fbpx

Zaboravljeni biser

“Duboko u kanjonu Zelenog Jadra, na kraškoj stijeni koju obavija rijeka, nalaze se ruševine tvrđave s četverokutnim kulama koja je sredinom 15. stoljeća imala i svoj upravni kotar koji se zvao Trebotić. U pisanim izvorima spomenut je samo u osmanskim defterima iz 1468/69. i 1485. godine. Nalazi se na prilično nepristupačnom terenu, skriven u prirodi i teško vidljiv”

 

 

Piše: Adem MEHMEDOVIĆ

Srebrnik, Klotjevac, Đurđevac, Šubin i Kličevac stari su gradovi koji se nalaze na području općine Srebrenica. Od svih srednjovjekovnih gradova na području općine Srebrenica najmanje se zna o Kličevcu. Husref Redžić u knjizi Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini spomenuo je u kratkim crtama ovaj grad, navodeći da je u srednjem vijeku pripadao “moćnoj feudalnoj bosanskoj porodici Pavlovićima i predstavljao jedan od graničnih gradova njihova posjeda”. Kličevac je pripadao srednjovjekovnoj župi Trebotić.

Osmanlije su 1643. godine osvojile ovaj grad, a srebrenički profesor historije Senad Đozić o ovom gradu kaže: “Duboko u kanjonu Zelenog Jadra, na kraškoj stijeni koju obavija rijeka, nalaze se ruševine tvrđave s četverokutnim kulama koja je sredinom 15. stoljeća imala i svoj upravni kotar koji se zvao Trebotić. U pisanim izvorima spomenut je samo u osmanskim defterima iz 1468/69. i 1485. godine. Nalazi se na prilično nepristupačnom terenu, skriven u prirodi i teško vidljiv.”

Ozbiljnija arheološka istraživanja ovog grada nisu rađena, tako da se malo zna o njemu.

Kličevac se nalazi jugozapadno od centra Srebrenice, u mjesnoj zajednici Sućeska. Najbliže mjesto ovom starom gradu jeste Sućeska. Selo koje broji nekoliko kuća i u kojem živi nekoliko bošnjačkih povratničkih porodica. Da selo ima svoj kontinuitet života, svjedoče i dvije nekropole stećaka.

Rijetko ko već decenijama ide prema starom gradu Kličevcu, te zbog toga i ne čudi da mnogi i ne znaju da postoji. Stariji koji znaju o njemu prepredali su razne priče. Kako god, put do starog grada nije lahak.

Stari grad Kličevac udaljen je od sela Sućeska oko sedam kilometara. Prvi dio puta jesu njive koje obrađuju stanovnici ovog mjesta, nakon čega se ulazi u gustu borovu šumu koja vodi do rijeke Jadar. Ta šuma nastala je od sadnica zasađenih nakon Drugog svjetskog rata.

U borovoj šumi dolazi se do staze koja nizvodno desnom stranom kanjona Jadra vodi do starog grada Kličevca, dok je s lijeve strane veliko brdo Kak. Staza svjedoči o prošlosti. Pored staze, na jednom mjestu nailazimo na mezar, a na nišanu se može pročitati da je tu ukopan Hurem Hanić iz sela Podosoje, koji je na tom mjestu poginuo 1943. godine. U gustoj borovoj šumi mogu se naći i ostaci obuće, odjeće i drugih predmeta od osoba koje su se krile tokom rata i u julu 1995. godine, nakon što su srpske snage počinile genocid nad Bošnjacima u Srebrenici i njenoj okolini.

Kada se izađe iz borove šume, slijedi nekoliko kilometara duga, uska staza kanjonom Jadra koja predstavlja pravi izazov za pješačenje. Da je stari grad blizu, govori “kapija” do koje se dolazi. To je proklesani prolaz kroz stijenu, gdje je vjerovatno bila straža. Kada se prođe “kapija”, nakon nekoliko stotina metara dolazi se do prve kule ili Donjeg grada. Ostaci su prve kule vidljivi, a dimenzije su 7 x 7,5 metara, dok je debljina zidova u prosjeku jedan metar.
Glavna utvrda ili Gornji grad smješten je na najvišoj koti brežuljka. Udaljenost između prve kule i glavnog utvrđenja jeste oko 130 metara, a međusobno su povezane bedemom čiji su ostaci vidljivi. Glavno utvrđenje, do kojeg se teško dolazi, oblika je nepravilnog četverougla, dimenzija 50 s 20 metara.

Glavni dio utvrđenja sastoji se iz dva dijela. Jedan je dio pravougaona zgrada dimenzija 8 s 40 metara, a drugi se dio vjerovatno odnosi na odbrambenu kulu. Vidljivi su ostaci zidova, debeli više od metra. Stari grad Kličevac smješten je na takvom položaju da ga s tri strane okružuje visoki kanjon rijeke Jadar, a četvrta strana prirodna je barijera koju je teško savladati. Prema historijskim podacima, ovaj grad osvojile su Osmanlije 1463. godine, a nakon toga su tu smjestile svoju posadu. Kada je grad ostao bez posade, jer je izgubio svoj značaj, ne zna se tačno. Međutim, kako jedan od posjetilaca gradu reče, jedini čuvari grada jesu ptice koje nadlijeću i poskoci koji su u gradu.

Za svaki stari grad u Bosni i Hercegovini vežu se različite legende, pa tako i za Kličevac. Usmena predaja za ovaj grad kaže da je bio teško osvojiv. Prepredali su stari stoljećima da su, kada je osvojen grad (vjerovatno se misli na osmansko osvajanje), otvoreni i hambari sa žitom. Žito se prosulo niz padine grada, a rijeci Jadar je nekoliko dana trebalo da odnese svo žito. Druga je legenda o načinu na koji se gradio grad. Legenda kaže da je gradnja u početku tekla sporo zbog nepristupačnosti terena i da je vrlo teško bilo dostaviti kamen iz Jadra. Zbog toga su naložene velike vatre na kojima se grijao kamen i onda se s ruke na ruku brže prebacivao na potrebno mjesto.

Kako god, stari grad Kličevac jedan je zaboravljeni biser prošlosti. Sigurno da bi arheološka istraživanja i iskopavanja dala rezultat iz kojeg bi se saznalo više o životu ovog kraja. Pored toga, staza, grad i sam ambijent u kojem se nalazi predstavljaju izuzetan potencijal za razvoj planinskog turizma.

 

PROČITAJTE I...

Apelujem na sve da provjere svoje podatke i da eventualne greške prijave CIK-u”, kaže Tabaković, svjestan da će biti teško spriječiti zloupotrebe s obzirom na to da “srpska politika u Srebrenici ima na raspolaganju resurse i kapacitete Opštine i kontroliše sve procese”, te da “ta ista politika ima podršku i od određenih političkih opcija.” “U sve ovo je uključen i dio ljudi iz Općinskog odbora SDP-a. Naše informacije govore da oni imaju tijesnu saradnju sa srpskim prijedlogom kandidata za načelnika Mladenom Grujičićem”, rekao je, između ostalog, Tabaković na pres-konferenciji Inicijative Moja adresa: Srebrenica

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!