fbpx

Virus korona otežao dolazak u domovinu

Bosna i Hercegovina je među zemljama u koje se, prema preporukama Vlade Danske, ne bi trebalo putovati. Svi oni koji se ogluše o preporuke Vlade i otputuju u zemlje koje su označene kao rizične moraju po povratku u Dansku u samoizolaciju od petnaest dana, i to na vlastiti račun

 

Piše: Admir LISICA

Sve je izvjesnije da će pandemija virusa korona trajno utjecati na način života miliona ljudi. Potvrda ove konstatacije vidljiva je i iz primjera naše mnogobrojne dijaspore, posebno one koja živi u skandinavskim zemljama. Naime, Danska, Norveška i Švedska izdale su zbog pandemije preporuke i upute za sve one koji namjeravaju napustiti njihovo tlo tokom godišnjih odmora. Naši sugovornici iz navedenih zemalja za Stav objašnjavaju u kojoj će mjeri ova situacija utjecati na pad broja dolazaka naše dijaspore u Bosnu i Hercegovinu.

Voditelj “BH Radija Odense” i bošnjački aktivista Mensur Graca ističe da će ovogodišnje ljeto za mnoge bh. građane u Kraljevini Danskoj biti drastično drugačije, a sve zbog odluka vlasti koje su izuzetno nepovoljne za bh. građane s adresom u ovoj skandinavskoj zemlji.

“Trenutno stanje u Danskoj može se nazvati odličnim jer u ovoj zemlji nema novozaraženih osoba bolešću Covid-19. I pored ovako dobrih rezultata, Vlada je donijela niz mjera pred dolazeće godišnje odmore i sve u cilju sprečavanja širenja virusa korona. Pored mjera Vlade, i dvije komune donijele su svoje mjere koje se odnose na zaposlene u javnom sektoru. Vlada Danske nije donijela nikakve restriktivne zakone, uglavnom su to preporuke koje nisu obavezujuće, a očekuje se da će Danci ispoštovati ono što Vlada preporučuje. Zemlje u koje se može putovati sasvim slobodno kao i prije pandemije jesu Norveška, Njemačka i Island, dok se odlazak u ostale zemlje ne preporučuje. Bosna i Hercegovina je među zemljama u koje se, prema preporukama Vlade Danske, ne bi trebalo putovati”, kaže Graca, objašnjavajući da će svi oni koji se ipak ogluše o preporuke Vlade Danske i otputuju u zemlje koje su označene kao rizične morati po povratku u Dansku u samoizolaciju u trajanju od petnaest dana, i to na vlastiti račun.

“Upravo zbog ovih zakona o obaveznoj samoizolaciji, mnogi Bošnjaci, ali i ostali bosanskohercegovački građani koji su zaposleni, odustat će od putovanja u domovinu iz prostog razloga što nemaju toliko slobodnih dana. Svi oni koji budu putovali u ove rizične zemlje i po povratku u Dansku ne ispoštuju preporuke o petnaest dana samoizolacije riskiraju da budu podvrgnuti drugim prekršajnim zakonima, što u konačnici može završiti i gubljenjem radnog mjesta. Upravo zbog toga, mnogi će svoj godišnji odmor provesti u Danskoj ili u ove tri navedene zemlje”, navodi Graca, dodavši da je preporuka Vlade Danske, kada je o Njemačkoj riječ, da se izbjegavaju odlasci i boravak u gradovima koji imaju više od 750.000 stanovnika. Zbog navedenih mjera, Graca procjenjuje da će u Danskoj broj odlazaka u Bosnu i Hercegovinu biti znatno smanjen. Penzioneri koji žive u Danskoj u mnogo su povoljnijoj situaciji od onih koji su zaposleni jer po povratku u zemlju mogu biti u samoizolaciji petnaest dana jer nisu na radnom tržištu. “Tako će ovog ljeta iz Danske prema Bosni i Hercegovini krenuti većinom penzioneri, a mnogi od njih su u domovinu stigli i prije ovih mjera Vlade Danske. Mi koji smo u radnom odnosu morat ćemo, nažalost, čekati sljedeće ljeto”, istakao je Graca.

Kao što je to slučaj u Danskoj, i u Norveškoj je epidemiološka situacija značajno bolja nego prije nekoliko mjeseci. Mjere koje su uvedene u ove dvije kraljevine veoma su slične, a ono što brine naše građane u Norveškoj jeste karantin koji je obavezan po povratku. Ipak, prema riječima norveškog političara bošnjačkih korijena Ahmeda Lindova, bh. građani će ipak u značajnijem broju pohoditi svojoj domovini i ove godine.

“Trenutno je dobra epidemiološka situacija u Norveškoj. Nema većeg broja novozaraženih. Pored toga, mnogo uvedenih restriktivnih mjera još je na snazi. Najviše se to odnosi na dolazak ljudi iz inostranstva u Norvešku. Vlasti su odlučile da od danas (15. juna) dozvoljavaju putovanja u Dansku bez karantina po povratku, a za sve druge zemlje važi karantin. Tu se malo mjere razlikuju od mjera koje su u Bosni i Hercegovini, gdje državljani Bosne i Hercegovine ne moraju u karatnin iako dolaze iz zemalja gdje je visok stepen zaraženosti. Pogotovo su Norvežani strogi s mjerama prema ljudima koji su bili u Švedskoj, jer je to zemlja gdje je visok stepen zaraženosti i gdje nije bilo nikakvih restrikcija. Što se tiče ekonomske situacije, ona se još nije stabilizirala. Ekonomija u Norveškoj, kao i u mnogim drugim evropskim zemljama, jako je pogođena pandemijom. Zapravo, tek se sad počinju osjećati njene negativne posljedice. Razlog tome jeste što je 10. juni bio rok da se plate obaveze privrednih subjekata prema državi za period januar – april. To je rezultiralo da svakodnevno registar stečajnih postupaka raste ubrzano. Nezaposlenost je počela polahko da se smanjuje jer su neke struke koje su imale zabranu za rad dobile odobrenje za ponovo pokretanje posla, ali su ti brojevi još niski jer ima mnogo firmi koje nisu uspjele preživjeti protekli period. Pored toga, norvešku ekonomiju pogađa niska cijena nafte, što je uzrokovalo i rekordno nizak kurs norveške krune. To smanjuje kupovnu moć Norvežana na internacionalnom tržištu, što isto otežava rad privrede”, objašnjava Lindov.

Kako kaže Lindov, preporuke su Vlade da se granice Norveške ne napuštaju prije 20. augusta, što će značajno smanjiti broj putovanja, ali ipak postoji veliki broj bh. građana koji će svoje godišnje odmore nastojati provesti u Bosni i Hercegovini.

“Vlada Norveške preporučila je da se ne izlazi iz Norveške ovog ljeta prije 20. augusta 2020. Treba naglasiti da to nije naredba, već preporuka. Ipak, to je razlog zbog kojeg i mnogo Bošnjaka ne zna hoće li ići na odmor u Bosnu i Hercegovinu. Koliko mogu vidjeti kroz svoj posao i kontakt s bh. građanima u Norveškoj, veliki broj njih ipak će ići u Bosnu i Hercegovinu ovog ljeta. Već u drugoj polovini juna očekuju se prvi dolasci iz Norveške, a veći njih dio će doći tradicionalno u julu. Također, i sam planiram doći u domovinu, a svima koji se odluče na isto savjetujem da se pridržavaju mjera uvedenih u Bosni i Hercegovini kako bismo smanjili mogućnost daljeg širenja virusa. Jedan dio Bošnjaka sigurno neće doći tokom ljeta, već će svoje odmore odložiti za jesen. Smatram da će veći dio bošnjačke zajednice ipak doći u domovinu, ali će zbog karantina ostajati znatno kraće nego je to bio slučaj prethodnih godina. Ekonomski će se osjetiti nedostatak masovnog dolaska dijaspore u konačnici”, naglašava Lindov.

Kada je riječ o skandinavskim zemljama, najviše Bošnjaka živi u Švedskoj. Upravo je u ovoj zemlji najlošija epidemiološka situacija u Skandinaviji. Umihana Rašović Kasumović, Bošnjakinja rođena u Sjenici, koja se godinama u Švedskoj bavi politikom, navodi da je u ovoj zemlji situacija nepromijenjena, te da će upravo takav razvoj situacije utjecati na znatno smanjen broj dolazaka Bošnjaka u Bosnu i Hercegovinu i Sandžak.

“U Švedskoj je trenutno nepromijenjena situacija što se tiče Covid-19. Broj zaraženih i dalje raste jer je Vlada donijela odluku da testira veći broj osoba sa simptomima nego ranije, pa je zato procent zaraženih u Švedskoj veći nego u ostalim skandinavskim zemljama. Švedska nije imala restrikcije kao ostale skandinavske zemlje. Ostale skandinavske zemlje postepeno ublažavaju restrikcije pa ćemo tek vidjeti kako će to utjecati na broj zaraženih u tim zemljama. Švedska Vlada je u martu ove godine donijela odluku da ne preporučuje putovanja van zemlje do 15. jula. Još se ne zna da li će ove restrikcije u julu biti ukinute ili produžene. Svi oni koji odluče da putuju ne poštujući restrikcije preuzimaju ličnu odgovornost. Osiguranja ne važe izvan Švedske dok su preporuke o putovanju na snazi. Što se tiče putovanja u Bosnu i Hercegovinu i Sandžak, Bošnjaci u Švedskoj podijeljeni su u tri grupe. Prva grupa se već sprema za putovanje od 15. juna, druga grupa čeka da nestanu restrikcije i krene sredinom jula, dok će treća i najveća grupa ostati u Švedskoj. Nedostatak dijaspore u BiH i Sandžaku svakako će negativno utjecati na ekonomiju, posebno u turizmu i trgovini. Nadam se da će dijaspora ne samo u Švedskoj već i u drugim zemljama naći način da pomogne domovini u krizi izazvanoj pandemijom. To se može ostvariti na različite načine, donacijama, sponzoriranjem projekata, kao i pomoći rodbini i prijateljima. Kriza je tu, a na nama je zadatak da je zajednički prebrodimo”, konstatirala je Rašović Kasumović.

 

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!