fbpx

Uživljeni u ulogu spasitelja svijeta

Ipak, kampanja pozitivnih poruka nije uvijek imala pozitivan odjek. Knjiga o "bitci velike sile protiv epidemije", koja je istakla "izvanrednu lidersku sposobnost" kineskog predsjednika, povučena je iz prodaje za nekoliko dana, zbog toga što su je korisnici interneta ismijavali i izvrgnuli ruglu. Sličnu sudbinu doživio je i pokušaj pokretanja „kampanje zahvale“ u Wuhanu kako bi stanovnici gradova izrazili zahvalnost Xiju i partiji za njihov trud u borbi protiv virusa.

Kina je “jedina zemlja koja je sposobna opskrbiti Europu maskama u tolikim količinama”, rekao je češki ministar unutarnjih poslova Jan Hamacek. Kinezi su “jedini koji nam mogu pomoći”, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je šefa države Xi Jinping nazvao “bratom”. Brodovi puni zaštitnog materijala i drugih nužnih medicinskih potrepština za liječenje Covid-19, kojih u svijetu nedostaje, zaslužni su za aplauze Pekingu. A Pekingu to onda služi da se isprsi pred vlastitim stanovništvom.

Na početku krize, nakon niza neuspjeha tijekom januara, za koje strani analitičari vjeruju da su bili dragocjeno vrijeme neophodno za zaustavljanje epidemije, Kina je bila u defanzivi. Mnogi su epidemiju u Wuhanu nazivali mogućim “černobilskim trenutkom” za Peking, aludirajući na nuklearnu nesreću u Ukrajini 1986. godine koja je ozbnačila početak kraja sovjetskog režima. Ovih dana kineski mediji objavljuju vodiče o tome “kako se boriti protiv Covid-19 na kineski način” ili emitiraju snimke sastanaka kineskih liječnika sa strancima kako bi ih savjetovali.

Kineski predsjednik Xi Jinping potvrdio je, istine veoma oprezno, pobjedu protiv virusa u svom posjetu Wuhanu, početnom žarištu epidemije. Bilo je to putovanje tijekom kojeg je, uz posjetu bolnici, naseljima i ljudima u karantinu, promovirao način na koji je Kina odgovorila epidemiji.

Kineski službeni mediji opisuju Xija kao “vođu naroda” koji vodi Kinu “do pobjede u narodnom ratu” protiv koronavirusa. U komentaru posjete, novinska agencija Xinhua prenosi riječi akademika Liu Jingbeija iz Šangaja. “Xi je okosnica ove bitke … njegovo je vodstvo presudno za zemlju kojom upravlja da pobijedi epidemiju“.

Kampanja s pozitivnim vijestima nastavila se i posljednjih dana jer se Kina postupno vraća u normalan život i započinje s ekonomskom aktivnošću nakon dvomjesečne paralize. “Mislim da će trebati puno vremena da se Kina oporavi i zato su njihove interne propagandne poruke toliko važne: da je Kina napravila sjajan posao (protiv virusa), a svijet ih oponaša i da za pandemiju nije ni slučajno kriv niko iz Kine. Drugim riječima, virus nije nastao u u Wuhanu“, kaže Richard McGregor, autor i i analitičar iz australskog istraživačkog centra Lowy Institute.

Ipak, kampanja pozitivnih poruka nije uvijek imala pozitivan odjek. Knjiga o “bitci velike sile protiv epidemije”, koja je istakla “izvanrednu lidersku sposobnost” kineskog predsjednika, povučena je iz prodaje za nekoliko dana, zbog toga što su je korisnici interneta ismijavali i izvrgnuli ruglu. Sličnu sudbinu doživio je i pokušaj pokretanja „kampanje zahvale“ u Wuhanu kako bi stanovnici gradova izrazili zahvalnost Xiju i partiji za njihov trud u borbi protiv virusa.

I dok je kineski predsjednik obilazio grad, na kineskim društvenim mrežama su se korisnici borili da emitiraju intervju jednog od liječnika koji su na početku krize pokušali upozoriti stanovništvo na ozbiljnost problema. Završili su ušutkani od svojih nadređenih. Ai Fen, direktor Odjela intenzivne njege u Središnjoj bolnici Wuhan, onog na kojem je radio oftalmolog Li Wenliang, koji je umro nakon što je pokušao reći istinu, rekao je da je želio cijelom svijetu kazati šta će se desiti. Iako su njegove riječi brzo cenzurisane, reproducirane su na Internetu na vrlo maštovit način. Prevedene na strane jezike, Morseovim kodom.

 

PROČITAJTE I...

U trenutku osnivanja, pa i dosta vremena u narednom periodu, SDA je više ličila na politički pokret nego na političku stranku. Ustvari, ona je predstavljala ostvarenje želja i ideja različitih generacija da Bošnjaci budu subjekt, a ne objekt u Bosni, kao što su do tada to uglavnom bivali. Naravno, ne mogu negirati da Bošnjaci nisu bili prisutni, naročito od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u javnom, kulturnom, pa i političkom i ekonomskom životu, ali ne na onoj razini na kojoj su to bili zaslužili i što im je uostalom i pripadalo

Nisu postojale bilo kakve prepreke, niti na unutrašnjem niti na vanjskom planu, da se SDA u stanju najveće krize i opasnosti koja može zadesiti neki kolektiv ne opredijeli za jednopartijski politički model i dugoročnu suspenziju bilo kakve demokratije. To je, štaviše, prvi instinkt svakog društva koje se nađe pred egzistencijalnom prijetnjom pred kakvom se našlo bošnjačko. SDA time ne bi napravila nikakav poseban presedan, tek bi nastavila s dotadašnjom uvriježenom (komunističkom) političkom praksom. Umjesto toga, odlučila se na promjenu dotadašnje društveno-političke paradigme i formiranje nove demokratske političke kulture, često i na štetu vlastitih interesa

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!