Kada je prije nekoliko dana organizacija Aid to the Church in Need (ACN) objavila da je ugrožena vjerska sloboda za oko 62% svjetske populacije, odnosno, za oko 4.9 milijardi ljudi, prva je pomisao bila da je riječ o progonjenim mannjinama. Ali ima slučajeva gdje pripadnici iste vjere proganjaju jedni druge.
Takva je situacija zabilježena u Pakistanu, zemlji s muslimanskom većinom (96,47% prema ACN-u) u kojoj su progonjene manjine kršćani, hindusi, Bahai i -muslimani. Riječ je Ahmedijama, muslimanskoj zajednici čije pripadnike, kako tvrde, u pakistanu smatraju građanima drugog reda i koji trpe nasilje zbog svojih uvjerenja. Muslimani protiv muslimana u zemlji u kojoj u ustavu piše da je državna vjera islam.
Nedavno su Ahmedije uputile službenu obavijest evropskim institucijama u kojoj stoji da trpe progon u Pakistanu (a također i u drugim zemljama) od strane civilnih i vjerskih vlasti. U izjavi upozoravaju, između ostalog, da su "pakistanske vlasti zabranile Ahmedija muslimanima u Pakistanu da se okupljaju kako bi proslavili bajram“.
U onome što smatraju "ozbiljnim kršenjem temeljnih ljudskih prava i vjerskih sloboda," ističu da je Advokatska komora (državna institucija u Pakistanu) gradova Lahore i Gojra (koji se nalaze u regiji Punjab) pozvala lokalne policijske snage da "poduzmu potrebne mjere kako bi osigurale da Ahmedije ne učestvuju u klanju kurbana“.
Prema napisanom u obavijesti, ova zabrana izazvala je kruženje poruka diljem zemlje u kojima se poziva stanovništvo "da prijavi policiji Ahmedije uhvaćene u žrtvovanju životinja". I dodaju da je ovo "posljednje u dugom nizu ograničenja i ugnjetavanja pakistanskih državnih vlasti protiv marginalizirane i proganjane zajednice Ahmedija muslimana".
Izjava završava zahtjevom međunarodnoj zajednici da "podigne svoj glas protiv ograničenja nametnutih vjerskim slobodama i da izvrši pritisak na pakistansku vladu da bez odlaganja usvoji potrebne mjere za očuvanje zaštite i sigurnosti Ahmedija". Osim toga, oni također podsjećaju da su "13. jula 2021. stručnjaci UN-a za ljudska prava izrazili duboku zabrinutost zbog nezainteresiranosti kada su u pitanju ozbiljna kršenja ljudskih prava koja su počinjena nad Ahmedijama diljem svijeta."
Zajednica Ahmadiyya je, ako se držimo izvornog i nepežorativnog značenja riječi, muslimanska zajednica koju je 1889. godine utemeljio Mirza Ghulam Ahmad, isprva smatran reformatorom. Riječ je o rascjepu s nekim doktrinama koje odudaraju od islamske ortodoksije, kao što je vjerovanje da je njihov utemeljitelj mesija kojeg proriču tri monoteističke religije i uvjerenje da je Isa a.s. preživio raspeće i nastavio širiti poruku u Indiji, tražeći izgubljena plemena Izraela. Prema Ahmedija muslimanima, Isus je umro u dobi od 86 godina i njegova grobnica je u Kašmiru.
U Pakistanu je njihova situacija postala složenija nakon 1974. kada je tadašnji premijer, Zulfikar Ali Bhutto, proglasio "nemuslimanski" status za Ahmedije. Deset godina kasnije, predsjednik Zia-ul-Haq objavio je dekret kako bi spriječio navodne "antiislamske aktivnosti" koje su zabranjivale Ahmedijam muslimanima da se nazivaju muslimanima ili da se "izdaju da su muslimani", što je pojačalo njihov progon i od strane vlasti i od stanovništva.
