Živimo u društvu gdje se logika ne poštuje i gdje je razum ponižen

Zbog obrazovnog sistema koji je krajnje zastario, a koji je proizveo takvo društvo o kojem govorimo, mi imamo situaciju da na sajmovima knjiga budu prodavanija djela ratnih zločinaca, nemoralnih pojedinaca i predstavnika šunda nego djela iz nauke i ozbiljne književnosti. Upravo se Al-Bīrūnījev uvod u hinduizam javlja kao odgovor na nepoštivanje logike i ponižavanje razuma u društvu kroz primjer kako se rano muslimansko društvo suočavalo s pošastima svog vremena

 

Piše: Sanadin VOLODER

Magistar filozofije i književnik Safer Grbić osnovnu i srednju tehničku školu završio je u Tešnju. Osnovni studij završio je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu s tezom iz odnosa estetike i islama (2015) i magistarski studij na istom odsjeku s tezom iz odnosa filozofije religije i epistemologije Immanuela Kanta (2018).

Do sada se u književnosti okušao s četiri knjige: Noćnik čuvara Tešnja (2010), Prijestolonasljednikovićka (2011), Orient et Occident (2013), Antidiwan (2017); te dvije knjige iz filozofije religije: Al-Bīrūnījev uvod u hinduizam (2018) i Ibn Tejmijjina epistemologija (2019). Na ovogodišnjem 31. Sarajevskom sajmu knjiga djelo Safera Grbića Al-Bīrūnījev uvod u hinduizam dobilo je nagradu za nauku (prirodne i društvene), a što je i povod ovog razgovora.

STAV: Vaše djelo Al-Bīrūnījev uvod u hinduizam dobitnik je ovogodišnje nagrade za nauku na 31. Sarajevskom sajmu knjiga. Šta je žiri prepoznao u toj knjizi i dodijelio joj nagradu?

GRBIĆ: Riječ je o djelu na kojem sam radio tokom cjelokupnog svog studiranja, a sama priprema za štampu trajala je oko godinu dana, uz saradnju s desetak osoba, i mislim da je to jedan od razloga zašto je djelo koje u predgovoru govori da ne pretendira na osobitu naučnu akribičnost zbog složenosti procesa objavljivanja dobilo upravo nagradu za nauku – u tome je uveliko doprinio glavni urednik Amar Imamović i izdavačka kuća “Baština duhovnosti” iz Mostara, zbog čega iskazujem same riječi zahvale.

Ipak, rekao bih, glavni razlog za dobivanje nagrade jeste ono što je stajalo u obrazloženju nagrade: “Al-Bīrūnījev uvod u hinduizam: prilog komparativnim religijama i komparativnim filozofijama u ranoj muslimanskoj literaturi Safera Grbića za nagradu preporučuje ovdje priređen pionirski poduhvat znanstvene analize Al‑Bīrūnījevog djela na našem jeziku zbog oživljavanja komparativne metode u proučavanju različitih religija i filozofija, a sve u cilju razvijanja kulturološkog pluralizma. Djelo pokazuje kako su autori rane muslimanske literature bili otvoreni spram upoznavanja drugih i drugačijih, kako su razmjenjivali s drugima intelektualna dobra, kako su uzajamno vodili kritički dijalog daleko od jedne tunelske slike svijeta, koja je danas prevalvirajućeg karaktera, i na tome tragu priređivanje ovoga djela u našem jeziku se javilo kao neophodnost.”

STAV: Kakav je općenito odnos društva prema nauci?

GRBIĆ: Mi živimo u društvu koje još uvijek ono što je subjektivno dostatno drži objektivno dostatnim, društvu koje lična vjerovanja uzdiže na nivo znanja, društvu koje javno mnijenje uzima kao relevantan fakat pri donošenju konačnih sudova. Dakle, riječ je o društvu u kojem se logika ne poštuje i gdje je razum ponižen! Koncepti na Balkanu koji se drže kao podrazumijevajući u Zapadnoj Evropi prestali su biti važeći u 18. stoljeću, i to na naučnim osnovama. Ipak, takvo stanje stvari ne govori kako je naše društvo moralno loše; naprotiv, odnos našeg društva prema nauci takav je da ima osobitog poštovanja za svakog pojedinca koji nosi akademske titule, prema svakom djelatniku u području kulture općenito. No, zbog obrazovnog sistema koji je krajnje zastario, a koji je proizveo takvo društvo o kojem govorimo, mi imamo situaciju da na sajmovima knjiga budu prodavanija djela ratnih zločinaca, nemoralnih pojedinaca i predstavnika šunda nego djela iz nauke i ozbiljne književnosti. Upravo se Al-Bīrūnījev uvod u hinduizam javlja kao odgovor na nepoštivanje logike i ponižavanje razuma u društvu kroz primjer kako se rano muslimansko društvo suočavalo s pošastima svog vremena.

STAV: U međuvremenu ste objavili još jedno djelo kao prilog komparativnim religijama i komparativnim filozofijama u ranom muslimanskom društvu, o čemu je riječ?

GRBIĆ: Drugi volumen priloga jeste Ibn Tejmijjina epistemologija, u kojoj se na sličan način kao i kod Al-Bīrūnīja pokazuje primjena komparativne metode proučavanja drugog i drugačijeg na onaj način kako se drugi i drugačiji izjašnjavaju i nikako na osnovu naših osobnih krajnje subjektivnih stavova, a sve utemeljeno na logici kao oruđu nauke. Ibn Tejmijje je komparativnom metodom proučavao različite denominacije u ranom muslimanskom društvu, te im omogućio da se u njegovom djelu predstave na način kako se i sami predstavljaju, a da bi zatim odgovorio na njihove teze na osnovu kojih možemo zaključiti da bi mnoštvo onih koji se danas pozivaju na njega bili skrajnuti zbog nepoštivanja logike i potpunog odbacivanja razuma. Upravo stoga što je riječ o temi koja se javlja kao neophodnost u našem društvu, zbog mistificiranja uloge logike i mjesta razuma u sistemu Ibn Tejmijje, ova knjiga objavljena je odmah nakon knjige Al-Bīrūnījev uvod u hinduizam u izdanju izdavačke kuće “Mentor” iz Sarajeva, a čiju biblioteku uređuje uvaženi Tarik Jažić.

STAV: Osim nagrada za nauku, dobili ste desetak nagrada za književnost, u kojima se izdvajaju dvije: uvršteni ste među deset najboljih mladih pisaca na Balkanu od Drugog programa Radio Beograd i 50. OFKM Srbije, te ste dobitnik prve nagrade za književnost od Srpske pravoslavne crkve. Šta za Vas znače te nagrade i priznanja?

GRBIĆ: Nagrada je samo potvrda vrijednosti onoga što radite: oni koji rade kako bi dobili nagradu nikada je neće dobiti, a oni koji rade da bi što bolje uradili neminovno moraju biti nagrađeni za svoje djelo prije ili kasnije. Uostalom, u drugom slučaju, ukoliko nagrada i izostane, to neće biti osobit problem zato što se nije radilo zbog nagrade nego zbog samog djela. Nagrade za književnost dobivam od kada sam objavio prvu knjigu poezije sa 17. godina i od tada periodično dobivam pozive na svečane akademije organizirane povodom uručivanja nagrade – do sada se cjelokupni moj laureatski život u području književnosti odigravao u Republici Srbiji. Također, u Republici Hrvatskoj, zbog svog književnog rada, primljen sam u Hrvatsko književno društvo Republike Hrvatske kao najmlađi član tog društva, a povodom čega je sačinjena kompilacija mog cjelokupnog opusa iz područja književnosti u djelo Antidiwan. Međutim, u Bosni i Hercegovini nisam mogao postati član niti jedne udruge književnika niti sam u posljednjih pet godina imao organiziranu ijednu promociju knjige – propitivao sam određeno vrijeme zašto je to tako, pa sam došao do zaključaka koji bi iziskivali poseban intervju tim povodom.

Ovih dana u završnoj fazi je objavljivanje mog magistarskog rada Kritika racionalne teologije: odnos vjerovanja i znanja u epistemologiji Immanuela Kanta u izdavaštvu Instituta za istraživanja, edukaciju i interkulturalni dijalog iz Luksemburga, i to bilingvalno, na bosanskom i engleskom jeziku. Hipoteza ovog djela ogleda se u tezi da odnos vjerovanja i znanja u epistemologiji Immanuela Kanta najbolje objašnjava nakon kritike racionalne teologije, koja je izgubila svaku mogućnost i kredibilitet da se samoproglasi znanošću nakon odgovora koje je Kant postulirao. Moram, svakako, spomenuti tim koji radi na objavljivanju ovoga djela, a to je prof. dr. Samir Arnautović kao mentor, akademik prof. dr. Ferid Muhić napisao je pogovor, prijevod na engleski sačinila je mr. Ajša Hadžić, prilagodila bosanskom jeziku mr. sc. Zenaida Karavdić, reviziju prijevoda s njemačkog je uradila mr. Selma Hadžismajlović, a reviziju prijevoda s latinskog mr. Mario Vrhovac.

PROČITAJTE I...

Lars von Trier, Dogville; scenska adaptacija teksta: Christian Lollike; režija: Lajla Kaikčija; dramaturgija: Vedrana Božinović; scenografija i kostimografija: Sabina Trnka; saradnik za scenski pokret: Ena Kurtalić; muzika: Igor Kasapović; asistent režije: Džejna Avdić; igraju: Amra Kapidžić, Kemal Rizvanović, Ejla Bavčić, Sanela Pepeljak, Merima Lepić Redžepović, Ermin Sijamija, Aldin Omerović, Slaven Vidak, Mak Čengić

U onom momentu kada sam počeo da radim knjigu s notnim zapisima sevdalinki i kada sam studiozno prišao toj materiji i detaljno je izanalizirao, tek tada sam došao do spoznaje da je to daleko veće blago nego što ljudi uopće mogu da zamisle. Toliko bogatstvo muzičkog kolorita, melodijskih linija, harmonskih sklopova, modulacija, ornamentike ne posjeduje ni jedna druga tradicionalna muzika na svijetu”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!