U Indeksu demokratije 2021, koji objavljuje The Economist Intelligence Unit, 74 od 167 zemalja i teritorija obuhvaćenih istraživanjem, ili 44,3% ukupno, smatraju se demokratijama. Broj “punih demokratija” pao je na 21 u 2021. godini, u odnosu na 23 u 2020. Broj “demokratija s nedostatkom” porastao je za jednu, na 53. Od preostale 93 zemlje u ovom su indeksu 59 predstavljene kao “autoritarni režimi”, u odnosu na 57 u 2020. godini, a 34 klasificirane su kao “hibridni režimi”.
Demokratiji u posljednje dvije godine baš i ne cvjetaju ruže, jer je otpornost dodatno testirana pandemijom virusa korona.
Rezultat za 2021. godinu upečatljiv je s obzirom na to da je uslijedilo znatno pogoršanje u prvoj godini pandemije kada je globalni prosječan rezultat pao kao rezultat, uglavnom, ali ne samo zbog toga, nametanja ograničenja individualnih sloboda i građanskih sloboda koja su se dogodila širom svijeta kao odgovor na vanrednu situaciju javnog zdravlja. Svako ko je krajem 2020. godine mislio da nije moglo biti gore, našao se u krivu. Ustvari, ovakav pad prosječnog indeksa demokratije na godišnjem nivou od 0,09 poena, desio se samo jednom od 2006. godine, od kada postoji indeks do danas, i to 2010, nakon svjetske finansijske krize.
Pogoršanje globalnog rezultata u 2021. godini potaknuto je padom prosječne regionalne ocjene svugdje u svijetu osim u istočnoj Evropi, čiji je rezultat stagnirao na niskom nivou. Bili su posebno veliki padovi u Latinskoj Americi (-0,26), Sjevernoj Americi (-0,22), te Aziji i Australiji (-0,16). Zapadna Evropa zabilježila je skroman pad prosječne regionalne ocjene, od 0,07. Regionalni prosjek ocjena za Bliski istok i Sjevernu Afriku pao je neznatno, za 0,03, a onaj za subsaharsku Afriku za 0,04, ali su obje regije pretrpjele veliki pad u 2020. godini pa su se time oba pogoršala u 2021. s niske baze. Istočna Evropa bila je jedina regija koja nije nazadovala u odnosu na 2020. godinu, zadržavajući isti regionalni prosječni rezultat od 5,36, ali stabilnost rezultata prikriva različita iskustva širom ovog prostora.
Po indeksu demokratije Bosna i Hercegovina dijeli 95. mjesto s Marokom na svjetskoj listi i spada u hibridne režime. The Economist ocjenjuje da je Bosna i Hercegovina zabilježila određena poboljšanja u odnosu na prethodnu godinu.
Prema The Ecomist Itelligence Unit, hibridne režime karakterizira sljedeće: “Izbori imaju znatne nepravilnosti, koje ih često sprečavaju u tome da budu slobodni i pošteni. Pritisak vlade na opozicione stranke i kandidate može biti uobičajen. Ozbiljne slabosti zastupljenije su nego u manjkavim demokratijama – u političkoj kulturi, funkcioniranju vlasti i političkom učešću. Korupcija je široko rasprostranjena, a vladavina prava slaba. Civilno društvo je slabo. Tipično je uznemiravanje i pritisak na novinare, a ni pravosuđe nije nezavisno.”
