Kako javlja TRT World, snažan dokaz diskriminacije na poslu muslimanki koje nose hidžab u Holandiji i Njemačkoj objavljen je u akademskom članku u časopisu European Sociological Review.
Prema opsežnom eksperimentu na terenu, očita diskriminacija događala se naročito kada je posao zahtijevao direktne kontakte s klijentima i kupcima.
Istraživači su takođe otkrili da su žene s mahramom u Španiji bile manje diskriminisane u poređenju s Holandijom i Njemačkom.
Tri istraživačice Marina Fernandez-Reino, Valentina Di Stasio i Susanne Veit istražile su jesu li poslodavci diskriminisali sve muslimanske kandidatkinje (pokrivene ili otkrivene) ili samo one koje su se pridržavale muslimanskih vjerskih običaja kao što su nošenje hidžaba, odnosno mahrame.
Odabrali su grupu kandidata i za svakog podnijeli dvije prijave za posao. Jedna aplikacija priložena je s fotografijom koja nosi hidžab, a druga bez hidžaba. Vjerska pripadnost otkrivenih muslimanki signalizirana je kroz njihove volonterske aktivnosti u vjerskom centru.
Oglasi za posao varirali su od frizerke i pomoćnice u trgovini do recepcionerke i prodajne predstavnice – zanimanja koja zahtijevaju visok stepen direktnog kontakta s kupcima.
Odabrana zanimanja razlikuju se po stepenu obrazovanja, a kuhari, prodavci i frizeri općenito zahtijevaju niže kvalifikacije od ostalih poslova u sve tri zemlje.
U Holandiji je skoro 70 posto prijava za posao koje su uključivale fotografiju otkrivene žene dobilo pozitivan odgovor za poslove koji zahtijevaju veći kontakt s klijentima. Međutim, za zahtjeve sa fotografijama ženskih osoba s mahramom stopa pozitivnih odgovora iznosila je 35 posto.
“Visoki nivo diskriminacije koji smo zatekli u Holandiji, gdje je institucionalni kontekst tradicionalno bio otvoren prema pravima vjerskih manjina, posebno je iznenađujući i ukazuje na moguće stigmatizirajuće djelovanje nedavnih politika usmjerenih na kulturnu asimilaciju imigranata”, istakli su istraživači.
Terenski eksperiment u Njemačkoj dao je slične rezultate. Dok je 53 posto otkrivenih muslimanki dobilo pozitivnu povratnu informaciju od poslodavaca, svega oko 25 posto žena s mahramom dobilo je odgovore s radnih mjesta.
U Španiji, međutim, nivo diskriminacije prikrivenih muslimanki nije bio statistički značajan.
Rezultati posljednjih istraživanja komplementarni su nekim studijama koje ukazuju na to da su muslimanke pod mahramom bile u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
Istraživanje koje je provela Doris Weichselbaumer s Univerziteta Cornell 2019. godine pokazalo je da su u Njemačkoj ne samo žene koje nose mahramu već i žene s imenima koja impliciraju imigrantsko porijeklo, također suočene s diskriminacijom.
Stopa poziva za razgovor za posao istoj kandidatkinji s njemačkim imenom i objavljenom fotografijom iznosila je 18,8 posto, dok je taj postotak kod kandidatkinja turskog imena iznosio 13,5.
Kombinacija turskog imena i mahrame pokazala se kao najdiskriminiraniji dio među svim aplikacijama jer je stopa poziva iznosila svega 4,2 posto.
Najnovija studija, koju je objavio časopis European Sociological Review, navodi da muslimanski kandidati koji nose vjersku odjeću također mogu biti nepravedno tretirani na razgovorima za poslove koji ne zahtijevaju lični kontakt s klijentima.
Istraživači su istakli da poslodavci uglavnom pokazuju averziju prema bilo kojoj vrsti vjerske odjeće, uključujući i onu koju nose muškarci.
