Izraelski napad u kojem je ubijeno sedam humanitarnih radnika u Gazi najnoviji je primjer trajnog političkog problema za predsjednika Bidena: njegov pristup ratu koji Izraela vodi u Pojasu Gaze ostavio ga je pritisnutim na obje strane.

Smrtonosni napad u ponedjeljak uvečer na radnike Svjetske centralne kuhinje, koji je Izrael nazvao nesrećom, izazvao je negodovanje progresivnih demokrata u Kongresu, koji su obnovili pozive na prekid vatre i obustavu pomoći SAD-a Izraelu. To je također zasjenilo Bidenov pokušaj da u Bijeloj kući s muslimanskim i arapsko-američkim liderima obilježi muslimanski sveti mjesec ramazan.

Dr. Thaer Ahmad rekao je za Wall Street Journal da je na tom događaju govorio o svom iskustvu volontiranja u bolnici u Gazi u kojoj su se od bombardiranja sklanjale čitave porodice, uglavnom sa djecom. Predsjedniku Bidenu tada je rekao kako je bolnica evakuirana nakon napada izraelskih snaga, a potom i ugašena.

"U osnovi sam se izjasnio da Sjedinjene Države moraju intervenirati", rekao je Ahmad. “A onda sam samo rekao: ja sam jedini Palestinac-Amerikanac ovdje i ne mogu mirne savjesti sjediti ovdje dok se sve ovo dešava.”

Ahmad je rekao da je Biden odgovorio rekavši: "Razumijem". Prije nego što je otišao, Ahmad je rekao da je Bidenu predao pismo koje je napisala osmogodišnja djevojčica u Gazi koja je izgubila roditelje u izraelskom zračnom napadu.

Zvaničnik Bijele kuće nije komentirao Ahmadov izvještaj o događaju, ali je rekao da će Biden "nastaviti da se bavi muslimanskim i arapsko-američkim zajednicama i sluša glasove svih pogođenih ovim sukobom".

Mnogi muslimanski lideri odbili su pozive da prisustvuju, a kao razlog su naveli to što Bidenova administracija bezuvjetno pomaže Izraelu. Neki aktivisti su pozivali druge da bojkotiraju događaj, a protest je održan ispred Bijele kuće.

"Naša organizacija nije smatrala da je prikladno biti tu dok je glad u Palestini uzrokovana upravo uz podršku SAD-a", rekao je jedan od muslimanskih lidera. “Iako pozdravljamo angažman, potrebno nam je da zajednica bira svoje kvalificirane predstavnike, a ne da Bijela kuća određuje koga će pozvati.”

S druge strane, Biden je posljednjih mjeseci, doduše deklarativno, postao sve više kritičan prema izraelskim operacijama u Gazi. Predsjednik je pozvao na privremeni prekid vatre kako bi se dopustilo dostavljanje veće količine pomoći u Gazu—i oslobodio taoce koje Hamas još uvijek drži nakon napada 7. oktobra.

Zbog Bidenove oštrije retorike prema Izraelu sada su nezadovoljni i američki Židovi koji podržavaju izraelsku ofanzivu na palestinske civile.

„Polarizacija po ovim pitanjima između ovih zajednica postaje sve dublja“, rekao je Jeremy Ben-Ami, predsjednik J Streeta, liberalne jevrejske lobističke organizacije. “Obje strane zaslužuju da imaju svoja prava i sigurnost i na kraju svoju slobodu – to je ono što administracija pokušava učiniti – izgraditi put ka tome, a to nije lako.”

Prošle sedmice, čelnici jevrejskih federacija Sjeverne Amerike izrazili su zabrinutost na sastanku sa zvaničnicima Bijele kuće i Vijeća za nacionalnu sigurnost da retorika administracije koja kritizira Izrael ugrožava Jevreje u Americi. Zvaničnici administracije uzvratili su napomenom da broj civilnih žrtava izraelske ofanzive ne doprinosi rješenju.

Neki od najbližih Bidenovih savjetnika postali su sve zabrinutiji da će ga njegova podrška izraelskim ratnim naporima koštati glasova u novembru. Anketa Wall Street Journala krajem februara pokazala je da 60% glasača ne odobrava Bidenov odnos prema ratu u Gazi, dok samo 31% ispitanih odobrava njegove postupke.