fbpx

Zašto moramo očistiti naše mobitele i čime to uraditi

Osim pranja ruku, izbjegavanja dodirivanja lica i dijeljenja uređaja, morate poduzeti određene mjere opreza prilikom čišćenja telefona. Većina pametnih telefona ima oleofobni poklopac koji se koristi za održavanje ekrana čistim i sprječavaju, naprimjer, ostavljanje otisaka prstiju. Ovaj zaštitni sloj može biti oštećen agresivnim hemikalijama. Takođe biste trebali izbjegavati upotrebu abrazivnih jastučića ili krpa, aerosola i sredstava za čišćenje i nikad ne prskajte telefon nekim proizvodom.

Pranje ruku sapunom i vodom ili čišćenje dezinfekcijskim gelom jedna je od osnovnih mjera za sprečavanje širenja koronavirusa. Svakodnevno dodirujemo dijelove tramvaja ili autobusa, vrata, dugmad u liftovima ili ruke drugih ljudi. Ali ima nešto što dodirujemo mnogo više: mobilni telefoni. Neprestano se koristimo prstima. Približavamo ih licu kako bi razgovarali pomoću njih. Dajemo ih u ruke drugim ljudima da bi im pokazali poruku, smiješni video, fotografije s posljednjeg putovanja…

Može li koronavirus ostati na ekranima pametnih telefona? Naučnici vjeruju da može. I zato preporučuju često čišćenje.

Novi koronavirus SARS-CoV-2 već je zarazio više od 119.000 ljudi, velika većina njih je u Kini, a zaraza je zabilježena u više od stotinu zemalja. Zasada najprihvaćenija hipoteza je da se prijenos između ljudi događa kontaktom sa izlučevinama koje nositelj virusa stvara prilikom kašljanja ili kihanja. Kad ove kapljice padnu na druge površine ili predmete poput mobilnih telefona, drugi ljudi mogu se zaraziti ako ih dodirnu, a zatim stave ruke na oči, nos ili usta.

Korisnici dodiruju svoje telefone prstima oko 2600 puta dnevno, prema istraživanju platforme Dscout. Također ih koriste tokom dužeg vremena oko 76 puta u istom danu, na primjer, za provjeru e-pošte, slanje poruka, gledanje videozapisa ili čitanje vijesti. Stručnjuaci kažu da će se „kontaminacija ekrana svakog mobilnog telefona sigurno dogoditi ako je korisnik zaražen virusom a drugi bi također mogli riskirati ako koriste telefon nekoga koji je zaražen“.

Ali, postoji i rizik ako neko dotakne objekt zaražen virusom, a zatim koristi nečiji mobitel. Čak i ako nakon toga operete ruke, patogen može ostati u uređaju i nakon toga zaraziti korisnika.

“Ne zna se sa sigurnošću koliko dugo virus koji uzrokuje Covid-19 preživljava na površini, ali čini se da se ponaša kao i drugi koronavirusi”, objašnjava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) na svojoj web stranici. To vrijeme može varirati ovisno o vrsti površine, temperaturi ili vlažnosti okoliša.

William Keevil, profesor sa Univerziteta Southampton u Engleskoj, objasnio je za list Telegraph da su staklene površine od kojih se obično prave zasloni mobilnih telefona relativno inertne i idealno okruženje za napredovanje virusa. U studiji objavljenoj u januaru, u Journal of Hospital Infection, tim njemačkih istraživača zaključio je da ostali koronavirusi poput SARS-a i MERS-a mogu ostati i do devet dana na sličnim površinama.

Zato stručnjaci traže da se ekrane mobilnog telefona i drugih uređaja treba uvijek čistiti, “bez obzira na trenutnu epidemiju”. U stvari, tastatura računara ima 400 puta više bakterija od toaleta pokazalo je istraživanje Univerziteta u Arizoni.

Na isti način na koji korisnici kontinuirano komuniciraju sa svojim pametnim telefonima, u svakodnevnom životu često dodiruju i svoja lica. To potvrđuje i mala studija provedena 2015. godine na 26 studenata Univerziteta Novi Južni Wales. Svaka od osoba koja je učestvovala u istraživanju dodirnula je lice u prosjeku 23 puta u samo sat vremena. A 44% ovih kontakata ostvareno je na područjima sa sluznicom, kao što su usta, nos ili oči.

Osim pranja ruku, izbjegavanja dodirivanja lica i dijeljenja uređaja, morate poduzeti određene mjere opreza prilikom čišćenja telefona. Većina pametnih telefona ima oleofobni poklopac koji se koristi za održavanje ekrana čistim i sprječavaju, naprimjer, ostavljanje otisaka prstiju. Ovaj zaštitni sloj može biti oštećen agresivnim hemikalijama. Takođe biste trebali izbjegavati upotrebu abrazivnih jastučića ili krpa, aerosola i sredstava za čišćenje i nikad ne prskajte telefon nekim proizvodom.

Proizvođači pametnih telefona nisu mogli u ovom trenutku preporučiti najbolji način dezinfekcije mobilnog telefona zbog eskalacije koronavirusa. Na svojoj web stranici Samsung preporučuje čišćenje mekom krpom. I Apple i Google preporučuju da prvo isključite telefon. Donedavno su savjetovali čišćenje ekrana samo mekom krpom koja ne ostavlja vlagu, malo navlaženu s malo sapuna i vode. “Spriječite da vlaga uđe u otvore i ne koristite sredstva za čišćenje ili komprimirani zrak”, objašnjavaju na web stranicama.

Nakon nedavne eskalacije epidemije koronavirusa, Apple je ažurirao svoju web stranicu i izmijenio upute. Sada upozorava korisnike da je sigurno očistiti njihove proizvode dezinfekcijskim maramicama. „Možete nježno obrisati maramicom impregniranom izopropilnim alkoholom ili dezinfekcijskim maramicama marke Clorox preko vanjskih površina iPhonea. Ne koristite izbjeljivač. Spriječite da vlaga prodre u otvore i ne uranjajte iPhone u bilo koje sredstvo za čišćenje. ”

Mikrobiolog Charles Gerba u magazinu Health predlaže da se mobilni uređaj očisti krpom od mikrovlakana lagano navlaženom u mješavinu 60% vode i 40% alkohola. U ovom slučaju, kako ističe, važno je da smjesu ne nanosite direktno na pametni telefon kako je ne biste oštetili. “Nježno obrišite telefon da biste uklonili neželjene bakterije i koristite suhi ugao krpe da uklonite suvišnu tečnost”, kaže on.

PROČITAJTE I...

Za nadati se da u slučaju Mostara neki neće trgovati nacionalnim interesima radi onih vlastitih. Dinamika medijskih spinova ipak upućuje da bi Mostar mogao biti završni čin u kojem bi se mogući poraz Koalicije za Mostar prišio direktno Bakiru Izetbegoviću, a zatim bi se krenulo na “delistiranje” SDA iz političkog života.

Otkud ta iznenadna pojava tolike negativne energije i političke ostrašćenost koja podsjeća na sektaštvo, zašto većina ovih, do jučer prijatnih ljudi zvuči kao da idu po (ne)pamet na jedno te isto mjesto, ima li tu elemenata nekih pojava sličnim onim u Turskoj kada su do jučer ugledni i poštovani građani odjednom postali pučisti, je li u pitanju neka vrsta gulenizma?

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!