na potpunom usklađivanju svojih vanjskopolitičkih stavova sa stavovima Evropske unije, unaprjeđenju vladavine prava, borbi protiv korupcije, jačanju ekonomske stabilnosti, te izgradnji inkluzivnog i funkcionalnog bosanskohercegovačkog društva.
Stoga je izrazila nadu u pozitivne ocjene i preporuke kako bi, sukladno dosadašnjim pozitivnim rezultatima, dodatno dinamizirali reformski proces, opravdali dodijeljeni status kandidata i otvorili novo poglavlje na putu BiH prema EU otpočinjanjem pretpristupnih pregovora za punopravno članstvo.

Unatoč polovično ispunjenim obvezama, među domaćim političarima vlada optimizam da bi izvještaj Evropske komisije mogao biti pozitivan. Vladao je i optimizam da će Vijeće EU donijeti odluku o početku pregovora s BiH do kraja godine, međutim rokovi se produžuju.

Do sada su Hrvatska, Mađarska, Rumunija, Slovenija, Austrija i još neke zemlje tražile da BiH dobije datum za početak pregovora, s obzirom na to da je jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja ima status kandidata, ali koja nije otpočela pregovore. S druge strane, neke zemlje su protiv toga da BiH dobije datum za početak pregovora, inzistirajući na tome da BiH prvo ispuni zadane uvjete.

Kako u utorak piše "Politico" pozivajući se na evropske dužnosnike, Evropska komisija podržala je otvaranje pristupnih pregovora s BiH.

Ovaj list navodi da "zeleno svjetlo" za BiH nije dobro prošlo među nekim diplomatima EU koji su ukazivali na nazadovanje BiH u pogledu vladavine prava. Kako se dodaje, oni su izrazili negodovanje za eventualno otvaranje pregovora s BiH jer ''kako bi onda mogli očekivati da druge zemlje kandidati marljivo provode svoje reforme''.

Konačnu odluku o eventualnom otvaranju pregovora s BiH donosi Vijeće EU koje će zasjedati polovinom decembra. Uoči tog sastanka visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell okupit će u Bruxellesu lidere zapadnog Balkana.

Podsjetimo, Bosna i Hercegovina je krajem prošle godine dobila status kandidata, iako nije ispunila prioritete koji su pred nju postavljeni. Prema mišljenjima nekih analitičara, Evropska unija tada se vodila geopolitičkim dešavanjima u svijetu više nego što je BiH doista zaslužila status kandidata. Bosna i Hercegovina, kako se vidi, nije ispunila uslove, ali ipak očekuje otvaranje pregovora. Bosanskohercegovačke vlasti se nadaju evropskoj milostinji, jer ipak su oni mezimci Evropske unije i Amerike koje su ih i dovele na vlast.