Vladajuća struktura u bh. entitetu Republika Srpska planira usvojiti zakon o imunitetu za sve zvaničnike tog entiteta kojim bi oni bili izuzeti od mogućeg krivičnog progona, što opozicija tumači kao pokušaj da se zaštiti predjednika Rs, Milorada Dodika, koga sutra čeka suđenje zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika.
Predsjednik Narodne skupštine Rs, Nenad Stevandić, najavio je kako će se nacrt zakona o imunitetu naći pred zastupnicima već na sjednici parlamenta najavljenoj za narednu sedmicu.
Kazao je kako bi takav zakon štitio osobe koje provode odluke što ih donosi parlament odnosno zvaničnike u izvršnoj vlasti. “Mi koji (odluke) izglasavamo imamo imunitet, a oni koji ih provode u ovom momentu takav imunitet nemaju”, kazao je ranije Stevandić, tvrdeći kako još jedan kontroverzni zakon čije donošenje planiraju vlasti Rs ima za cilj štititi sistem, a ne pojedince.
Prema nacrtu koji je predložilo ministarstvo pravosuđa RS imunitet bi ubuduće imali predsjednik i dva popredsjednika entiteta, entitetski premijer i ministri. Bude li takav zakon usvojen oni više ne bi mogli biti odgovorni niti za jednu odluku ili postupak koji proistječu iz njihovih ovlasti.
Pokrene li neka policijska agencija ili tužiteljstvo postupak protiv njih oni se mogu pozvati na imunitet.
Posebnu pažnju privukla je činjenica da zakon predviđa retroaktivnu primjenu pa bi se odnosio na sve sadašnje, ali i bivše zvaničnike, i na sve njihove odluke donesene od 1. augusta 2021. godine pa tako i na one zbog kojih se Dodik sada suočio s optužnicom Tužiteljstva BiH jer je potpisao ukaz o stupanju na snagu dva zakona koje je prije toga poništio visoki predstavnik Christian Schmidt.
Upravo mogućnost retroaktivne primjene zakona bila je povod opozicionom zastupniku Nebojši Vukanoviću da zaključi kako je njegov jedini cilj zaštititi Dodika. “Očigledno imamo čovjeka koga se štiti poput rimskog pape”, izjavio je Vukanović ironično dodajući kako vjeruje da će novi zakon valjda štititi političare na vlasti i od gripe.
Sličan zakon postojao je u RS i prije dva desetljeća, no svojom ga je odlukom 2002. poništio tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown, uz obrazloženje kako je takva zaštita zvaničnika u vlasti neprimjerena standardima demokratskog društva.
Imunitet od krivičnog progona pri obavljanju dužnosti na koje su izabrani od tada je bio garantovan samo zastupnicima u državnom i entitetskim parlamentima, dok su oni u izvršnoj vlasti imali pravo na zaštitu samo od građanskih parnica.
