U brdima sjeveroistočne Bosne, lokalna zajednica razapeta je između straha od uništavanja okoliša i nade u bogatstvo iz ogromnih nalazišta ključnih minerala potrebnih Evropi za svoju zelenu tranziciju, stoji na početku reportaže iz Lopara koju je objavio AFP.

Područje oko Lopara nalazi se na procijenjenih 1,5 miliona tona litijeva karbonata, 94 miliona tona magnezijevog sulfata i 17 miliona tona bora — tvari koje se koriste za izradu mnoštva stvari, od električnih automobila do vjetroturbina i elektronike.

Naslage koje potencijalno mijenjaju igru mogle bi biti rijetka blagodat za ovaj siromaštvom pogođen kutak jugoistočne Evrope. Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik nazvao je projekt “prilikom za razvoj koja se ne smije propustiti”. Ali tinjajuće lokalno protivljenje oko onoga što bi bio prostrani otvoreni rudnik zaprijetilo je obustavom projekta jer se neki boje mogućih posljedica po okoliš.

Gradsko vijeće Lopara glasalo je u decembru protiv projekta. “Više od 90 posto stanovnika je protiv toga”, rekao je načelnik općine Lopare Rado Savić. "Ljudi se boje curenja otrovnih materijala", rekao je. “Jasno nam je, ne želimo takav rudnik ovdje.”

Udruženja za zaštitu okoliša pokrenule su peticiju protiv projekta. “Svugdje u svijetu gdje postoje ovakvi rudnici, prije ili kasnije dođe i do zagađenja podzemnih voda i zraka”, rekla je Snežana Jagodić Vujić, čelnica lokalne ekološke udruge. U susjednoj Srbiji, masovni protseti zbog rudnika litija Rio Tinto u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom natjerali su vladu da poništi dozvole za projekat težak nekoliko milijardi 2022. godine.

Vladimir Rudić, direktor bosanskohercegovačke podružnice švicarske rudarske kompanije Arcore AG, optužio je protivnike projekta u Loparama da “siju paniku”. "Uslovi rada bit će apsolutno kontrolirani", rekao je za AFP. Arcore se nada da će napraviti iskorak u tom području do 2027. “Riječ je o iznimno zanimljivim količinama sirovina za opskrbni lanac Evropske unije”, rekao je Rudić.

Komaponija tvrdi da će rudnik ostvarivati godišnji prihod od milijardu eura i stvoriti 1000 direktnih radnih mjesta i više od 3000 indirektnih. Projekat ima za cilj izvoziti oko 10.000 tona litij karbonata godišnje do 2032. — dovoljno za proizvodnju između 150.000 i 200.000 punjivih baterija, prema stručnjacima.

EU trenutno ovisi o Kini za 97 posto svojih potreba za magnezijem. Budući da EU postupno ukida prodaju novih automobila na fosilna goriva do 2035. godine, Evropa se nada da će do kraja desetljeća moći izvući 10 posto kritičnih sirovina iz vlastitog tla.

Lopare su ležište s "niskim udjelom" litija koje je ipak ostalo "zanimljivo", rekao je Rudić, istakavši da veća prisutnost magnezija i bora jamči buduću "stabilnost" rudnika. Arcore se nada da će osigurati prava na upravljanje koncesijom na 50 godina, ali tek treba dobiti potrebne dozvole od bosanskih vlasti.

Studija utjecaja na okoliš mora se provesti prije nego što se bilo kakva operacija započne, zajedno s razdobljem konzultacija s lokalnim stanovništvom. Ali za mještanina Jovana Jovića — nezaposlenog farmaceuta iz Lopara — malo toga će vjerojatno promijeniti mišljenje. "Grad će biti prekriven ogromnim slojem prašine, a da ne spominjemo utjecaj na podzemne vode", rekao je za AFP.

Milivoje Tešić otišao je još dalje, obećavši da će “fizički braniti” svoju zemlju od rudarenja. “Ako postanemo Kuvajt, onda OK”, rekao je Tešić. “Ali pokažite mi primjer gdje je strani investitor došao u zemlju i napravio napredak.”