U Sjevernoj Makedoniji danas se obilježava trideset godina od nezavisnosti ove nekadašnje jugoslovenske republike. Na referendum za nezavisnost ove zemlje 1991. godine izašlo je 72 posto punoljetnih građana, od kojih je 95 posto odgovorilo da Makedoniji u budućnosti vide kao nezavisnu državu.
Referendumsko pitanje glasilo je: "Da li ste za samostalnu Makedoniju s pravom da stupi u budući savez suverenih država Jugoslavije"?
Neposredno prije definitivne odluke o raspisivanju referenduma, tadašnje političko vodstvo Makedonije nastojalo je da pronađe rješenje koje će Makedoniji omogućiti ostanak u Jugoslaviji.
Ostat će upamćeni napori tadašnjeg predsjednika Makedonije Kire Gligovrova, koji je zajedno sa predsjednikom Bosne i Hercegovine Alijom Izetbegovićem uz pomoć koncepta "Asimetrične federacije" pokušao "spasiti" nekadašnju zajednicu republika od raspada.
Uprkos takvim nastojanjima, srpska politička elita nije odustajala od realiziranja ideje o "Velikoj Srbiji", čega nije bila pošteđena ni Makedonija. Naime, ideja Slobodana Miloševića i grčkih političkih lidera Papandreua, Mitsotakisa i Mangakisa bila je podjela Makedonije između Srbije, odnosno Grčke.
Takav koncept u konačnici nije realiziran, a Grčka nastojanja da ospore nezavisnost Makedonije također nisu imala veću podršku međunarodnih predstavnika.
Ono što su Grci jedino uspjeli jeste osporavanje imena Makedonija, pa je tako usvojeno ime nove države glasilo Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija. Da se u Grčkoj politici prema Makedonoji nije promijenilo ništa u odnosu na period od prije tridesetak godina, govori i novi pritisak usmjeren prema ovoj nezavisnoj zemlji, koji je u konačnici rezultirao novim državnim imenom - Sjeverna Makedonija.
Sjeverna Makedonija trideset godina nakon nezavisnosti članica je NATO pakta, a može se pohvaliti da je jedna od rijetkih bivših jugoslovenskih republika uspjela da izbjegne dugotrajni ratni scenario.
Činjenica jeste da je i u Makedoniji tokom 2001. godine buktio kratkotrajni ratni sukob između Albanaca i Makedonaca, ali je nakon nekoliko mjeseci uspješno okončan Ohridskim mirovnim sporazumom.
Sjevernu Makedoniju danas čine većinom Makedonci i Albanci, ali i nekoliko drugih manjinskih zajednica među kojima su i Bošnjaci, kojih u Sjevernoj Makedoniji ima oko 30.000.
