Prema do sada poznatim podacima, milioni ljudi koji su primili vakcinu AstraZeneca mogu biti mirni u pogledu mogućih nuspojava. Evropska agencija za lijekove (EMA), nakon istrage o mogućim štetnim učincima vakcine, insitira da su koristi za sada veće od rizika.

Zaključili su da je vakcina britansko-švedske kompanije sigurna, objavili su danas na press konferenciji. "Donijeli smo zaključak. Ovo je sigurna i učinkovita vakcina. Svjedočili smo manjem broju slučajeva krvnih ugrušaka nakon vakcinisanja. Još ne možemo potpuno isključiti povezanost vakcina i tih slučajeva. Odbor je preporučio povećani oprez. Pokrećemo i dodatne istrage o takvim slučajevima", rečeno je na pressu.

"Preporučujemo da se jasnije ističu moguće nuspojave, a pokrećemo i dodatne istrage o ovim rijetkim slučajevima. Oko sedam miliona ljudi je vakcinisano u EU, 11 miliona u Velikoj Britaniji", rečeno je. "Ove vakcine su sigurne i učinkovite, to je naše naučno stajalište", zaključeno je. "Svjesni smo da su neke države obustavile vakcinisanje i morali smo detaljno proučiti sve dokaze. Naši stručnjaci su sve ekstenzivno proučili."

U čemu je problem sa tim vakcinama čijih 108 hiljada doza očekuje i Bosna i Hercegovina pa su izazvali takvu pažnju a u konačnici i istragu?

Zabilježene su dvije različite vrste poremećaja krvarenja kod ljudi koji su primili vakcinu AstraZeneca.

Prije nekoliko dana zabilježeni su slučajevi duboke venske tromboze (DVT) i plućnih embolija. Karakterizira ih stvaranje krvnih ugrušaka u venama ekstremiteta i, u slučaju da se fragment ugruška odlomi i dođe do arterije u plućima, mogu izazvati plućnu emboliju. Početkom ove sedmice zabilježeni su slučajevi rijetke vrste moždanog udara nazvanog cerebralna venska sinusna tromboza. Neki od ovih slučajeva popraćeni su smanjenjem broja trombocita, što je paradoksalno jer su trombociti sastojci krvi koji potiču zgrušavanje.

Zdravstveni problemi su nuspojava života. Mogu se dogoditi bilo kome, bez obzira je li vakcinisan ili ne. Da bi se utvrdilo povećava li vakcina rizik od određenog problema, broje se slučajevi koji se javljaju u vakcinisanoj populaciji i upoređuju sa slučajevima koji bi se mogli očekivati ​​u istoj nevakcinisanoj populaciji. Ako je u vakcinisanih osoba više slučajeva nego što se očekivalo, to obično znači da vakcina povećava rizik. Mogu se napraviti dodatne studije kako bi se shvatilo zašto vakcina povećava rizik.

Prema do sada poznatim podacima, postoje između jednog i dva slučaja duboke venske tromboze i plućnih embolija godišnje na hiljadu stanovnika. To su poremećaji koji se svakodnevno liječe u velikim bolnicama. Među šest miliona ljudi koji su primili vakcinu AstraZeneca u Evropskoj uniji, u sljedeće dvije sedmice moglo bi se očekivati ​​između 240 i 480 slučajeva.

Nema pouzdanih podataka o tome koliko se slučajeva stvarno dogodilo među vakcinisanim ljudima. EMA je 10. marta izvijestila da je obaviještena o 30 slučajeva, kojima bi trebalo dodati nekoliko dodatnih slučajeva u posljednjih deset dana. S tim podacima, "čini se da globalni broj trombembolijskih epizoda kod cijepljenih osoba nije veći od onog uočenog u općoj populaciji", izvijestila je EMA u ponedjeljak. Dok se ne završi njihovo istraživanje, čini se da ovi podaci isključuju početnu sumnju da vakcina AstraZeneca povećava rizik od DVT i plućnih embolija.

Puno je rjeđi poremećaj od DVT-a. Procjenjuje se da je incidencija između 3 i 4 slučaja godišnje na milion stanovnika, prema članku objavljenom u The New England Journal of Medicine.

U Evropskoj uniji zabilježeno je 11 slučajeva  među šest miliona ljudi koji su primili vakcinu Astra-Zeneca. Uzimajući u obzir da se vakcina počela primjenjivati ​​početkom februara, ta je brojka ekvivalentna minimalnoj incidenciji od oko dva slučaja mjesečno na milion stanovnika, odnosno oko 25 godišnje. Iako je to vrlo niska brojka, viša je od očekivane u općoj populaciji. U ovom slučaju, čini se da dostupni podaci podupiru početnu sumnju da vakcina povećava rizik od cerebralne venske tromboze.

Zasada je to velika nepoznanica ali činjenica da je nekoliko ili svim slučajevima zajedničko smanjenje broja trombocita poziva nas na razmišljanje o istom mehanizmu djelovanja, što pojačava hipotezu da je vakciona pokretački faktor. Naime, sistem zgrušavanja je usko povezan s imunološkim sistemom. Mnogo je mehanizama koji bi mogli intervenirati, ali zasad niko od njih ne može objasniti ove slučajeve tromboze.

Činjenica da je problem uticao na neke od vakcinisanih sugerira da je u pitanju neki pojedinačni faktor rizika, poput poremećaja krvarenja prije vakcinisanja. To je ključno pitanje na koje EMA istraživanje mora odgovoriti. Ako su koristi veće od rizika, predvidljivo će se preporučiti da se vakcinisanje nastavi, prihvaćajući da rizici nisu jednaki nuli. U svakom slučaju, nema sumnjeda je mnogo više slučajeva teških bolesti i smrtnih slučajeva koji se izbjegavaju vakcinisanjem nego slučajeva tromboze koja može biti posljedica vakcine.