fbpx

Živio Ante, prezime mu znate

Očito je da današnje BNV Hrvatske radi i više nego odličan posao na afirmaciji i snaženju bošnjačkih pozicija u Hrvatskoj čim izaziva reakcije od ovakve vrste supremacističkih šovinista.

 

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ

 

Skandalozni komentari Ante Šoljića, člana Vijeća za domovinsku sigurnost Ureda predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, nastali zato što je Bošnjačko nacionalno vijeće Hrvatske osudilo predavanje osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića studentima u Zagrebu, možda najbolje pokazuje kako jedan dio hrvatske politike vidi Bošnjake i bošnjačku ulogu u hrvatskom društvu.

Šoljićevi komentari, u kojima je poručio da se BNV treba baviti “ubojstvima Hrvata u Srednjoj Bosni i progonom mudžahedina koji su zajedno s njima to napravili”, ne samo da su šovinistički i duboko uvredljivi, oni su lišeni i bilo kakvog smisla.

Niti je uloga vijeća jedne nacionalne manjine da se bavi eventualnim zločinima počinjenim u susjednoj državi (kao što uostalom nije ni Šoljićeva), niti takvo vijeće može progoniti bili koga, niti su pripadnici BNV počinili bilo kakve zločine “zajedno s mudžahedinima”.

No, s druge strane, stupidni Šoljićev komentar ipak baca svjetlo na suštinu njegovog šovinizma. Po Šoljiću se Bošnjaci Hrvatske ne mogu baviti temama u Republici Hrvatskoj nego imaju da se društveno angažiraju “tamo dolje” u Bosni i Hercegovini, gdje im je, valjda, i mjesto, a ne da po “lijepoj našoj” laprdaju o hrvatskim zločinima.

Time Šoljić smješta bošnjački kolektiv izvan hrvatskog društva i tretira ga praktično kao autsajdera, gosta na privremenom radu.

Šoljić istovremeno stavlja Bošnjacima Hrvatske teret bilo kakvih eventualnih zločina počinjenih od njihovih sunarodnjaka i još ih u trenutno aktuelnom islamofobnom maniru povezuje s mudžahedinima. Moglo bi se primijetiti da je riječ o gotovo uobičajenoj reakciji jednog dijela hrvatske politike koja se javlja kada god Bošnjaci izađu izvan svoje predviđene uloge kućnih ljubimaca, kancelarijskih fikusa ili ukrasnih cvjetića koji se pokazuju gostima da bi se istakla baštovanska vještina, a inače mirno vehnu u nekom mračnom i memljivom kutku.

Očito je da današnje BNV Hrvatske radi i više nego odličan posao na afirmaciji i snaženju bošnjačkih pozicija u Hrvatskoj čim izaziva reakcije od ovakve vrste supremacističkih šovinista.

Indikativno je da Šoljić nije neka anonimna šovinjara iz dubina društvenih mreža, nego ni manje ni više član Vijeća za domovinsku sigurnost predsjednice Hrvatske. To je ono što brine.

PROČITAJTE I...

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!