Osobe koje su se oporavile od infekcije izazvane novom varijantom koronavirusa nazvanom Omicron, možda će moći da se odbrane od opasnijeg Delta soja prirodnim imunitetom, tvrdi se u novoj laboratorijskoj studiji provedenoj u Južnoj Africi.

Ako daljnji eksperimenti potvrde ove nalaze, možda nas očekuje manje strašnu pandemijska budućnost. Kratkoročno se očekuje da će Omicron stvoriti val slučajeva koji će staviti ogroman pritisak na ekonomije i zdravstvene sisteme širom svijeta. Ali dugoročno gledano, novo istraživanje to sugerira, svijet u kojem dominira Omicron mogao bi doživjeti procentualno manje hospitalizacija i smrtnih slučajeva nego onaj u kojem Delta i dalje bjesni.

“Omicron će vjerovatno izbaciti Deltu”, rekao je Alex Sigal, virolog Africa Health Research instituta u Durbanu, u Južnoj Africi, koji je vodio novu studiju. “Možda je izbacivanje Delte zapravo dobra stvar, a mi tražimo nešto s čime možemo lakše živjeti i što će nas manje poremetiti nego prethodne varijante.”

On je u ponedjeljak objavio novu studiju na web stranici instituta, ali ona još nije objavljena u nekom naučnom časopisu.

Nezavisni naučnici rekli su da su rezultati južnoafričkog eksperimenta, iako preliminarni, bili uvjerljivi. Carl Pearson, epidemiolog na Londonskoj školi higijene i tropske medicine, rekao je da su nalazi u skladu s onim što se sada dešava u Engleskoj.

“Omicron stiže i brzo raste, a Delta trend prelazi u opadanje”, rekao je Pearson.

Nathan Grubaugh, epidemiolog na Yale School of Public Health, objasnio je da isti obrazac opaža u Connecticutu. “Vidimo kako Omicron eksponencijalno raste, dok slučajevi Delta padaju”, izjavio je on.

Kada su se ljudi prije dvije godine počeli inficirati koronavirusom, proizveli su antitijela i imunološke stanice koje su mogle pružiti zaštitu od njega. Kao rezultat toga, bilo je vrlo rijetko da se osoba ponovo zarazi u mjesecima koji su uslijedili.

Ali od kraja 2020. godine pojavile su se nove varijante koronavirusa. Neki od njih, poput Alfe, imali su mutacije koje su im omogućavale da se brzo šire. Drugi, poput Beta, imali su adaptacije koje su im omogućile da izbjegnu antitijela – bilo da su proizvedena tokom prethodne infekcije ili kao odgovor na vakcinu.

Delta, koja je postala dominantna u ljeto 2021., imala je mutacije koje su joj dale i superiornu sposobnost širenja i umjerenu sposobnost izbjegavanja antitijela. Vakcine su i dalje ostale efikasne protiv Delte, ali ne baš onoliko koliko su bile ranije tokom pandemije.

Kada se Omicron pojavio u novembru, proširio se brže nego Delta. Istraživači su sumnjali da njegova brzina ima dva izvora. Nekako se mogao brzo prenositi – možda repliciranjem u velikom broju ili lakšim širenjem s jedne osobe na drugu. Omicron je također mogao zaraziti vakcinisane ljude i one koji su se razboljeli ranijim varijantama.

U ranijoj studiji ovog mjeseca, tim dr. Sigala, kao i niz drugih istraživačkih grupa, potvrdili su sposobnost Omikrona da izbjegne antitijela iz vakcina i ranijih varijanti. Da bi to učinili, analizirali su krv ljudi koji su bili cijepljeni ili su se oporavili od COVID-a i pomiješali je s različitim varijantama.

Iznova i iznova, antitijela koja su bila veoma moćna protiv Delte i drugih varijanti loše su radila protiv Omicrona. Ovo je pomoglo da se objasni zašto je toliko mnogo vakcinisanih i prethodno zaraženih ljudi imalo napade Omicrona, iako blaže od Delta infekcije.

U svojoj novoj studiji, dr. Sigal i njegove kolege izveli su isti eksperiment, ali ovaj put na ljudima koji su se oporavili od infekcije Omicronom. Iako je Južna Afrika upravo prošla kroz ogroman porast slučajeva Omicrona, dr. Sigal i njegove kolege uspjeli su do sada proučiti samo trinaest pacijenata.

Sedam pacijenata bilo je vakcinisano, a šest nije. Naučnici nisu utvrdili koji su volonteri prethodno bili zaraženi drugim varijantama COVID-a. Ali s obzirom na to da je velika većina Južnoafrikanaca imala COVID prije Omicrona, vjerovatno je da većina volontera nije prvi put zaražena Omicronom.

Istraživači su otkrili, što nije iznenađujuće, da krv pacijenata sadrži visok nivo antitijela moćnih protiv Omicrona. Ali ta antitijela pokazala su se efikasnim i protiv Delte.

Ovo je bilo posebno iznenađujuće jer je ranija ovomjesečna studija pokazala da suprotno nije moguće: antitijela proizvedena nakon Delta infekcije nudila su malu zaštitu od Omicrona.

Dok Omicron juri državom za državom, dr. Sigal špekulira da će to ljudima dati imunitet ne samo na Omicron već i na Deltu. To bi značilo da će oni koji se zaraze Deltom imati manje mogućnosti da prenesu virus na druge. Istovremeno, Omicron će lahko zaraziti ljude koji su se oporavili od Delte. Ta konkurentska prednost mogla bi da dovede do propasti Delte.

Naravno, to je mnogo špekulacija o budućem zdravlju milijardi ljudi na osnovu samo trinaest volontera. Štaviše, dr. Sigal ne može tačno kazati šta je rezultat prednosti koju Omicron pruža protiv Delte. Moguće je da antitijela koja proizvodi djeluju šire i protiv drugih varijanti.

Alternativno, također je moguće da su Omicron infekcije probudile postojeći imunitet kod dobrovoljaca, osiguran bilo vakcinacijom ili prethodnim infekcijama. Ako je to istina, ostaje da se vidi šta će se desiti s nevakcinisanim ljudima koji se po prvi put zaraze upravo Omicronom – sudbinu koju bi milioni mogli doživjeti u sedmicama koje dolaze.

Čak i ako Omicron izbriše Deltu, to ne znači da će Omicron vladati generacijama. Jednom kada ljudi steknu imunitet na Omicron, prirodna selekcija može favorizirati mutacije koje proizvode novu varijantu koja može izbjeći taj imunitet.

Dr. Pearson rekao je da može predvidjeti tri različita scenarija.

U jednom, COVID oponaša gripu, s jednom sezonskom varijantom koja iz godine u godinu potiskuje prethodnu.

U drugom scenariju COVID oponaša denga groznicu, s nekoliko varijanti koje koegzistiraju i koje izbjegavaju različita antitijela, što dovodi do toga da se ljudi razbole svakih nekoliko godina od jednog od njih.

Treća mogućnost jeste najpoželjnija: jedna varijanta pobjeđuje i postaje lahko spriječiti patogen. Ali dr. Pearson smatra da je to najmanje vjerovatan scenarij.

 

(Izvor: New York Times)