fbpx

Zašto kupujemo toaletni papir?

Čak i u zemljama sa nižom incidencijom koronavirusa, potrošači su „kompulzivno krenuli u kupovinu u velikim trgovinama“. Glavni proizvodi čija se prodaja najviše uvećala u odnosu na prethodno razdoblje su medicinski uređaji, maske za lice, dezinfekcijski gelovi i toaletni papir.

U danima uzbune zbog pandemije koronavirusa viđali smo osebujne scene, kako u bosanskohercegovačkim prodavnicama tako i u supermarketkma širom svijeta. Ljudi su kupovali ogromne količine toaletnog papira a te su slike i snimci ubrzo postajali viralni.

Prodaja proizvoda od celuloze (toaletni papir, salvete, kuhinjski papir) ovih je dana povećana za 129% u odnosu na prethodna dva mjeseca. Masovna kupovina ovih proizvoda je pomalo zbunjujuća ali stručnjaci za to imaju pojašnjenje.

Potrošači slijedi obrasce ponašanja koji se, u slučajevima krize, mijenjaju. Prema riječima stručnjaka za potrošačke navike i procese kupovine, otkad se koronavirus pojavio u našim životima, „ljudska bića su reagovala ekstremnim obrascima, na vanrednu situaciju, poput punjenja naših ostava iz straha od moguće nestašice hrane“.

Čak i u zemljama sa nižom incidencijom koronavirusa, potrošači su „kompulzivno krenuli u kupovinu u velikim trgovinama“. Glavni proizvodi čija se prodaja najviše uvećala u odnosu na prethodno razdoblje su medicinski uređaji, maske za lice, dezinfekcijski gelovi i toaletni papir.

Groznica kupovine toaletnog papira bila je najupečatljivije ponašanje. Ovaj proizvod nema nikakvu sanitarnu ili higijensku snagu protiv koronavirusa, već je higijenski proizvod koji kupuje osjećamo se opuštenije i rasterećenije, nudeći tako placebo efekt, objašnjavaju stručnjaci.

“Prema psiholozima, ljudi smiruju svoju anksioznost zbog situacija koje ne mogu predvidjeti pokušavajući da kontroliraju neke situacije za koje misle da mogu kontrolirati, poput kompulzivnog kupovanja onoga što misle da će im trebati. Toaletni papir predstavlja kontrolu, jer se koristi za čišćenje i pospremanje”, objašnjava Niki Edwards, istraživačica sa Tehnološkog univerziteta u Queenslandu (Australija).

“Sa koronavirusnom krizom ljudi se plaše gubitka te kontrole, ali kad kupe ovaj proizvod, osjećaju da još uvijek imaju kontrolu nad higijenom i čistoćom.”

Kad ljudi misle da moraju dugo ostati u kući, “sakupljaju, prije svega, higijenska sredstva, sredstva za čišćenje … među kojima su toaletni papir, papirnate salvete, celuloza … upravo zato što su to proizvodi koje ne kupujemo svakodnevno”, objašnjavaju psiholozi.

Postoji još jedan element koji može da objasni taj fenomen, a to je da je toaletni papir glomazan proizvod, koji zauzima puno više prostora na policama supermarketa od ostalih proizvoda, poput konzervi ili pakovanja riže. Tako ga brže nestaje.

„Pakovanja koja imamo na policama, po jedinicama, manje je od, primjerice, konzervirane hrane, a što je prostor ograničeniji, to se više kupuje. Ljudi vide prazne police i iz straha kupuju više nego što im je potrebno bojeći se nestašice“, tvrde stručnjaci, zaključujući kako se “sociološki ljudska bića ponašaju bahato, ne dovodeći u pitanje vjerojatnost da se nešto dogodi, već reagiraju kao stado ili grupa kojoj pripadaju“.

PROČITAJTE I...

Pašovićeva jednačina sugerira da je kultura = ON, a da je nacionalno = vjersko, i obrnuto. Pritom mu je sve što u kulturi proizvedu nacionalna društva i vjerske zajednice nešto nazadno, folklorno, prevaziđeno. Oboje su mu nešto što bi rado protjerao iz društva. Naime, Pašović i njegovi intimusi graknuli su još 2015. godine, kada su od Federalnog ministarstva kulture smanjene bolesno visoke dotacije za festivale poput MESS-a. Tada su tvrdili da se ukida internacionalna kultura, a subvencionira folklor. Ipak, ostaje posve nejasno kako uopće može postojati internacionalno ako nije utemeljeno na nacionalnom? Pa nije li internacionalna kultura upravo plodonosna i izlječujuća komunikacija između nacionalnih kultura? Uzalud je ovakva pitanja postavljati Pašoviću i njegovoj toploj režiserskoj braći jer je njima vrhunac umjetnosti kada djevojka koja glumi muslimanku iz svoje vagine na pozornici izvadi zastavu Bosne i Hercegovine

Da li je potrebno i spominjati da je Mazalica aktivno litijašio po Crnoj Gori, “branio” tamošnje srpske “svetinje”, borio se junački protiv “milogoraca” te, po vlastitim riječima, “osjećao nacionalni romantizam”.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!