Odlukom Rijaseta Islamske zajednice 7. maj se obilježava kao Dan džamija, u znak sjećanja na datum kada je 1993. godine u Banjaluci srušena džamija Ferhadija. Međutim, ovaj datum simbolički podsjeća na stradanje, potpuno rušenje ili oštećenje, više od 1000 džamija, mesdžida i drugih vakufskih objekata tokom posljednje agresije na BiH. Također, Dan džamija podsjeća muslimane ovih prostora koliko su sudbina i uništavanje bosanskih džamija imanentni sudbini i žrtvama samih muslimana.

Dan džamija ima i dodatnu težinu. Prije dvadeset godina, 7. maja 2001, srpski esktremisti su u Banjoj Luci spriječili polaganje kamena temeljca koji je simbolično trebao označiti početak obnove Ferhadije. Pred lokalnom policijom, koja nije adekvatno procijenila bezbjednosne aspekte ovog događaja, i naočigled velikog broja domaćih i međunarodnih zvaničnika, dogodilo se etničko nasilje nad muslimanskim vjernicima Bošnjacima nezabilježeno od kraja rata u Bosni i Hercegovini.

Činjenicu da je musliman i vjernik, svojim životom platio je Murat Badić, pritom je zapaljeno puno autobusa, a vjernici su kamenovani. Među ostalima pogođen je austrijski ambasador i biskup Franjo Komarica, a 153 osobe su lakše i teže povrijeđene. Svečana ceremonija bila je najavljena za 11 sati i 30 minuta. Pola sata prije, stotinjak demonstranata krenulo je sa napadom, na okupljene ispred zgrade Islamske zajednice bacali su cigle, kamenje, flaše, stolice… Spas su potražili u medžlisu, gdje su bili doslovno zarobljeni do 14 sati. Murat Badić iz Cazina je na Ahiret preselio nakon 19 dana provedenih u komi, a njegove ubice do danas nisu pronađene i procesuirane. 

Ferhat-pašina džamija, poznatija kao Ferhadija, izgradjena je 1579. godine u klasičnom osmanskom stilu. Gradnju džamije finansirao je bosanski sandžak-beg Ferhat-paša Sokolović. Ferhadija je preživjela brojne ratove, ali su je u rano jutro 7. maja 1993. godina srušili velikosrpski ekstremisti, zajedno sa još 15 banjalučkih džamija. Dijelovi kamenih blokova Ferhadije pronadjeni su na otpadu u blizini Banjaluke. 2006. godine počela je obnova džamije Ferhadija, nakon što je 2001. propao pokušaj polaganja kamena temeljca zbog incidenata koje su izazvali srpski ekstremisti. Ferhadija je 1950. godine uvrštena u kulturnu baštinu BiH, zatim i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Ferhadija je bila jedna od 16 banjalučkih džamija koje su tokom agresije na BiH od 1992. - 1995. godine do temelja porušene.

Nakon ponovne izgradnje Ferhadija je svečano otvorena 7. maja 2016. godine. Među najvećim donatorima njene obnove su Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA).

Podsjećamo da je tokom agresije na BiH srušeno 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata. Vojska Republike Srpske (VRS) potpomognuta iz Srbije srušila je 534 džamije, a ekstremisti Hrvatskog vijeća obrane (HVO), pa i Hrvatske vojske (HV), još njih 80. Uništeno je ili oštećeno više od 80 posto od 1.144 džamija koliko ih je prije agresije bilo na prostoru BiH. Tokom agresije na BiH ubijena su 102 službenika IZBiH, među kojima 61 imam i šest glavnih imama.

Do danas su Bošnjaci muslimani, vlastitim sredstvima i uz pomoć domaćih i stranih donatora, obnovili najveći dio porušenih džamija.     

Institucije Islamske zajednice će ove godine Dan džamija obilježiti prikladnim aktivnostima i programima, a u skladu sa važećim mjerama nadležnih organa i instrukcijama Islamske zajednice. Obilježavanja Dana džamija počelo je 1. maja, jedinstvenom hutbom koja je pročitana u svim džamijama u Bosni i Hercegovini.