Odgovor američkog predsjednika Joea Bidena na napad Hamasa sedmog oktobra i izraelski rat protiv Gaze koji je uslijedio uveliko će definirati njegovo vanjskopolitičko naslijeđe, nakon što je njegova administracija izraelsko-palestinski sukob depriorizirala i svoj bliskoistočni fokus stavila na regionalnu integraciju Izraela i normalizaciju sa Saudijskom Arabijom, piše danas Haaretz.

Angažman američkih zvaničnika u početku je bio usmjeren na pružanje stručne pomoći, iskustva iz prve ruke i "postavljanje teških pitanja". Bio je to dio Bidenove strategije "medvjeđeg zagrljaja". Kako se rat nastavlja, a američki se savjeti baš i ne slušaju, ovi zvaničnici sve su više uključeni u pregovore o taocima, sprječavaju širenja rata na Liban i širom Bliskog istoka, osiguravaju da se humanitarna kriza u Gazi ne pogorša, održavaju regionalni i globalni diplomatski položaj Izraela i nastoje revitalizirati palestinske vlasti na putu ka poslijeratnom dvodržavnom rješenju.

Državni sekretar Antony Blinken zapravo je poslužio kao javni barometar za stavove administracije. Tokom njegovih nekoliko rundi šatl diplomatije u mjesecima nakon napada, Blinkenovi govori predstavili su američki pogled na činjenice na terenu, stalno ukazujući na daljnju zabrinutost zbog humanitarne krize u Gazi i neuspjeha Izraela da obuzda stradanje civila.

Njegov govor u Tokiju 8. novembra, u kojem je iznosio detalje “pet ne”, često se navodi kao ono što je izložilo američka načela o ratu u Gazi i budućnosti izraelsko-palestinskog sukoba: “Nema prisilnog raseljavanja Palestinaca iz Gaze – ni sada, ni nakon rata. Ne koristiti Gazu kao platformu za terorizam ili druge nasilne napade. Nema ponovne okupacije Gaze nakon završetka sukoba. Nema pokušaja blokade ili opsade Gaze. Nema smanjenja teritorije Gaze. Također moramo osigurati da nikakve terorističke prijetnje ne dolaze sa Zapadne obale.”

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, posebno preko svog glavnog zamjenika Jona Finera i višeg savjetnika za Bliski istok Bretta McGurka, najbliži su Bidenu o svim pitanjima vanjske politike. Bili su među najjačim zagovornicima ponovnog postavljanja prioriteta regionalne integracije Izraela prije sedmog oktobra, sve dok napad Hamasa nije promijenio pristup. Od tada su javno i privatno intenzivirali napore da potaknu izraelsko-saudijsku normalizaciju kao put prema rješenju s dvije države.

Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby bio je najistaknutiji službenik administracije koji je javno govorio o ratu, zaradivši pohvale proizraelskog i američkog jevrejskog establišmenta za odbranu prava Izraela na samoodbranu i odbacivanje optužbi za genocid.

Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris namjerno je korištena u posljednjih nekoliko mjeseci u vezi s vanjskom politikom. Budući da je često bila u kontaktu s izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom, njezin govor na decembarskom sastanku COP28 na kojem je pozvala Izrael da učini više kako bi zaštitio civile, naveo je mnoge promatrače da povjeruju da je ona u ulozi "loše policajke".

Njen suprug Doug Emhoff (prvi jevrejski supružnik američkog predsjednika ili potpredsjednika) u međuvremenu je služio kao zaštitno lice administracije za borbu protiv rastućeg domaćeg antisemitizma koji je proizašao iz rata.

Američka ambasadorka pri Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield suočila se s rastućom izolacijom SAD-a na globalnoj sceni dok većina svijeta zahtijeva da Izrael promijeni kurs u Gazi kako bi bolje zaštitio civile i dramatično povećao humanitarnu pomoć. Pod njenim vodstvom, SAD su bile jedina članica Vijeća sigurnosti UN-a koja je stavila veto na rezoluciju kojom se poziva na prekid vatre.

Američki ambasador u Izraelu Jack Lew, čije je imenovanje ubrzano u roku od nekoliko sedmica nakon sedmog oktobra, služio je kao ključni sagovornik na terenu između američke i izraelske vlade.  Iako je McGurk uključen u gotovo sve stvari u sukobu, on se sve više uključuje u pregovore o taocima, što se smatra ključem za okončanje rata i prelazak na normalizaciju i napore za rješenje dvije države.

Osim McGurka, šef CIA-e William Burns vodio je pregovore o taocima. Njegova šatl diplomatija u Egipat i Katar, kao i komunikacija sa šefom Mossada Davidom Barneom značajno su pomogli olakšati humanitarnu pauzu u novembru i oslobađanje talaca. Burnsova uključenost ukazuje na nivo hitnosti i ozbiljnosti pregovora.

Burnsove napore podržava Roger Carstens, koji radi u State Departmentu kao posebni izaslanik predsjednika SAD-a za pitanja talaca, i njegov zamjenik Steven Gillen, koji je zajedno s Blinkenom otputovao u Izrael odmah nakon sedmog oktobra i tamo ostao raditi s porodicama talaca.

Američki ministar obrane Lloyd Austin bio je u stalnoj komunikaciji sa svojim izraelskim kolegama, ministrom odbrane Yoavom Gallantom i načelnikom štaba IDF-a Herzlom Halevijem, primajući taktičke novosti o izraelskim vojnim operacijama i nudeći vlastita iskustva i lekcije o urbanom ratovanju. Nadalje je ukazao na jačanje američke vojne pozicije na Bliskom istoku kao potencijalno sredstvo odvraćanja od Irana i njegovih regionalnih opunomoćenika. Kako se rat razvijao i napetosti rasle na granici s Libanom i s Husima u Crvenom moru, on je dobio zadatak prenijeti američko nezadovoljstvo izraelskom taktikom, a istodobno neutralizirati regionalno „prelijevanje rata“.

Šef Centralne komande SAD-a, general Erik Kurilla odgovoran je za direktnu vojnu komunikaciju s Izraelom, a njegovo područje djelovanja je privuklo značajnu pažnju tek nakon napada Husija na međunarodne brodove u Crvenom moru – i kasnijih američkih napada na Husije u Jemenu – kao i napada proiranskih snaga na američke i koalicijske snage u Iraku i Siriji.

Viši Bidenov izaslanik Amos Hochstein zadužen je za Liban, koji se posljednjih sedmica našao usred pogoršanih sukoba između Izraela i Hezbollaha i atentata na visokog zvaničnika Hamasa u Bejrutu. Izraelski zvaničnici upozorili su Hochsteina da ističe vrijeme za postizanje diplomatskog rješenja za potencijalni dogovor koji stvara de facto tampon zonu i put naprijed prema konačnom dugoročnom graničnom sporazumu.

Hochstein je posebno posredovao u sporazumu o pomorskoj granici između dviju zemalja 2022. godine, što je Biden prethodno smatrao ključnom diplomatskom inicijativom svog predsjedništva.

Iako Biden nije imenovao posebnog izaslanika za nadgledanje izraelsko-palestinskog sukoba, izabrao je Davida Satterfielda kao posebnog izaslanika za humanitarnu krizu u Gazi nekoliko dana nakon početka rata.

Administratorica Američke agencije za međunarodni razvoj Samantha Power odigrala je značajnu ulogu iz Washingtona u koordinaciji američkih napora da se pruži humanitarna pomoć Palestincima, putujući u Egipat i nadzirući isporuku pomoći u hrani te desetaka miliona dolara vrijedne dodatne pomoći i osnivanja poljske bolnice.