Školska godina započela je u Francuskoj uz priču o zabrani nošenja abaye, islamske odjeće kojom žene pokrivaju cijelo svoje tijelo. Više od 4000 pritužbi, prema službenim brojkama, koje su se dogodile prošle godine zbog kršenja načela sekularizma koji vlada u javnim obrazovnim centrima, što je dvostruko više nego prethodne godine, natjeralo je francusku izvršnu vlast da reagira.

Francuske škole, prvog dana školske godine, poslale su desetine djevojčica kući jer su odbile skinuti svoje abaje, gornji dio odjeće od ramena do stopala koji nose muslimanke. Prkoseći zabrani nošenja muslimanske odjeće, gotovo 300 djevojaka pojavilo se u ponedjeljak ujutro noseći abaju, rekao je ministar Gabriel Attal. Većina je pristala ukloniti abaju, ali 67 njih je to odbilo i poslane su kući.

Vlada je prošlog mjeseca objavila da zabranjuje abaju u školama, navodeći da krši pravila o sekularizmu u obrazovanju prema kojima su muslimanske marame već zabranjene jer "predstavljaju iskazivanje vjerske pripadnosti".

Reakcija je stigla, također, i nakon uzastopnih kritika od strane direktora obrazovnih centara koji su umorni jer nemaju jasnu direktivu o treba li zabraniti ili ne abaye ili tunike.

Macron, nekada optuživan za labav sekularizam, odlučio je djelovati. Prva mjera bila je najava zabrane abaje, bez iznimke, prema svjetovnom zakonu iz 2004. koji zabranjuje vjersko ruho. Tokom prvog dana nastave u ponedjeljak, koji je premijerka Élisabeth Borne opisala kao normalan i bez incidenata, zabilježeno je ukupno 67 slučajeva učenica koje su odbile skinuti svoju odjeću na ulazu u svoje škole i stoga nisu mogle prisustvovati nastavi, iako su u svim slučajeva primijenjen je protokol njihovog prijema u centar i s njima pojašnjenog razgovora o razlozima Vladine odluke.

Ukupno je, prema podacima Ministarstva prosvjete, bilo 298 osoba koje su u škole došle u islamskoj odjeći, što znači da je u većini slučajeva strategija objašnjavanja i obrazloženja uspjela. Ovaj potez široko podupiru Francuzi. Prema posljednjim anketama, sedam od 10 građana podržava odluku o zabrani, čak i oni koji glasaju ljevičari Jean-Luca Mélenchona, unatoč tome što stranački čelnici i dalje žestoko kritiziraju zabranu, smatrajući da bi mogla stigmatizirati studentice te da se njome, prema njihovom mišljenju, progoni muslimane.

Kontroverzu u vezi sa abayom pratila je kontroverza u vezi sa uniformom. U ponedjeljak je tu ideju iznenada lansirao Gabriel Attal, novi ministar obrazovanja u kojem mnogi vide vjernog Macronovog učenika. Najavio je pilot programe u nekim školama u zemlji na zahtjev gradonačelnika ili lokalnih vijećnika. "Ne mislim da je to čudesno rješenje koje omogućuje rješavanje svih problema škole, ali mislim da vrijedi pokušati", rekao je.

Nekoliko sati kasnije, Macron je dao svoje mišljenje u intervjuu na YouTubeu, navodeći da je više za "jedinstvenu odjeću" u nastavi. "Ne mora biti uniforma, ali možete reći da nosite traperice, majicu i jaknu", rekao je francuski šef države, naglasivši da postoji "manjina" koja pokušava "prkositi Republici i sekularizmu", što je nešto protiv čega se Vlada sada, čini se, bori s puno većim zamahom nego tokom prvih pet godina Macronovog predsjedničkog mandata.

Zakon uveden u martu 2004. godine zabranio je "nošenje znakova ili odjeće kojom učenici tobože pokazuju vjersku pripadnost" u školama. To uključuje velike kršćanske križeve, jevrejske kipe i islamske marame. Za razliku od marama za glavu, abaje su bile u sivoj zoni i do sada nisu bile suočene s potpunom zabranom