Oluja Daniel izazvala je poplavu u Grčkoj ali tragična priča tu nije završila. Ostaci oluje potom su nastavili put prema Libiji, ojačali u moru i transformirali se u sredozemnu ciklonu. Olujne kiše, zajedno sa slabom infrastrukturom te sjevernoafričke zemlje, dovele su do katastrofe u kojoj je do sada više od 5000 mrtvih i 10.000 nestalih.

Grad Derna, na istoku zemlje, postao je najteže pogođeno područje nakon rušenja dviju brana koje su izbrisale sve što im se našlo na putu. “To je katastrofa. Tijela su posvuda: u moru, u dolinama, ispod zgrada", rekao je za Reuters Hichem Chkiouat, ministar civilne avijacije i član Komisije za hitna stanja. „Ne pretjerujem kada kažem da je nestalo 25% grada. Mnogo, mnogo zgrada se srušilo.“

Prema podacima libijskog Crvenog polumjeseca, broj nestalih u pet najteže oštećenih gradova je vrlo blizu 10.000 ljudi. “Humanitarne potrebe su goleme i nadilaze mogućnosti Crvenog polumjeseca i vlade, zbog čega su se istočne vlasti obratile međunarodnoj zajednici”, rekao je jučer šef izaslanstva Tamer Ramadan.

Katastrofa se dogodila prije više od sedam dana u Grčkoj. Daniel se transformkirao u oluju koja je ostavila akumulacije od hiljadu litara po kvadratnom metru u Grčkoj, a odatle u "mediteranski ciklon sa suptropskim karakteristikama. Možda je postao medicane (akronim za 'mediteranski uragan') u blizini obale Libije, iako će to trebati potvrditi naknadnom studijom.

Nastanak ciklona bio je moguć zahvaljujući visokim temperaturama Sredozemlja koje je ove godine na svojoj površini bilo vrlo toplo. To je doprinijelo vlazi u Danielovom olujnom sistemu, koji je stigao do obale Libije sa neobično jakim vjetrovima noseći padavine. Kiše su ostavile više oborina u samo nekoliko sati nego što se u nekim mjestima u zemlji obično bilježi u godini.

Na primjer, između osam ujutro u nedjelju i osam ujutro u ponedjeljak, Univerzitet Omar Al-Mukhtar u Al-Baydi zabilježilo je 414 litara kiše po kvadratnom metru, dok je sjeveroistočni grad Marawa primio 240 litara po kvadratnom metru. Međutim, prosječna godišnja količina padavina u obližnjem gradu Benghaziju iznosi 270 litara po kvadratnom metru.

Da cijela stvar bude još gora, oluja i poplave nisu urozile samo Libijce, u toj je zemlji trenutno više od 600.000 migranata četrdesetak različitih nacionalnosti. Oluja je teško pogodila Libiju, uzrokujući haos u zemlji koja već odavno živi u stanju permanentne napetosti. Godine borbi između suparničkih milicija oslabile su libijske državne strukture do tačke u kojoj postoje dvije suprotstavljene vlade na oba kraja zemlje, koje djeluju uz podršku lokalnih milicija i stranih sila. Haos je uzrokovao nastanak mreža za krijumčarenje ljudi, koji prelaze u Evropu preko libijske obale.

Najveći broj onih koji prelaze Mediteran u Italiju sa zapada dolaze iz subsaharske Afrike, ali migranti koji idu istočnolibijskom rutom dolaze iz susjednog Egipta, kao i Pakistana, Bangladeša ili Sirije. Istočna vlada olakšava ulazak migranata u zemlju, dopuštajući njihov boravak direktnim letovima iz Bangladeša i Sirije. Krijumčari unajmljuju ribarske brodove za prijevoz migranata.

Prema podacima UN-a, Libija je trenutno mjesto na kojem se nalazi više od 600.000 migranata četrdesetak nacionalnosti, uključujući 40.000 registriranih tražitelja azila. Od 2015. vratila je više od 60.000 migranata, dok je neutvrđen broj ljudi ostao u pritvorskim centrima za ilegalne migrante, gdje se ozbiljno krše ljudska prava.

Istraga UN-a otkrila je da postoje indicije da su protiv migranata počinjeni zločini protiv čovječnosti, koje su počinile i državne sigurnosne snage i neformalne naoružane grupe. Dokumentirani su slučajevi u kojima je protiv migranata i izbjeglica korištena bojeva municija.

 

U posljednjih pet godina Evropska unija, a posebno talijanska vlada, pojačale su saradnju s Libijom kako bi zaustavile odlazak migranata s njenih obala, obukom libijske obalne straže i ulaganjima u misije podrške vlastima. Italija je od 2017. izdvojila najmanje 32,5 miliona eura, a EU 59 miliona.