Satovi u regiji Berehove kasne jedan sat za službenim vremenom njihove zemlje, Ukrajine. “Radimo po budimpeštanskom vremenu”, kaže Jozef Choboya, lokalni penzionisani historičar. “Zašto to radimo? Jer ovdje svi žive po europskom vremenu”, slaže se Robert Nagi, fudbalski trener iz mjesta Badalovo, na granici s Mađarskom. Choboya i Nagi članovi su mađarske zajednice u Ukrajini, u Zakarpatskoj pokrajini. Prava ove nacionalne manjine jedna su od stvari koje će odredoti budućnost Ukrajine.  Premijer Mađarske, ultranacionalista Viktor Orban, prijeti da će upotrijebiti svoje pravo veta kako bi spriječio Ukrajinu da pristupi Evropskoj uniji ili NATO-u ako ova mađarska zajednica ne dobije veću autonomiju .

Stručnjaci upozoravaju da mađarski populistički vođa, saveznik Vladimira Putina u EU, raspiruje potencijalni sukob između nacionalnih skupina: stavlja Kijev u ono što je akademik Dmitro Tuzhanskii definirao kao “etničku zamku”.

“Pitanje nacionalnih manjina bilo je odlučujuće u posljednjim odlukama o proširenju EU. Zemlje koje ga nisu ignorirale brže su krenule prema EU. Oni koji su ga podcijenili ostavljeni su na dugom i zamornom putu”, piše Tuzhanskii u ovogodišnjem izvještaju političkog think tanka Globsec.

Zakarpatje je najzapadnija i najsigurnija pokrajina u Ukrajini. Od početka invazije, u februaru 2022. godine, pogodio ih je samo jedan ruski projektil. U glavnom gradu Uzgorodu nema policijskog sata i ekonomija napreduje dobrim tempom. Prema podacima Ministarstva pruvrede, od 1.000 firmi koje su se preselile iz ratnih pokrajina na zapad, 200 ih je otišlo u Zakarpatje. Pokrajinska vlada povećava brojku na 400. Stanovništvo je naraslo s 1,2 miliona prije rata na 1,6 miliona. To je nešto najbliže prosperitenoj Ukrajini daleko od oružanog nasilja.

Njena teritorija graniči s četiri zemlje — Rumunijom, Poljskom, Slovačkom i Mađarskom — i dom je desetak nacionalnih skupina. Glavni su karpatski Ukrajinci, Mađari i Rumuni. Prema podacima koje je iznio Roman Moldavchuk, direktor Odjela za stratešku komunikaciju za nacionalnosti i vjere Zakarpata, mađarsku manjinu čini oko 120.000 ljudi - 10% ukupnog stanovništva - a rumunska manjinu broji blizu 40.000 ljudi. Zakarpatci su paradigma identitetske kompleksnosti Srednje Evrope, također i toga kako se politička karta mijenja prema proizvoljnosti historije. Regija je bila dio “velike Mađarske” devet stoljeća, sve dok Prvi svjetski rat nije okončao Austro-Ugarsko Carstvo i nakratko, do kraja Drugog svjetskog rata, bila je Čehoslovačka. Nakon Drugog svjetskog rata, Sovjetski Savez prisilio je uključivanje Zakarpata u svoje domene, na područje današnje Ukrajine.

Andrjez Sadecki, direktor Srednjeevropskog odjela Centra za istočne studije (OSW), akademske institucije sa sjedištem u Varšavi, naglašava da su i Rumuni i Poljaci“nezadovoljni” u vezi sa pravima svojih manjina u Ukrajini, no za razliku od Mađarske, s njima se suočavaju na bilateralnoj razini. “Pitanje mađarske manjine ima veću težinu nego u poljskom slučaju, jer nije prevladana mađarska trauma, činjenica da su u Prvom svjetskom ratu izgubili dvije trećine teritorija. A mađarski problem je stvaran i ima evropsku dimenziju, jer može staviti veto na početak pristupnih pregovora Ukrajine s EU.”

Popis pritužbi koje je predstavila Orbanova vlada ponavlja se, ali ton je porastao s ukrajinskim nadama za pridruživanje EU i zahtjevima iz Bruxellesa da se Kijev mora povinovati poboljšanju u priznavanju pluraliteta identiteta zemlje. Glavna mađarska zamjerka je stupanje na snagu Zakona o obrazovanju iz 2017. godine, kojim se ukrajinski nameće kao ključni jezik u obrazovnom sistemu. Do sada je stotinjak škola mađarske manjine moglo poučavati sve svoje predmete na mađarskom, osim ukrajinskog jezika. Za Budimpeštu i za većinu Mađara koje je u Zakarpatju, zakonska promjena je operacija uklanjanja njihova identiteta.

Pritisak iz Budimpešte prisilio je ovog septembra ukrajinski parlament da produži provedbu zakona do septembra 2024. Julia, učiteljica u srednjoj školi u Badalovu, u kojoj uči 80 učenika, navodi da svake sedmice predaju šest sati ukrajinskog jezika. Ona želi da ukrajinski bude govorni jezik, koji se koristi i za nastavu drugih predmeta, poput matematike. “Mislim da je to normalno, mi smo u Ukrajini i u tim gradovima ima mnogo ljudi koji ne govore ukrajinski”, dodaje ova učiteljica. Njeno mišljenje je manjinsko u njenom okruženju.

“Ovo nije politička odluka, to je socijalna mjera kako bi ta djeca imala najbolje mogućnosti obrazovanja, na svim ukrajinskim univerzitetima, najbolje opcije za posao i kako bi također mogli raditi u javnoj upravi”, objašnjava Moldavchuk. “Ovdje postoje dva pitanja”, naglašava šef manjinske politike Zakarpatske pokrajinske vlade, “retorika mađarske vlade i stvarnost manjina.” Moldavčuk otkriva nedavni razgovor predsjednika Volodimira Zelenskog i predstavnika jedne od dviju političkih stranaka mađarske manjine. Zelenski je pitao imaju li kakvih zahtjeva, nešto što misle da treba poboljšati: “Odgovor je bio da im ništa ne treba.”

Venecijanska komisija, tijelo Vijeća Evrope koje Ukrajini daje preporuke za reforme koje su joj potrebne na putu u EU, u junu prošle godine objavila je izvještaj sa osam prijedloga Kijevu za poboljšanje priznavanja svojih nacionalnih manjina. To uključuje zahtjev da se službeni državni dokumenti objavljuju na jezicima manjina, da se uvođenje ukrajinskog kao osnovnog jezika u škole produži na još dulje vrijeme, da se zahtjev za uslugom tumača povuče na ukrajinski na javnim događanjima na drugim jezicima - ako to neko od prisutnih bude zahtijevao - te da se manjinskim medijima ukinu kvote sadržaja na ukrajinskom.

Radio Pulzus ima svoje studije u Berehovu, u blizini glavnog hrama Reformirane crkve, druge najveće vjerske institucije Mađara nakon Katoličke crkve. Reformirana crkva osnovala je Radio Pulzus 2012. i sada je u vlasništvu zajednice vjernika, objašnjava direktor Miklos Barta. To je jedina stanica za mađarsku manjinu u Ukrajini. Postoji samo jedna televizija koja emitira putem interneta, 21 TV. Barta ističe da je Pulzusu uvijek bio prioritet emitirati dio programa na ukrajinskom jeziku, čak i kada to nije bilo obveza. Barta procjenjuje da polovina ukrajinskih Mađara ne govori službeni jezik.

“Zakonska obveza korištenja ukrajinskog počinje 2016.; Trenutno se samo 10% sadržaja može emitirati na jeziku nacionalne manjine, a dozvoljeno nam je 40%.” Zašto ova iznimka? Barta ne zna precizirati koje pravilo to dopušta, ali potvrđuje da mađarski nije cilj ograničavanja upotrebe drugih jezika osim ukrajinskog na 10%: cilj je ruski.

Od revolucije na Majdanu 2014. godine, koja je zbacila s vlasti proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, Ukrajina je ubrzala mjere za "derusifikaciju" zemlje. Ruskom invazijom koja je započela 2022. ruski je praktično potpuno nestao iz medija. Glavna briga Vijeća Europe su prava ruske manjine u Ukrajini, grupe koju je teško klasificirati jer to bi, posebno na istoku zemlje, mogla biti gotovo polovina stanovništva. Moldavčuk potvrđuje da je korijen problema ruski i mjere poduzete da se poništi Janukovičev prijedlog da se manjinski jezici priznaju kao službeni jezici. “Janukovič je želio da ruski bude službeni jezik, a prikrio ga je drugim, poput mađarskog.” Orbán od Kijeva traži taj doslužbeni status, kaže predstavnik Zakarpatske vlade, nešto što, po njegovom mišljenju, lokalna manjina ne zahtijeva.

Mnogi Ukrajinci imaju mađarski pasoš, što je još jedan razlog bilateralnog sukoba. Ukrajina odbija ugovor o dvojnom državljanstvu s Mađarskom - Austrija ga, na primjer, također odbija - ali Budimpešta je izdala hiljade pasoša građanima Ukrajine. Kijev ne priznaje njihovu validnost ali mažari to koriste da ne bi išli u rat. Ukrajinski punoljetni muškarci do 65. godine ne mogu napustiti zemlju jer moraju biti u službi ukrajinskih oružanih snaga.

“Etnička zamka” koju Kijev mora izbjeći je podjela između ukrajinskih skupina. Ana Ferencik se predstavlja kao “autentična Ukrajinka Zakarpata”. Govori dijalektom u kojem se miješa nekoliko jezika, posebno ukrajinski. Ukrajinski nacionalizam, od prvog pokušaja nezavisnosti nakon Prvog svjetskog rata, pojavio se u zapadnim pokrajinama Ukrajine, poput Zakarpata. Ferencik sebe smatra nasljednicom toga. Vlasnica je ulaznice u Uzghorodski folklorni muzej, gdje su izloženi primjeri mađarske kulture.“Orban već pet godina novcem kupuje mađarsku manjinu kako bi mogli razvijati svoje poslove i graditi svoje zidove.” Globsec procjenjuje da je prije rata mađarska vlada godišnje finansirala obrazovne, kulturne i poslovne projekte manjine u Ukrajini s 260 miliona eura.