Broj praktičnih muslimana u Francuskoj prvi put premašio broj katolika

Godine 2020. broj praktičnih muslimana u dobi od 18 do 59 godina u Francuskoj prvi je put u historiji premašio broj praktičnih katolika. Unatoč činjenici da je katoličanstvo i dalje prva religija u zemlji s 29% stanovništva, 10% je vjerno islamu, koji je potvrđen kao druga religija u Francuskoj, navodi se u izvještaju Imigranti i potomci imigranata iz Nacionalnog Instituta za statistiku i ekonomske studije ( INSEE).

Sve veći broj ljudi koji prakticiraju islam ogleda se i u korištenju mahrama kod muslimanki koje žive u Francuskoj, koje se u posljednjih deset godina povećalo za 55%. U dobi od 18 do 49 godina udio onih koji ih koriste porastao je s 18% na 28% od 2013. godine.

Stoga je najupečatljivija brojka iz studije INSEE broj praktikanata svake religije koja postoji u zemlji. Dok 58% muslimana koji žive u Francuskoj kaže da prakticiraju molitvu barem jednom sedmično, samo 15% katolika kaže da to čine redovito. Isto vrijedi i za posjećivanje bogomolja: 20% muslimana tvrdi da to čini redovno u poređenju sa 8% katolika. Katoličanstvo je, prema ovom izvještaju, najmanje prakticirana religija u Francuskoj budući da čak i druge religije poput judaizma ili budizma navode da se redovitije mole (31%) i više posjećuju bogomolje (22%).

Broj praktikanata nije jedino pitanje po kojem je katolicizam izgubio primat u Francuskoj. Porodični prenos religije, odnosno potomci katolika koji se još uvijek izjašnjavaju vjernicima poput svojih roditelja, veći je u drugim vjerama poput islama ili judaizma.

Porodična reprodukcija je snažna u islamu i judaizmu: 91% ljudi odgojenih u muslimanskim porodicama i 84% u židovskim porodicama nastavlja tvrditi da su religija svojih roditelja. Kršćanske porodice manje prenose svoju vjeru. Više od polovine katolika, drugih kršćana i budista odgovorilo je da je to imalo malu ili nikakvu važnost u njihovu djetinjstvu. Roditeljski vjerski odgoj znatno je dosljedniji kod muslimana i Jevreja.

U Francuskoj od 67,6 miliona stanovnika (2021.) njih 19 miliona su imigranti, djeca ili unuci imigranata. Među svim imigracijama, arapski muslimani, sjevernoafrički i subsaharski, imaju najznačajniji društveni, kulturni i vjerski značaj. Prema studijama Insee i INED, 6,77 miliona Francuza su muslimani, imigranti, djeca i unuci imigranata, otprilike 10% stanovništva. Ova brojka konsolidira islam kao drugu religiju u Francuskoj, sa svojim vrlo jedinstvenim nijansama.

Među francuskim muslimanima, korištenje hidžaba ili vela, u njegovim različitim modalitetima, eksponencijalno je poraslo 55%, u posljednjih deset godina a 26% francuskih muslimanki, u dobi od 18 do 49 godina, nosi mahramu u svakodnevnom životu. Studije pokazuju da je mnogo vjerovatnije da će francuske muslimanke afričkog porijekla nositi mahramu nego francuske muslimanke sjevernoafričkog porijekla.

Prema podacima Insee i INED, 19 od 67 milijuna Francuza su imigranti ili djeca imigranata. Ako je Francuska krajem 19. i početkom 20. stoljeća počela biti imigracijska zemlja, slijed migracijskih valova nakon Drugog svjetskog rata počinje mijenjati nacionalnu demografsku stvarnost.

Između 1950. i 1990. imigracija iz Sjeverne Afrike (Marokanci, Alžirci, Tunižani) bila je najvažnija, koja je počela zamjenjivati talijansku, špansku, portugalsku i poljsku imigraciju iz prethodnih desetljeća. U posljednjih deset godina, afrička, crnačka imigracija počela je značajno rasti. Na kulturnom planu, danas ima više Afrikanaca koji govore francuski nego Francuza rođenih na nacionalnom teritoriju, iako je Pariz i dalje zajednička kulturna prijestolnica.