Izabrani vijećnici za Gradsko vijeće Grada Sarajeva: Srba i Hrvata 50%

A da sve bude još složenije, potrudile su se stranke koje su među Hrvate kandidirale i osobe kojima, zbog imena i prezimena koje nose, njihovo nacionalno opredjeljenje ne bi mnogo pomoglo u Stocu ili Čapljini ratne 1993. godine.

Nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine utvrdila i prije nekoliko dana objavila rezultate izbora održanih u općinskim vijećima i dodijelila mandate vijećnicima iz općina Stari Grad, Centar, Novi Grad i Novo Sarajevo za Gradsko vijeće Grada Sarajeva, stekli su se uvjeti za formiranje Gradskog vijeća i izbor novog gradonačelnika.

U novom sastavu Gradskog vijeća SDA će imati osam vijećnika, DF i Naša stranka po četiri, SDP i SBB po tri, po jednog BOSS, Građanski savez, Savez za Stari Grad, Prva nezavisna lista Stari Grad i USD, a jedan vijećnik izabran je kao samostalan kandidat. Nacionalni sastav Gradskog vijeća određen je Statutom Grada Sarajeva, u čijem članu 22. piše: “Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno bit će garantiran minimum od 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje 2 (dva) mjesta, bez obzira na izborne rezultate.”

U sastavu novog Vijeća devet je Bošnjaka (32%), po sedam Srba (25%) i Hrvata (25%), dok je petero Ostalih (18%). Broj Bošnjaka i Hrvata isti je kao i prije četiri godine, a jedan je Srbin više te pripadnik Ostalih manje nego nakon izbora iz 2012. godine. Izbor nebošnjaka za Gradsko vijeće nije jednostavno provesti jer je u sastavu općinskih vijeća nacionalna struktura mnogo drukčija od one koju propisuje Statut Grada Sarajeva.

Bošnjaka je među općinskim vijećnicima iz čijih se redova biraju gradski vijećnici između 70 i 80% (ovisno o tome koliko ih se među njima odlučilo izjasniti na neki drugi način), a Srba i Hrvata oko 15% (ukupno dvadesetak). Odnosno, većina Srba i Hrvata članova sarajevskih općinskih vijeća izabrani su i kao vijećnici u Gradskom vijeću. Stvar dodatno kompliciraju rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine, po kojima je u Gradu Sarajevu živjelo 80,7% Bošnjaka, 2,8% Srba, 4,8% Hrvata i 10,5% Ostalih.

A da sve bude još složenije, potrudile su se stranke koje su među Hrvate kandidirale i osobe kojima, zbog imena i prezimena koje nose, njihovo nacionalno opredjeljenje ne bi mnogo pomoglo u Stocu ili Čapljini ratne 1993. godine.

U Gradsko vijeće izabrani su iz Općine Stari Grad: Abdulah Skaka (SDA, Bošnjak), Adnan Talić (Prva nezavisna lista Stari Grad, Hrvat), Almedin Miladin (SDP, Bošnjak), Dado Stojnić (DF, Srbin), Vedran Dodik (Savez za Stari Grad, Hrvat), Vibor Handžić (NS, Ostali), Srđan Simonović (SDA, Srbin); iz Općine Centar: Samir Fazlić (NS, Bošnjak), Velija Katica (SDA, Ostali), Sead Srna (DF, Bošnjak), Nihad Uk (NS, Ostali), Nuko Grebović (GS, Hrvat), Tea Dreković (SBB, Hrvatica), Miro Lazović (SDP, Srbin); iz Općine Novo Sarajevo: Hazim Bahtanović (SDA, Bošnjak), Srđan Srdić (samostalni vijećnik, Srbin), Barbara Peleš-Stroil (NS, Hrvatica), Miroslav Živanović (SDP, Srbin), Igor Gavrić (SBB, Hrvat), Reuf Hafizović (SDA, Bošnjak), Snežana Omukić (DF, Srpkinja); iz Općine Novi Grad: Edina Gabela (SDA, Ostali), Lana Velić (DF, Ostali), Sanela Fijuljanin (SBB, Bošnjakinja), Enes Peštek (SDA, Bošnjak), Bajro Biber (BOSS, Bošnjak), Toni Vukadin (SDA, Hrvat), Mira Jurić (USD, Srpkinja).

PROČITAJTE I...

Kada na takve vrste zabluda i predrasuda dodamo činjenicu da je većina nosilaca ovog političkog trenda za vrijeme agresije ili dezertirala i kukavički pobjegla od obaveze da brani državu, ili bila sklonjena na sigurno, ili jednostavno bila suviše mlada da bi je se sjećala u takvoj mjeri da bi mogla formirati bilo kakva lična iskustva i zaključke, onda možemo razumjeti razliku između ozbiljnosti i osjećaja za državu kod starije generacije ljevičara i tragikomičnog odsustva zdravog razuma i bilo kakve političke odgovornosti kod crvenih “mladih gusana” čije vrijeme tek dolazi

Ideja o daljoj izgradnji EU s ciljem da ona postane istinska država ima moćne unutarevropske, direktne, eksplicitne protivnike – desničarske lidere, grupe, organizacije i pokrete, kao i protivnike izvan EU koji, plašeći se hipotetičkog konkurencijskog potencijala “Sjedinjenih Evropskih Država”, implicitno djeluju na kompromitaciji te ideje, a posebno na kompromitaciji prakse koja znači iskorake za ostvarivanje te ideje. U tome treba tražiti logiku ruske podrške evropskim radikalnim desničarima, gdje god oni postoje, ali i logiku Trumpovog američkog antagoniziranja naspram EU i njenih članica

KOMENTARI

  • Apsurdistan: U gradskom vijeću Sarajeva Srba i Hrvata 50% | AKOS 21.01.2017.

    […] Stav.ba […]

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!