Koji je razlog posebne odgovornosti Njemačke prema Izraelu? Šta je primjer antisemitskog ponašanja? Kako se može kazniti neko ko negira holokaust? Ovo su samo neka od novih pitanja koja će njemačka vlada uvrstiti u svoj novi test za državljanstvo koji moraju polagati svi koji žele dobiti njemačko državljanstvo.
Cilj vlade socijaldemokrata Olafa Scholza s ovim novim pitanjima kojima je njemački magazin Der Spiegel imao pristup jeste pokušati otkriti moguće antisemite i tako ih spriječiti da postanu Nijemci. Ažuriranje niza potencijalnih pitanja za ispit dio je novog zakona o državljanstvu koji je njemački parlament odobrio sredinom januara, a koji, između ostalog, uključuje mogućnost podnošenja zahtjeva za državljanstvo nakon pet godina u zemlji.
"Naša posebna odgovornost za zaštitu Jevreja i zaštitu Države Izrael proizlazi iz zločina protiv čovječnosti koje je počinila Njemačka", rekla je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser za Der Spiegel, s osvrtom na nacistički holokaust koji je odnio gotovo šest miliona ljudi, uglavnom Jevreja, tokom Drugog svjetskog rata. “Ova odgovornost danas je dio našeg identiteta. Ko god želi biti Nijemac mora znati šta to znači i priznati odgovornost Njemačke." Ova obaveza mora biti "jasna i vjerodostojna" i jedan je od razloga za ažuriranje upitnika.
Njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova želi da pitanja o životu Jevreja u Njemačkoj igraju važniju ulogu u budućnosti. Revizija je također posljedica "dojma da su se nasilje i slogani protiv Jevreja u Njemačkoj" povećali od izbijanja rata u Pojasu Gaze. Prema podacima Savezne kriminalističke policije (BKA), samo između sedmog oktobra i 21. decembra zabilježeno je više od 1100 antisemitskih zločina, uglavnom oštećenja imovine i poticanja na mržnja. To je upalilo zvona za uzbunu u zemlji u kojoj svako javno propitivanje izraelske politike može izazvati snažan val kritika.
“Antisemitizam, rasizam i drugi oblici prezira prema čovječanstvu isključuju stjecanje državljanstva”, naglasila je Faeser. Posljedično, imigranti koji žele postati Nijemci također će morati odgovarati na pitanja o holokaustu u budućnosti.
Ispit za njemačko državljanstvo trenutno se sastoji od 33 pitanja u svim njemačkim državama. Pitanja su uglavnom grupirana oko tema “Živjeti u demokratiji”, “Historija i odgovornost” i “Ljudi i društvo”. Tri pitanja odnose se na saveznu državu u kojoj osoba živi i u kojoj se polaže ispit. Međutim, to nisu uvijek ista pitanja. Katalog sadrži ukupno 310 različitih pitanja, pomoću kojih se mogu pripremiti različiti upitnici koji se sastoje od ukupno 33 pitanja od kojih je za prolaz potrebno tačno odgovoriti na 17 pitanja. Inače, ispit položi više od 90 posto onih koji pristupe, kažu u MUP-u.
Prema njemačkom magazinu, u budućnosti će biti 12 pitanja vezanih uz Jevreje i Izrael. Iz kojih zemalja dolazi većina Jevreja koji trenutno žive u Njemačkoj? Prije koliko je godina postojala jevrejska zajednica u današnjoj Njemačkoj? Ko može biti član gotovo 40 židovskih sportskih klubova Maccabi? Koji gradovi imaju najveće jevrejske zajednice u Njemačkoj? Kako se zove jevrejsko mjesto molitve? Kada je osnovana država Izrael? Na kojoj pravnoj osnovi je osnovana Država Izrael? Koji je čin u vezi s državom Izrael zabranjen u Njemačkoj?
Međutim, dok će neka od ovih novih pitanja biti uključena u upitnik, izričito opredjeljenje za pravo Izraela na postojanje neće biti potrebno kao preduslov za dobivanje državljanstva, potvrdilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Koalicijska vlada koju čine socijaldemokrati, zeleni i liberali ne smatra da je ova mjera potrebna.
Rasprava o ovom pitanju pokrenuta je nakon što je pokrajina Saska-Anhalt, u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, sredinom decembra odlučila povezati naturalizaciju s izričitim odbacivanjem antisemitizma, prisiljavajući kandidate da napismeno priznaju posebnu odgovornost Njemačke prema Državi Izrael i također pravo Izraela na postojanje. Ova mjera je poduzeta u pokušaju borbe protiv rastućeg antisemitizma u državi u kojoj krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) ima veliku podršku.
Njemačka prošlost navela je tadašnju njemačku kancelarku Angelu Merkel da pred izraelskim parlamentom 2008. potvrdi da je sigurnost Izraela “državno pitanje Njemačke”. Ovu posebnu odgovornost već je zacrtao prvi njemački kancelar nakon Drugog svjetskog rata Konrad Adenauer, kada je izjavio da je pravo Izraela na postojanje od nacionalnog interesa, kao posljedica njemačke odgovornosti za holokaust.
