Ovo je vid zaduženja kod komercijalnih banaka i drugih finansijskih institucija, a upravo ovaj instrument Rs je posljednjih godina koristila kako bi očuvala stabilan priliv novca u entitetski budžet.
Ovog puta ponuđene su obveznice s rokom dospijeća od pet godina u iznosu od 25 miliona KM, ali su pristigle ponude u iznosu od samo 21 milion KM. Aukcija je produžena i na drugi dan, ali bez uspjeha. Na kraju su prihvaćene ponude u iznosu nešto manjem od 21 milion KM, po visokoj kamatnoj stopi od 5,8 posto.
Ovaj neuspjeh pokazuje da bi se Rs mogla naći u velikim problemima, jer ove godine mora vratiti stotine miliona KM za ranija zaduženja. Postavlja se pitanje kako će prikupiti taj novac, paralelno s onim koji je potreban za normalno funkcioniranje budžeta. Osim toga, odbijanjem da kupe entitetske obveznice komercijalne banke su poslale jasan signal da više nemaju povjerenja u finansijski sistem Rs-a.
S druge strane, dodatni problem za ovaj entitet jeste i činjenica da je u prva četiri mjeseca ove godine smanjen prihod od indirektnih poreza. Naime, iako je iznos prikupljenih indirektnih poreza veći nego u istom periodu prošle godine, iznos raspoređen entitetima i Distriktu Brčko je manji. Federaciji BiH u četiri mjeseca 2023. godine raspoređeno 1,33 milijarde KM, Republici srpskoj 725 miliona KM i Brčko distrktu 74 milion KM.
U tablici ispod dajemo prikaz ukupno raspoređenih sredstava entitetima i Brčko distriktu sa pripadajućim vanjskim dugom za četiri mjeseca 2023. godine u poređenju sa istim periodom prošle godine. Razlog je što je vanjski dug entiteta znatno veći u ovoj godini u odnosu na 2022. godinu. Iznosi za otplatu vanjskog duga se odbijaju prije raspodjele prihoda korisnicima.Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, iznos vanjskog duga otplaćenog u prva četiri mjeseca za entitet Rs veći je za 66 miliona maraka, dok je inos za Federaciju BiH veći za 142 miliona maraka u odnosu na prošlu godinu. Istina, Federacija BiH do sada nije imala finansijskih problema za razliku od entiteta Rs.
