"Slučaj je bez presedana da zemlja s velikom mornaricom izgubi pomorsku bitku protiv zemlje koja čak nema mornaricu", kaže vojni analitičar Oleksandr Kovalenko iz ukrajinske Odese. Na početku ruske invazije, grad je napadnut topovima s ruskih ratnih brodova koji su bili slobodno usidreni u njegovoj blizini. Gotovo godinu i po kasnije, ruski brodovi ne samo da se ne usuđuju približiti obali, već se ne osjećaju sigurno u Crnom moru. Bilo u njihovim pomorskim bazama na okupiranom Krimu ili u ruskom gradu Novorossiysku, stotinama kilometara daleko. Sve zbog napretka Ukrajine u razvoju i primjeni pomorskih dronova.

U proteklom mjesecu ukrajinske bespilotne letjelice oštetile su Kerčki most koji povezuje Krim s Rusijom, veliki ruski desantni brod u Novorosijsku i tanker koji se koristio za prevoz goriva za bombardere u Siriji i Ukrajini. Iako su tehničke karakteristike dronova nepoznate, Državna sigurnosna služba je javno otkrila neke detalje, poput mogućnosti leta više od 800 kilometara i nošenja najmanje 850 kg eksploziva u sebi. "Ovo treba shvatiti kao ultimatum ruskoj crnomorskoj floti", smatra Kovalenko. Prema riječima stručnjaka, opasnost od bespilotnih letjelica će rasti, pa bi Rusija mogla odlučiti maknuti najvrjednije svoje brodove dalje od Crnog mora.

Nije jasno koliko dronova Ukrajina trenutno proizvodi, ali sposobna je "djelovati preciznije ili profesionalnije od ruskih", kaže stručnjak. "Dok Rusija masovno koristi svoje dronove kamikaze Shahed kao teroristički element, mi koristimo pomorske dronove isključivo za uništavanje relevantnih ciljeva." Sve su mete na ovaj ili onaj način povezane s ruskom vojskom.

To je još uvijek dvosmjerna borba. Rusija nastoji zaštititi svoju flotu stvaranjem fizičkih barijera u svojim bazama i jačanjem sredstava radioelektronskog ratovanja kako bi spriječila upravljanje bespilotnim letjelicama iz daljine. Međutim, dodaje stručnjak, dronovi će vjerojatno prolaziti stalnu evoluciju sa svojom brzinom, stabilnošću i sposobnošću da izdrže smetnje iz Moskve sa svojom navigacijom i kontrolom koja se stalno poboljšava.

U međuvremenu, napredak Ukrajine nije ograničen na pomorske bespilotne letjelice. Napadi dronovima sve su češći u središtu Moskve, jednom od navodno najbolje zaštićenih gradova Rusije. Kovalenko naglašava da su napadnuti ciljevi također direktno povezani s ruskim ratnim naporima. "Oni također podsjećaju Moskovljane da je rat pred vratima", napominje Kovalenko. "Rusi bi trebali osjetiti kakav je rat. Ne mogu ignorirati šta se događa ili se dogodilo tamo gdje je njihova vojska uništila Mariupolj, Popasnu, Bakhmut i desetine drugih mjesta u Ukrajini."

Unatoč rastućoj stopi dalekometnih napada bespilotnim letjelicama, koje ukrajinske vlasti nikada nisu izričito priznale, Ukrajina i Rusija još uvijek se bore za prevagu u borbi bespilotnih letjelica. "Njegova je uloga ogromna. Oni mogu izviđati neprijateljske položaje, prilagođavati artiljerijsku vatru, bacati granate na neprijatelja i koristiti se za gađanje vrijednih ciljeva", objašnjava Kovalenko.

Desetine jedinica stvoreno je u ukrajinskoj vojsci s jedinom svrhom upravljanja brzim i upravljivim FPV dronovima. Oni mogu dosegnuti do neprijatelja za nekoliko minuta i, po cijeni od oko 400 eura svaki, mogu uništiti tenkove ili drugu sofisticiranu opremu vrijednu milione. Na internetu ima mnogo video snimaka koji prikazuju male dronove koji nose eksploziv kako udaraju u ruska vozila, rovove, opremu i zgrade.

“Njihova je uloga temeljna jer kada nam nedostaju dronovi, ljudi su ti koji moraju napadati i riskirati da budu ubijeni ili ozlijeđeni. A mi imamo manje vojnika nego Rusija", objašnjava Liubov Shypovych iz fondacije "Dignitas", koja pomaže ukrajinskim proizvođačima dronova. Shypovych upozorava da dok Ukrajina žuri povećati proizvodnju svojih dronova sa sadašnjih 20.000 na 200.000 koliko joj treba svaki mjesec, još uvijek ovisi o Kini, koja je politički bliža Rusiji, gdje se proizvodi većina najvažnijih dijelova.

Drugi problem je što Rusija trenutno ima superiorna sredstva za elektronsko ratovanje na bojnom polju. To znači da sve više dronova ne uspijeva pogoditi svoje mete zbog gubitka kontrole od strane njihovih pilota. “Ako jedan od deset naših drona postigne svoj cilj, ispuni svoju borbenu misiju, to je to”, kaže Kovalenko.

U takvim uslovima Ukrajina i njezini saveznici nemaju drugog izbora nego ne samo ubrzano povećati proizvodnju bespilotnih letjelica, već i raditi na njihovom tehnološkom napretku i sposobnosti da se suprotstave ruskoj radio-elektronskoj obrani, naglašava Shypovych.

Iako mnogi čimbenici utječu na ishod rata, Ukrajina si ne može dopustiti da izgubi takmičenje u bespilotnim letjelicama. Sticanje tehnološke prednosti može biti odlučujuće u odbrani od mnogo veće zemlje.