„Ovo je velika stvar, zaista velika“, rekao je Biden.

"Svijet se nalazi na historijskoj prekretnici. Odluke koje donesemo danas će uticati na svu našu budućnost u narednim decenijama... tačka u kojoj su naše investicije kritičnije nego ikad", rekao je Biden.

Nazvavši novi sporazum o koridoru "historijskim", rekao je da će ekonomski koridor Indija - Bliski istok - Evropa obezbijediti investicije u brodove i željeznicu.

Taj koridor bi pomogao jačanju trgovine, transportu energetskih resursa i poboljšanju digitalne povezanosti. Obuhvatio bi Indiju, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Jordan, Izrael i Evropsku uniju, rekao je Jake Sulivan, Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost.

Biden, indijski premijer Narendra Modi i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Layen objavili su to tokom godišnjeg samita Grupe 20 najvećih svjetskih ekonomija koji danas i sutra zasjeda u Nju Delhiju. Projekat je dio inicijative pod nazivom „Partnerstvo za globalno ulaganje u infrastrukturu“.

„Smatramo da je sam projekat hrabar i transformativan, ali vizija koja stoji iza projekta je podjednako hrabra i transformativna, a vidjećemo da se replicira i u drugim djelovima svijeta“, rekao je Sulivan.

Željeznički i pomorski koridor bi pomogao da se fizički poveže ogroman dio svijeta, poboljšavši digitalnu povezanost i omogućavajući veću trgovinu među zemljama, uključujući i energetske proizvode kao što je vodonik. Iako zvaničnici Bijele kuće nisu naveli rok za njegov završetak, koridor bi predstavljao fizičku i ideološku alternativu kineskom infrastrukturnom programu „Pojas i put“.

Bijela kuća nije dala detalje o tome kako će projekat biti plaćen. No, poznato je da će Saudijska Arabija uložiti 20 milijardi dolara u novi transkontinentalni koridor. Ovo je objavio danas saudijski prestolonasljednik princ Mohammed bin Salman.

"Želio bih da pohvalim PGII (Partnerstvo za globalnu infrastrukturu i investicije) koji je pokrenuo predsjednik Biden uz učešće Saudijske Arabije sa 20 milijardi dolara. Radujemo se integraciji inicijative i projekta ekonomskog koridora koji je najavljen na ovom sastanku", rekao je on na samitu.

Sulivan je rekao da projekat odražava Bidenovu viziju o „dalekosežnim investicijama“ koje potiču od „efikasnog američkog vođstva“ i spremnosti da SAD prihvate partnere. On je rekao da će poboljšana infrastruktura podstaći ekonomski rast, pomoći da se zemlje na Bliskom istoku okupe i da se taj region uspostavi kao čvorište za ekonomske aktivnosti umjesto što je „izvor izazova, sukoba ili kriza“.

Sulivan je rekao da se projekat utvrđuje otkako je Biden posjetio Džedu u Saudijskoj Arabiji u julu 2022, gde je istakao potrebu za većom regionalnom ekonomskom integracijom.

U januaru je Bijela kuća počela razgovore sa regionalnim partnerima o konceptu. Do proljeća su se izrađivale mape i pisane procjene postojeće željezničke infrastrukture na Bliskom istoku. Sulivan i viši pomoćnici Bijele kuće Amos Hochstein i Brett McGurk otputovali su u Saudijsku Arabiju u maju da se sastanu sa svojim kolegama iz Indije, Saudijske Arabije i UAE.

Sve strane su od tada radile na finalizaciji detalja sporazuma objavljenog u subotu. Strane su u projekat uvele i Izrael i Jordan. Saudijska Arabija i Izrael nemaju diplomatske odnose, iako ih Bijela kuća gura ka normalizaciji.

Ursula von der Layen je projekat opisala kao „ništa manje nego historijski“ i kao „ekonomski koridor Indija – Bliski istok – Evropa“ koji će trgovinu između Indije i Evrope ubrzati za 40 posto.

Projekat će uključivati željezničku vezu, kao i kabl za električnu energiju, cjevovod vodonika i kabl za prijenos podataka velike brzine, a von der Layen u pripremljenom tekstu saopštenja projekat opisuje kao „zeleni i digitalni most preko kontinenata i civilizacija“.

Istovremeno, najavljen je i „Trans-afrički koridor“ koji povezuje angolsku luku Lobito sa provincijom Kananga u Demokratskoj Republici Kongo i regionima rudnika bakra u Zambiji.

Govoreći o tom afričkom projektu, Biden ga je nazvao „regionalnom investicijom koja mijenja igru“.

Amos Hochstein, Bidenov koordinator za globalnu infrastrukturu i energetsku bezbjednost, izložio je grubi rok za taj projekat tokom slijedeće godine.

U narednih 60 dana radne grupe će sastaviti potpuniji plan i odrediti rokove. Prva faza će uključivati identifikaciju oblasti u koje su potrebne investicije i gdje se fizička infrastruktura može povezati između zemalja. Hochstein je rekao da se planovi mogu sprovesti tokom naredne godine kako bi projekat mogao da prijeđe na finansiranje i izgradnju.

Tokom samita u Nju Delhiju, Bajden je razgovarao o svom zahtevu Kongresu SAD-a za dodatno finansiranje Svjetske banke koja bi mogla da generiše više od 25 milijardi dolara novih zajmova za ekonomski razvoj.

Bijela kuća na širem planu pokušava da ojača G20 kao međunarodni forum, dok su kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin odlučili da ne prisustvuju.

Bajden je rekao da je razočaran odlukom kineskog predsjednika i da bi „bilo bolje da je ovde“.