Sarajevo je za vrijeme 40 godina uprave Austro-Ugarske dobilo obrise evropskog grada za što su najzaslužniji brojni arhitekti koji su veći dio svog života posvetili izgradnji savremene infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Među njima po djelima se posebno ističe češki arhitekt Karlo Paržik.
Osim umjetnika, u Bosnu i Hercegovinu u tom periodu se doseljavaju i činovnici, sudije, administrativni radnici, obrtnici svih struka, bankari, ugostitelji, liječnici, farmaceuti, učitelji, geodeti, pa čak i vrsni muzičari”, dodaje ambasadorica Hlavsova.
Mnoga velika imena u svojoj domovini nisu toliko poznata kao u državama u kojima su proveli svoj život i ostavili veliki trag. Tako je i sa Paržikom koji nije poznat u Republici Češkoj, ali se radi da se to promijeni.
Film ‘Karlovo Sarajevo’
Peđa Kazazović je svršenik sarajevske Likovne akademije koja se nalazi u zgradi nekadašnje protestantske crkve koju je projektovao Paržik. Upravo to mu je bila osnovna motivacija za pravljenje 15-minutnog filma o slavnom arhitekti.
Na početku Paržikovog boravka u Sarajevu on se pridružio arhitekti Josipu Vancašu na izgradnji sarajevske Katedrale. Međutim, nije prošlo mnogo vremena do prvog zadatka kojeg je Paržik uspješno izvršio. To je bila zgrada Penzionog fonda koja se nalazi uz Katedralu, a koju je kasnije kupio Vakuf Gazi Husrev-bega što dodatno pokazuje isprepletenost kulture i historije u Sarajevu.
Paržik je kroz svoj rad unio u Bosnu i Hercegovinu stilove podneblja u kojem je rođen i u kojem se školovao, ali je kroz svoja ostvarenja uspješno kombinovao evropske i orijentalne stilove i uklapao ih sa domaćim elementima i prirodom.
Karlo Paržik je rođen u selu Veliš blizu grada Jičín, u Češkoj 1857. godine u kojoj je završio srednju građevinsku školu. Školovanje je nastavio na studiju arhitekture na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču.
U Sarajevo je došao sa 26 godina, gdje je djelovao sve do smrti 1942. godine.
Potpis Karla Paržika nosi više od 160 arhitektonskih projekata u Bosni i Hercegovini, ali je ipak svoja najimpresivnija zdanja darovao Sarajevu. Većina tih građevina su danas nacionalni spomenici i značajne turističke atrakcije. Gradio je i u Dalmaciji, Zagrebu i Beogradu.
Njegova djela na najbolji način oslikavaju bogato naslijeđe Austro-Ugarske u kratkih 40 godina upravljanja Bosnom i Hercegovinom.
U čast Karla Paržika 19. novembra 2008. godine, zajedničkim zalaganjem Ambasade Republike Češke u Bosni i Hercegovini, Vlade Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva i Općine Centar, plato ispred Crkve sv. Josipa na Marijin-Dvoru nosi ime Trg Karla Paržika. Ploču s njegovim imenom, zajedno sa tadašnjom gradonačelnicom Sarajeva Semihom Borovac, otkrila je Karlova praunuka Silvija Paržik.
