Većina je stabilna i vjerujem da ima realne šanse da uspije

Do sada su se ključne odluke za TK donosile na poluprivatnim i privatnim sijelima. Moramo vratiti povjerenje građana u institucije Kantona koje predstavljaju državu. Pravda je devalvirana i odsutnost ovog pojma prisutna je među građanima TK. Odgovorno tvrdim da je nepravda, odnosno odsustvo pravde, otjerala više ljudi iz BiH nego siromaštvo. Institucije države institucije su građana, a sada smo došli u situaciju da su institucije svedene na način da je institucija jednako direktor, direktor jednako stranka, stranka jednako tamo neki čovjek koji iz sjene upravlja svim procesima. Građani TK te iste institucije poistovjećuju sa strankama, pa je, npr., neka SBB-ova ili SDA škola, PDA-ov zavod, SDP-ov UKC itd., itd. Moramo vratiti javno dobro građanima

Razgovarala: Alma ARNAUTOVIĆ

Midhat Čaušević, zastupnik u Skupštini Tuzlanskog kantona (TK) i jedan od triju zastupnika koji su ostali u ovoj stranci u prethodnom mandatu, kada je, od 13 stranačkih zastupnika, njih 10 prešlo u tada tek formirani PDA, u intervjuu za Stav govori o trenutnoj vladajućoj skupštinskoj većini u najmnogoljudnijem kantonu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Najvećeg krivca zbog ranijeg neformiranja vlasti u TK Čaušević vidi u SDP-u, a osim o opstrukcijama od SDP-a, govorio je i o osnivanju novog političkog subjekta, budućem premijeru Tuzlanskog kantona kojeg je predložila SDA, složnosti unutar ove stranke te o reformama koje su neophodne.

 STAV: Proteklih devet mjeseci političku scenu u Tuzlanskom kantonu (TK) odlikovali su iznenadni prevrati, koji su se skoro po pravilu dešavali neposredno uoči pokušaja formiranja vlasti u postizbornom periodu. Političke partije prolazile su kroz unutarstranačka previranja i raskole koji su uzrokovali različita iznenađenja ostalim strankama. Kako Vi gledate na taj period?

ČAUŠEVIĆ: Relativni pobjednik izbora na području TK-a bio je SDP s 250 glasova više u odnosu na SDA. Ono od čega sam polazio u razmišljanju o koalicijama jeste činjenica da koalicije trebaju da okupljaju i da se formiraju na platformi za izradu programskih ciljeva, a ne protiv nekog. Mi smo u TK-u imali slučaj da je koncept formiranja koalicije, koju je predvodio SDP, bio zasnovan na principu “svi protiv SDA”, umjesto da idemo svi za program, cilj, ideju i platformu. To je u samom startu doživjelo neuspjeh jer se nijedna skupština nije održala s tom većinom, odnosno koalicijom koja je bila predvođena SDP-om. Suština je da SDP, kao relativni pobjednik u TK-u, nije imao u vidu da je SDA pobjednik na nivou države Bosne i Hercegovine i da su građani TK-a dali povjerenje SDA sa samo 250 glasova manje u odnosu na SDP.

U proteklom periodu bili smo strpljivi. Nismo kazali da nećemo koalirati s ovim ili s onim, nego smo čekali svoju priliku i prije 15-ak dana došli smo u situaciju kada je SDP kazao da idu u opoziciju i da nisu u stanju formirati vlast nakon osam mjeseci. Preuzeli smo tu odgovornost i došli smo u situaciju da formiramo skupštinsku većinu. Kada je u pitanju sama odgovornost u kontekstu neformiranja vlasti u TK-u, SDP snosi najveću odgovornost jer su oni kao relativni pobjednici izbora, a moramo se prisjetiti da su bili protiv mijenjanja postojećeg stanja. Kako? Na inicijativu za smjenu aktuelne vlade, koja nije imala legalitet i legitimitet građana TK-a, jer je bivšu vladu predvodila PDA, imala je 25 posto povjerenja građana u TK-u, a obnašala je vlast 100 posto. Kada smo pokrenuli inicijativu za smjenu te vlade, SDP je bio protiv, što znači da su na taj način održavali status quo, ne želeći da promijenimo stanje nabolje, u smislu da ispoštujemo volju građana s izbora 2018. godine. Iako su kazali da neće to raditi, u isto su vrijeme koristili mehanizam blokade iz reda srpskog i hrvatskog naroda u rukovodstvo Skupštine.

STAV: Plašite li se mogućnosti nefunkcioniranja vlasti u situaciji u kakvoj je trenutno, jer imamo dva zastupnika koji su isključeni iz SDP-a, Žarko Vujović i Husein Tokić, a Smajo Mandžić je iz PDA? Da li je trenutna većina nesigurna?

ČAUŠEVIĆ: Vlast, odnosno pozicija, ima svojih komparativnih prednosti u odnosu na opoziciju. Ako smo izlazili na izbore s određenim programima i platformama, svi su oni bili usmjereni ka tome da se mogu realizirati ako budemo vlast. To je radio i SDP, to smo radili i mi s našom platformom, ali svi programi bili su usmjereni prema tome da se bude na vlasti, odnosno da formiramo vlast. Činjenica je da smo u proteklom periodu imali situaciju da relativni pobjednik SDP nije želio da bude dio te konstruktivne pozicije na način da je odmah u startu kazao da neće sa SDA, ali da želi formirati vlast s nekim drugim, manjim strankama. Ispostavilo se da to nije funkcioniralo. Desilo se da su njihovi glasači osjetili jednu vrstu razočarenja jer su obećali da će biti dio vlasti i realizirati svoj program, a došlo je do sukobljavanja unutar SDP-a između onih koji su se držali datog obećanja i onih koji su to iznevjerili ulaskom u vlast.

To je rezultiralo time da su, za sada, dva poslanika, a vjerujemo da će ih biti više, kazali da žele biti dijelom konstruktivne pozicije, odnosno vlasti, i na taj način zajedno s ostalim koalicionim partnerima, sa SBB-om, SBiH, DF-om, koji su naši koalicioni partneri na državnom nivou, uspjeli smo formirati većinu od 19 poslanika, a vjerujemo da će to biti i više. Da li je ona stabilna? Smatram da jeste i da ima realne mogućnosti da uspije, jer mnogo smo vremena potrošili na usaglašavanju određenih različitosti u konceptima među ovim strankama i smatram da, onim što smo sada postigli, nikom neće biti u cilju da idemo korak nazad, nego da ćemo se svi okrenuti mogućnostima za realizaciju obećanog kroz kampanje. Činjenica je da smo u kampanji bili na dijametralno suprotnim stranama s određenim političkim subjektima s kojima sada koaliramo, a to što smo sjeli za pregovarački stol i dogovorili principe dovoljno govori o tome da je ova koalicija zrela da TK uvede u novi mandat s novim perspektivama i ciljevima za dobrobit građana TK. Trebamo pokazati da se može funkcionirati i s većinom od 18 i 19 i 20, kao i s većinom od 25, ako imamo iskren cilj i iskrenu namjeru da ovo uspije. Ako imamo politikantstvo, bez obzira na to koliko koalicija trajala, ona će se raspasti.

STAV: Kakva je trenutno pozicija Smaje Mandžića iz PDA, koji je dao podršku SDA?

ČAUŠEVIĆ: Ono čega smo bili svjedoci na Skupštini jeste da je kolega Smajo Mandžić podržao izbor u Klub Bošnjaka, što je bio prijedlog Kluba SDA, zatim je podržao izbor rukovodstva koji je bio usaglašen na nivou koalicionih partnera i u posljednjoj fazi, na vanrednoj sjednici, podržao je i smjenu tada aktuelne vlade koju je predvodila PDA. U ovom momentu vode se određeni razgovori s kolegom Smajom Mandžićem i vjerujem da će on u narednom periodu biti dio Kluba SDA, odnosno naš deseti zastupnik.

STAV: Najavljeno je i formiranje nove političke stranke od kadrova koji napuštaju SDP.

ČAUŠEVIĆ: To će sigurno ostaviti nesagledive posljedice kada je u pitanju SDP na području TK. Prema mom zaključku zasnovanom na pisanju medija i iz neposrednog razgovora s akterima iz novog političkog subjekta, značajan broj općinskih organizacija bit će dio ovog političkog subjekta, i to će dovesti do nove polarizacije političke scene na području TK, što će neminovno ostaviti nenadoknadive posljedice za SDP u TK.

STAV: Izbor rukovodstva Skupštine TK također je bio buran, konkretno, izbor u rukovodstvo iz reda hrvatskog i srpskog naroda mogao bi završiti na Ustavnom sudu Federacije BiH. Pojasnite na koji je način izvršen izbor i koje su to zamjerke od strane SDP-a, koji traži apelaciju.

ČAUŠEVIĆ: Klub Hrvata broji dva člana, Klub Srba broji dva člana. Usaglasili su se na nivou klubova i delegirani su ispred reda Hrvata i Srba delegati iz SDP-a. Na posljednjem nastavku konstituirajuće sjednice Skupštine TK-a kandidati koji su bili delegirani ispred Kluba Srba i Hrvata, a koji su bili i ostali članovi SDP-a, nisu dobili potrebnu većinu. Dodatno je otežavalo okolnost što se predsjednik Kluba iz reda srpskog naroda, a koji je član SDP-a, nije pojavio na toj sjednici, što je nama dalo za pravo da posumnjamo da je u pitanju opstrukcija prilikom uspostavljanja rukovodstva Skupštine. Ono što je SDP predlagao, a što je nama bilo neprihvatljivo i što nije u skladu s Poslovnikom, jeste da mi potvrdimo i imenujemo iz reda Bošnjaka za rukovodstvo Skupštine i da na neki način nominiramo da bude predsjednik Skupštine, a da Klub Hrvata i Klub Srba kao takav ostane upražnjen.

Kao prvo, to nije poslovnički jer, ako postoje konstitutivni narodi, odnosno delegati u Skupštini biraju između sebe predstavnika i predsjednika, nama je bilo logično: ako imamo zastupljene Srbe i Hrvate, da im se omogući da unutar klubova izaberu svoje predstavnike. Donijeli smo zaključak Skupštine u kome smo kazali da se na osnovu jedne polovine unutar kluba može predložiti kandidate koji će biti predmet glasanja prema Skupštini, a zatim su Klub Srba i Klub Hrvata predložili Žarka Vujovića, odnosno Borisa Krešića, Skupština ih je potvrdila i na taj način smo došli u situaciju da nakon devet mjeseci imamo rukovodstvo Skupštine u punom sastavu, u kojem su zastupljeni Bošnjaci, Srbi i Hrvati kao konstitutivni narodi, kako je to i predviđeno Ustavom. Suština je u tome da smo samo poslovničku nedorečenost prevazišli zaključkom i omogućili Klubu Srba i Klubu Hrvata da od strane jedne polovine izabranih delegata iz klubova mogu birati svoje kandidate. Šta se moglo desiti? Mogli smo u naredne četiri godine imati neizabrano rukovodstvo Skupštine, što je, očito, bio cilj, jer ako imate dva delegata i ako je jedan za, a drugi protiv, nikad nećete moći imati natpolovičnu većinu.

STAV: Koliko je SDA u cijelom kantonu složna kada je u pitanju ovakav način funkcioniranja vlasti?

ČAUŠEVIĆ: SDA je državotvorna stranka koja se gradila uporedo sa suverenom i nezavisnom državom Bosnom i Hercegovinom. Najteži periodi u novijoj historiji BiH vezani su za ono što je SDA u političkom smislu, odnosno SDA je u najtežim momentima bila uz BiH kao jedini politički subjekt koji je jasno stavio do znanja da je BiH nezavisna i suverena država. Kada je u pitanju TK, situacija je sama po sebi specifična jer, i pored ove četiri, a sada pet političkih partija, imamo još dvije, dakle, ukupno sedam političkih stranaka koje su prešle izborni prag, a ako sada imamo u vidu da je SDA nosilac političkog života, odnosno prva stranka koja je uspjela formirati aktuelnu većinu, to daje veću težinu u smislu pozicioniranja SDA u TK. Specifičnost je i unutar SDA: 13 je općinskih organizacija koje su ostvarile relativno dobar rezultat u situaciji u kakvoj smo se našli, jer smo imali 10 poslanika koji su nepunu godinu prije izbora odstupili, da je kantonalna vlada koju je predvodila SDA bila smijenjena i da su u međuvremenu svi direktori i oni koji nisu htjeli da se priklone novom političkom projektu bili pod pritiskom, odnosno pod ucjenom.

Mnogi su dovedeni u situaciju da su morali birati između egzistencije i pripadnosti stranci… Sve je to dovelo SDA u vrlo tešku situaciju. Kada je u pitanju trenutni status, kod nas je aktuelno povjereništvo, koje je bilo posljedica rušenja vlade SDA, to je povjereništvo iznijelo izbore i isto to povjereništvo je sada ono koje odlučuje o mandataru, odnosno o ministrima. SDA je svjesna složenosti i odgovornosti koju ima pred građanima i svjesni smo obećanja koja smo dali tokom kampanje. Smatramo da imamo priliku da, pored onog što smo do sada uradili, otvorimo nova poglavlja političkog života kako bismo građanima TK omogućili bolji život. To će se prije svega ogledati kroz otvorenost stranke, jer već u septembru 2019. imamo unutarstranačke izbore, a zatim i kroz vraćanje povjerenja građana kako u institucije stranke, tako i u institucije države.

STAV: Denijala Tulumovića SDA je predložila za mandatara buduće Vlade TK. Da li su se razmatrala i druga imena?

ČAUŠEVIĆ: Kod nas je već do sada bila praksa da ona općinska organizacija koja ima najbolji izborni rezultat daje mandatara. U konkretnom slučaju, to je Općinski odbor Živinice i jednoglasno, bez razmatranja bilo kojeg drugog prijedloga, prihvatili smo prijedlog Općinskog odbora Živinice da delegiramo dr. Denijala Tulumovića za novog mandatara u Vladi TK-a.

STAV: Koliko političkog iskustva ima gospodin Tulumović?

ČAUŠEVIĆ: Dr. Denijal Tulumović prisutan je u političkom životu. Bio je nosilac liste za Parlament FBiH. Prije toga bio je u Općinskom vijeću Živinice i trenutno je na funkciji predsjednika općinske organizacije koja je ostvarila najbolji rezultat u Živinicama. Riječ je o čovjeku koji ima određeno političko iskustvo, koji je šef jednog odjeljenja u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Tuzla, čime se potvrđuje njegova menadžerska sposobnost, dok je u isto vrijeme univerzitetski profesor koji ima bogatu akademsku karijeru i radi u zvanju docenta na Medicinskom fakultetu u Tuzli. Dr. Tulumović je jedna zaokružena ličnost, o kojoj možemo kazati riječi hvale i na privatnom i na poslovnom polju i činjenica je da se, prihvatajući poziciju premijera, on odriče određenih privilegija koje trenutno ima. Više neće biti zastupnik u Parlamentu, neće biti direktor Interne klinike UKC-a u Tuzli, neće u onom kapacitetu biti zastupljen u nastavi i mi smo mu zaista zahvalni što je iz svog profesionalnog habitusa izašao na način da predvodi Vladu TK-a.

STAV: Koja su ministarstva u budućoj vladi pripala SDA i u kojim su segmentima reforme najpotrebnije?

ČAUŠEVIĆ: SDA je dobila četiri ministarstva: Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo sporta, kulture i mladih, Ministarstvo finansija i Ministarstvo pravosuđa. Organi će donijeti odluku koja će to imena biti, a opet će se pratiti izborni rezultat, odnosno zastupljenost kandidata ispred određenih općina u aktuelnom sazivu Skupštine, odnosno one općine koje nisu dobile poslanike u Skupštini TK-a imat će priliku da budu zastupljene kroz ministarske pozicije. Potrebno je vratiti sistem odlučivanja i donošenja suštinski bitnih odluka za kanton iz kafana i “alternativnih” centara moći u institucije države. Do sada su se ključne odluke za TK donosile na poluprivatnim i privatnim sijelima. Moramo vratiti povjerenje građana u institucije Kantona koje predstavljaju državu. Pravda je devalvirana i odsutnost ovog pojma prisutna je među građanima TK. Odgovorno tvrdim da je nepravda, odnosno odsustvo pravde, otjerala više ljudi iz BiH nego siromaštvo. Institucije države jesu institucije građana, a sada smo došli u situaciju da su institucije svedene na način da je institucija jednako direktor, direktor jednako stranka, stranka jednako tamo neki čovjek koji iz sjene upravlja svim procesima. Građani TK te iste institucije poistovjećuju sa strankama, pa je, npr., neka SBB-ova ili SDA škola, PDA-ov zavod, SDP-ov UKC itd., itd.

Moramo vratiti javno dobro građanima, a to ćemo uraditi ako postavimo najpoštenije na čelo institucije koji će raditi svoj posao, a stranke da im budu suport i da im pomognu da realiziraju svoje profesionalne zadatke. Također je neophodno urediti sistem socijalne zaštite i izvršiti jasnu reviziju korisnika. Isto tako, treba pomoći manje razvijenim općinama i trebamo se posebno posvetiti tom fenomenu. Manje razvijene općine postaju prazne. Mora se iz budžeta subvencionirati ostanak stanovništva u tim općinama, a to ćemo uraditi tako što ćemo omogućiti ljudima da oni mogu ostvarivati svoja osnovna prava na zaposlenje i kvalitetniji život. U općini Kladanj zvanično je veći broj umrlih od rođenih u protekloj godini i poražavajući je broj upisanih prvačića. Slična je situacija i u Teočaku, Sapni i Doboj Istoku.

Trebamo to analizirati i vidjeti gdje možemo pomoći tim općinama kako bismo zadržali stanovništvo. Kroz ministarstva za mlade posebno se moraju subvencionirati biznisi koje pokreću mladi, subvencioniranje gradnje kuće ili kupovine stana i omogućiti mladima dodatna prava kako bismo im olakšali da se odluče na zasnivanje porodice i rađanje djece kao opstanka i budućnosti ove zemlje. Posebna se pažnja treba posvetiti i reformi obrazovanja, uložiti dodatna sredstva u privredu, kao i dati bezuvjetnu podršku institucijama u borbi protiv korupcije. Ono što ćemo posebno pokušati uraditi jeste prevazilaženje postojećeg stanja u domenu “kantonalizacije svijesti” na način da neko želi postaviti da smo mi iz TK manje vrijedni u odnosu na stanovnike iz Kantona Sarajeva ili da su oni protiv nas, a da smo mi iz TK protiv onih u KS ili ZDK. Moramo izaći iz tih okvira jer nas oni vraćaju u stadij plemenskog načina razmišljanja.

Kantoni su samo administrativne jedinice unutar FBiH. Prije svega mislim na pravedniju preraspodjelu javnih prihoda, da se prilično izjednači ono što je u KS, TK, ZDK, USK. Bojim se da smo se sveli na finansije kao osnovni parametar naše podjele, a da se to prenosi na sve druge fenomene, pa smo imali slučaj da navijači iz jednog kantona navijaju “Markale”, a drugi navijaju “Kapija”. To je strašno i to je posljedica već formiranog stanja svijesti da su oni iz jednog kantona protiv ovih u ovom kantonu.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!