Zrelost bh. dijaspore

Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji “Consilium Bosniacum” je, pored još boljeg umrežavanja udruženja i uvezivanja uspješnih ljudi porijeklom iz BiH, uzeo sebi za zadatak zastupanje interesa i zaštitu prava građanki i građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine

Kao veoma važan dan u historiji bosanskohercegovačke dijaspore u Austriji ostat će zabilježen 30. mart 2019. godine, kada je Inicijativni odbor Saveza bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji “Consilium Bosniacum” u svečanoj dvorani Yamaha Concert Hall u Beču pozvao udruženja, istaknute građane te druge osobe koje vežu svoja osjećanja za Bosnu i Hercegovinu i koji predstavljaju njene ideale na Osnivačku skupštinu Saveza.

Pozivu su se odazvali predstavnici 21 bosanskohercegovačkog udruženja u Austriji, koji su, po Poslovniku o radu Skupštine, i osnivači Saveza, te veliki broj počasnih gostiju. Skupštinu je izvedbom sevdalinke otvorila mlada operska pjevačica Selma Aljović, a nakon toga, predstavnik Inicijativnog odbora Dževad Majdančić prisutnima je predstavio proces pripreme za osnivanje Saveza, koji je trajao više od godinu dana i u okviru kojeg je održano više od 15 sastanaka.

Ambasador Bosne i Hercegovine u Beču Kemal Kozarić, kao jedan od počasnih gostiju, u svom je pozdravnom obraćanju čestitao na inicijativi te govorio o važnosti uvezivanja bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji. Poslije ambasadora Kozarića, prisutnima su se kratko obratili i politički predstavnici iz BiH Ermin Zulić i Hamdija Ljubijankić. Osnivačka skupština je zatim uspostavila svoja radna tijela, pa potom jednoglasno usvojila prijedlog Statuta Saveza i izabrala Upravni i Prošireni odbor od ukupno 15 članova iz pet austrijskih pokrajina. Nakon zvaničnog dijela, učesnici Skupštine su uz zakusku razmjenjivali ideje i razgovarali s izabranim predstavnicima Saveza.

Damir Saračević iz Linza izabran je za predsjednika UO Saveza, u kojem su još i potpredsjednik Dževad Majdančić (Beč), blagajnik Izet Kurtalić (Salzburg), zamjenica blagajnika Ramzija Kanurić-Oraščanin (Salzburg), sekretar Mirsada Župani (St. Pölten) i zamjenik sekretara Admir Mehmedović (St. Pölten). Članovi Proširenog odbora Saveza jesu Mustafa Selimspahić (Enns), Ismet Mehmedović (Beč), Mehmed Salkić (Beč), Edib Omerović (Beč), Mensur Imširović (Klagenfurt), Ajdin Karajko (Spittal / Drau), Azra Hodžić-Kadić (Beč), Kabir Sokullu (Beč) i Esma Diman-Murselović (Beč).

Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji “Consilium Bosniacum” je, pored još boljeg umrežavanja udruženja i uvezivanja uspješnih ljudi porijeklom iz BiH, uzeo sebi za zadatak zastupanje interesa i zaštitu prava građanki i građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine, te njegovanje i očuvanje bosanskohercegovačkih kulturnih tradicija i jezika u Austriji. Kroz analizu i izradu političkih, socijalnih i ekonomskih strategija Savez također ima za cilj pozitivan utjecaj na širu društvenu javnost. Osnivanje Saveza uspješan je i veoma važan događaj koji je ujedno i pokazatelj određene zrelosti bosanskohercegovačke dijaspore u Austriji.

 

 

PROČITAJTE I...

Školuju se na bosanskom, srpskom i albanskom jeziku. Prema popisu stanovništva 2011. godine, u Srbiji (bez Kosova) je živjelo 7.767 Gorana. Prema procjenama, Gorana ima više od 60.000. U Gori ih trenutno živi i radi između 6.000 i 8.000. Gorani su se do 1991. godine nacionalno izjašnjavali u popisima kao Muslimani. Pod utjecajem manipulacija kojima su bili izloženi od Miloševićevog režima, Srpske akademije nauka i umetnosti i Beogradu poslušnih kadrova rodom iz Gore, geografska odrednica Gorani pretvorena je u nacionalnu komponentu i preko noći stvorena novokomponirana nacija Goranci. Cilj je bio da se Gorani vještački i neprirodno odvoje od muslimanskog (bošnjačkog) nacionalnog korpusa i tako oslabe i podjele muslimanski (bošnjački) narod

Poziv da se Bošnjaci politički organiziraju prihvata se s rezervom. Naši ljudi koji iole ulaze u te procese to prihvataju s dozom snishodljivosti, kao da nekom treba da se pravdaju, da se izvinjavaju za taj ipak ljudski i krajnje opravdan čin. U ovim okolnostima, početkom 2017. godine, rađa se ideja o formiranju Foruma Bošnjaka Makedonije s osnovnom idejom, pred dolazećim generacijama, da očuva ono što jesmo, da pomogne proces promoviranja nacionalne svijesti i očuvanje vlastitog političkog i kulturnog identiteta

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!