Projekt “Life Nieblas”, koji podržava Evropska unija, koristi sakupljače magle na Gran Kanariji na španskim Kanarskim otocima i u Portugalu kako bi se oporavio degradirani krajolik i pošumljavalo uništeno zemljište.

Sakupljači magle – listovi plastične mreže podignute na putevima vjetra – već postoje, ali nikada nisu efikasno korišteni, kaže Vicenç Carabassa, glavni naučnik projekta, koji radi za Centar za ekološka istraživanja i primjene u šumarstvu “Creaf”, javni istraživački institut na Autonomnom univerzitetu u Barseloni. Dok vjetar raspuhuje maglu kroz mrežu, kapljice vode skupljaju se i padaju u posude postavljene ispod.

“Skupljanje magle posebno je primjenjivo u obnavljanju “laurisilve” (šume lovora) na Kanarskim otocima”, kaže Carabassa. Kapljice vode iz magle kondenziraju se na sjajnom, voštanom lišću drveća. “Sistem omogućava da mladice cvjetaju dok ne budu dovoljno zrele da same zahvate vodu”, dodaje on. Laurisilva je suptropska prašuma naseljena zimzelenim vrstama.

Da bi dobro radili, sakupljačima magle potrebni su i magla i vjetar, uslovi koji postoje na Kanarima i u Portugalu, ali manje na Mediteranu, gdje su šumski požari i dezertifikacija sve veći problem.

“Još pokušavamo otkriti optimalne uslove za rad sakupljača magle“, kaže Carabassa, koji dodaje da restauracija “laurisilva” može pomoći da se nadoknade vodonosnici koji su pod stalnim opterećenjem na Kanarima.

Kao i na Kanarskim otocima, gdje “Creaf” radi s lokalnom upravom Gran Canaria, javnom kompanijom “Gesplan”, koja upravlja projektom, i nekoliko drugih istraživačkih instituta i javnih organizacija, tehnika će biti testirana u pomorskim područjima oko Barcelone i u sjevernoj Kataloniji, koju je poharao veliki požar 2015. godine.

Na Gran Canariji cilj je uhvatiti 215.000 litara vode od magle i rose godišnje kako bi se 35 hektara ponovo zasadilo sa 20.000 stabala lovora u šumi Doramas, području s visokim rizikom od dezertifikacije kao posljedice požara (lat. deserta: pusta, napuštena mjesta + -fikacija; širenje pustinjskog okoliša u sušna ili polusušna područja, uzrokovano promjenama klime, ljudskim utjecajem ili i jednim i drugim). Pošumljavanje će se obavljati autohtonim vrstama tipičnim za “laurisilvu”.

Još jedan uređaj, koji se testira uz kolektore za maglu, jeste “čahura”, biorazgradivi kontejner u obliku krofne napravljen od recikliranog kartona koji okružuje rupu u koju se sadi sadnica i može primiti 25 litara vode. Daje vodu i sklonište za sadnicu, barem tokom prve godine, koja je obično najkritičnija.

Poklopac smanjuje gubitak isparavanja iz posude, a čahura također štiti sadnicu od malih biljojeda. Čahura je zakopana u zemlju i u početku se ručno puni vodom, zatim padavinama, a na Kanarima i Portugalu vodom iz sakupljača magle.

Čaure su testirane u Španiji, Italiji i Grčkoj, gdje su posađene na različitom tlu i u različitim klimatskim uslovima zajedno s kontrolnom grupom zasađenom na konvencionalni način. Obje grupe bile su u početku snabdjevene istom količinom vode i nije bilo daljnjeg navodnjavanja, a sadnice su praćene tokom dvije godine. U poređenju s konvencionalnim sistemima sadnje, čahure su povećale stopu preživljavanja sadnica, posebno u uslovima suhog uzgoja.

Sadnice zasađene čahurama pokazale su stopu preživljavanja blizu 60 posto, u poređenju sa 40 posto za one zasađene konvencionalnim metodama. Odaziv hrasta crnike (Quercus ilex), ključne autohtone vrste, bio je posebno pozitivan u smislu preživljavanja i stope rasta.

Čahuru je razvila holandska firma “Land Life” a koristi se širom svijeta. Projekt “Green Link”, koji vode “Creaf” i njegovi partneri u sklopu projekta “Life Nieblas”, fokusiran je na plantažu organskih badema u Almeriji, kao i na planove pošumljavanja u Valensiji, Alicanteu, Kataloniji, Italiji i Grčkoj.

S obzirom na to da će ekstremno vrijeme vjerovatno dovesti do još požara, nadaju se da će ove tehnike ubrzati decenijama dug proces pošumljavanja.

"Mi se bavimo pošumljavanjem na održiviji i efikasniji način, djelujući u područjima koja su posebno osjetljiva na klimatske promjene i dezertifikaciju", kaže Carabassa.

(Izvor: The Guardian)