fbpx

Znanje kao temeljni pojam islamske civilizacije

Franz Rosenthal, Trijumfalno znanje: koncept znanja u srednjovjekovnom islamu; prijevod: Enes Karić, Centar za napredne studije (CNS), Sarajevo, 2020. godine, 418. str.

 

Piše: Hamza RIDŽAL

U izdanju Centra za napredne studije u Sarajevu nedavno je publicirana knjiga Trijumfalno znanje: koncept znanja u srednjovjekovnom islamu. Riječ je o studiji Franza Rosenthala, orijentologa i dugogodišnjeg profesora Univerziteta Yale, u kojoj se autor bavi pojmom znanja u islamu i načinima razumijevanja znanja kroz islamsko srednjovjekovlje.

Međutim, ovdje nije riječ tek o nekom historiografskom bilježenju različitih oblika i poimanja znanja u jednom dalekom vremenu. Svi koncepti znanja kojima se Rosenthal bavi prisutni su i danas u intelektualnoj areni islamske misli, pa ova knjiga može biti od velike koristi svima koji žele proširiti vlastite spoznajne horizonte i sagledati korijene pojedinih oblika znanja u islamu.

Uz dobrodošao oprez, jer je riječ o autoru koji je stranac u islamskom kulturnom krugu – što ne mora biti uvjetom da bi se kvalitetno predstavila historija ideje “znanja” u islamskoj civilizaciji – treba istaknuti da ova knjiga nudi izrazito dubok uvid u islamsku baštinu. O kakvoj je obimnoj studiji riječ, svjedoči i podatak da knjiga ima više od hiljadu fusnota u kojima se autor, vrstan poznavalac klasičnih orijentalnih jezika i ekspert za arapski i aramejski jezik, poziva na autentičnu arhivsku i bibliotečku građu.

Filološka kompetentnost autora u ovoj knjizi nije neprimjetna, ali je iz studije kao cjeline jasno da Rosenthal filologiju tretira kao sluškinju historijskih i kulturalnih studija. Pritom, njegov pristup, kako to primjećuje Dimitri Gutas u Predgovoru, nije dogmatski niti moralistički. Rosenthal nastoji “dati da izvori govore za sebe i izbjeći subjektivno tumačenje”.

Ukazujući na različite pristupe islamskom znanju, od pravnog i teološkog, preko filozofskog i racionalističkog, pa sve do sufijskog, Rosenthal ukazuje i na pluralnost i bogatstvo islamskog naslijeđa, naprimjer širine islama i njegove nesvodivosti na singularne kategorije. Riječ znanje (u arapskom jeziku ‘ilm, izvedena iz korijena ‘ – l – m) u Kur’anu se spominje na čak 750 mjesta, što, grubo rečeno, čini oko jedan posto kur’anskog vokabulara, jer cio kur’anski tekst sadrži nešto manje od 78.000 riječi.

“Učestalost kojom se korijen ‘ – l – m ponavlja u Kur’anu nije slučajna stvar. On se spominje s takvom ustrajnošću da to nikome ne može proći neopaženo”, zaključuje Rosenthal, ističući da je “znanje” jedna od temeljnih ideja islama koju je Poslanik prenosio svojim sljedbenicima.

“Koncept ‘ilma jedan je od onih koji su dominirali islamom i dali muslimanskoj civilizaciji njezinu odjelitu formu i izraz. Zapravo, nema nikakvog drugog koncepta koji je djelovao kao determinanta muslimanske civilizacije u svim njenim aspektima u istom obimu kao ‘ilm. To važi čak i za najmoćniji termin muslimanskog vjerskog života poput, naprimjer, tawhida – ‘prepoznavanja Božije jedinosti’, ad-dina – ‘prave religije’ i mnogih drugih koji se konstantno i emfatično koriste. Niti jedan od njih nije jednak ‘ilmu po dubini značenja i širokoj upotrebi”, piše Rosenthal, primjećujući da ne postoji grana muslimanskog intelektualnog, vjerskog i političkog života, pa čak i “dnevnog života prosječnog muslimana i muslimanke” koja je ostala nedodirnuta sveprodirućim stavom o znanju kao nečemu od vrhovne važnosti za muslimansko biće.

Dimitri Gutas ovu Rosenthalovu studiju razumijeva kao odgovor na Ibn Haldunovu Muqaddimu. Muqaddima ima za cilj da opiše i analizira pokretače svjetske povijesti, ili zapravo islamske povijesti. Rosenthal je odgovorio tvrdeći da je identificirao znanje kao stimulirajući koncept u islamskoj civilizaciji i nastavio da ga proučava do u detalje, baš kao i njegov veliki prethodnik, a da ni za trenutak nije zapao u besmislena poopćavanja”, tvrdi Gutas. I doista, Rosenthal se ovom knjigom dotaknuo svih važnih oblasti unutar kojih se strukturirao pojam znanja u islamu: džahilijjeta, kur’anskih studija, kelama i islamskog prava, sufizma, filozofije i historije islamskog društva. Zbog toga se tvrdnja da je Rosenthal napisao Muqaddimu našeg vremena i ne čini kao pretjerivanje.

 

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!