fbpx

UPOZNAJTE ŽENSKI SVIJET KCUS-a

Uloga žene u današnjem društvu nije nimalo jednostavna jer se od žene očekuje da bude uspješna na svim poljima. Veliki i odgovorni zadaci stavljeni su pred ženu, počevši od odgoja djece, vođenja domaćinstva, profesionalne odgovornosti i općeg društvenog zalaganja. Biti žena, majka, medicinska sestra, odnosno zdravstveni radnik ima posebne specifičnosti. Prvenstveno što se radi o ženama koje svoj porodični život moraju uskladiti i prilagoditi sa svojim zanimanjem”, kazala je za Stav glavna sestra KCUS-a Ernela Eminović

 

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu mali je grad. U njemu je 3.368 uposlenika, od čega su čak 2.432 žene. Od osam direktora disciplina, njih šest jesu direktorice, 18 je šefica organizacionih jedinica (OJ), 59 je šefica odjeljenja. Dodajmo tome glavnu sestru KCUS-a, 33 glavne sestre OJ, 87 glavnih sestara odjeljenja i 1.061 sestru sa srednjom stručnom spremom. Sve su one dio ovog uspješnog tima. U KCUS-u rade i 24 profesorice, 26 docentica, 34 doktorice nauka i 112 magistrica.

Kroz KCUS dnevno prođe približno 12.000 pacijenata. Svoju djelatnost KCUS obavlja na 138.000 m2, organiziran na pet lokaliteta. U ambulantama KCUS-a dnevno se pregleda do 5.000 pacijenata. Mjesečno je u prosjeku popunjeno 65,5% raspoloživih bolničkih kapaciteta. Na Klinici urgentne medicine dnevno bude pregledano od 200 do 250 pacijenata u internističkoj i hirurškoj ambulanti.

Ekipa Stava obišla je KCUS da bi vidjela kako svakodnevno funkcionira najveća zdravstvena ustanova u Bosni i Hercegovini. Obišli smo prvo kuhinju, u kojoj se mjesečno pripremi približno 136.000 obroka.

Samira Aginčić, šefica Sektora zajedničkih službi, rukovodi jednim velikom pogonom u kojem radi 196 uposlenika. On se sastoji od tri službe: kliničke ishrane, u kojoj je zaposleno 126 radnika, od čega je 85% žena; vešeraja, u kojem radi 37 uposlenika, a 27 su žene, i službom transporta, u kojem je zaposleno 29 vozača. U sklopu sektora samostalni su stručni saradnici za javne nabavke i magacin.

“U prosjeku se dnevno skuha 3.500 obroka. Oni moraju pacijentima biti distribuirani na vrijeme i u skladu s dijetalnim režimom. Vrijedni uposlenici vešeraja u prosjeku dnevno operu dvije i po tone veša. To nije samo pranje nego i dezinfekcija, jer je to bolnički veš. Naši uposlenici naučeni su da rade i s infektivnim vešom”, kaže Aginčić.

Ona napominje da su vozači KCUS-a dvadeset četiri sata na raspolaganju bolesnicima kojima je potreban transport. Dolaskom sadašnjeg menadžmenta ušteđeno je 100.000 KM u Službi transporta tako što su ukinute bespotrebne vožnje. Sva vozila sada su isključivo namijenjena za potrebe pacijenata.

U kuhinji KCUS-a vrijedne kuharice pripremaju ručak za bolesnike. Željka Kulin u ovoj kuhinji radi već 37 godina.

“Mi smo navikli da našim bolesnicima ponudimo svaki dan ukusne i zdrave obroke, u skladu s bolničkim protokolima. Naš dan započinje rano ujutro, kada krenemo pripremati prve obroke. Ko je naučio raditi, njemu nije teško. U ratu sam radila u KCUS-u, prošla sam sve faze i mogu reći da sam zadovoljna odnosom ovog menadžmenta prema nama radnicima”, ispričala je Kulin.

Za Stav je govorila i Sanela Halilović, radnica vešeraja koja svoj posao obavlja već 23 godine.

“Na našim radnim mjestima smo u osam sati. Ispeglani i složeni veš priprema se za slanje klinikama. Sve štima, ne kasni se, jer naši bolesnici moraju biti zbrinuti. Ovo je fizički posao, ali moram istaknuti da su se uvjeti na radu znatno popravili kako je na čelu KCUS-a prof. dr. Sebija Izetbegović. Nismo imali klimu, sada, kako je imamo, lakše je. Ranije smo radili u nenormalnim uvjetima. Sada očekujemo da nam se pridruže i nove kolegice i kolege koji su primljeni konkursom. Oslobođeni smo psihičkog pritiska, što je važno za funkcioniranje jednog ovakvog pogona”, kaže Halilović i dodaje kroz smijeh da su momci vešeraja zaduženi za donošenje prljavog veša.

Glavna sestra KCUS-a Ernela Eminović kazala je da su žene sve više zastupljene u sestrinstvu, te da je to slučaj i u KCUS-u, u kojem je veći broj žena u ovoj struci. Eminović je naglasila da svakodnevni rad medicinskih sestara prate brojni zadaci i prepreke, ali da ih one rješavaju strateški i uspješno.

“Uloga žene u današnjem društvu nije nimalo jednostavna jer se od žene očekuje da bude uspješna na svim poljima. Veliki i odgovorni zadaci stavljeni su pred ženu, počevši od odgoja djece, vođenja domaćinstva, profesionalne odgovornosti i općeg društvenog zalaganja. Biti žena, majka, medicinska sestra, odnosno zdravstveni radnik ima posebne specifičnosti. Prvenstveno što se radi o ženama koje svoj porodični život moraju uskladiti i prilagoditi sa svojim zanimanjem. Posao medicinske sestre mogu obavljati samo osobe koje vole, poštuju ljude i cijene život. To mogu samo jake, požrtvovane, empatične i obrazovane žene”, kazala je Eminović.

Ona ističe da je obrazovanje žena uveliko doprinijelo afirmaciji žene u svim društvenim segmentima, a samim je tim doprinijelo i njenoj neovisnosti.

“Paternalizam i dominacija muškarca nad ženom lagano ide u prošlost jer su žene dokazale i svakodnevno dokazuju svojim rezultatima da su prvenstveno dobri lideri i menadžeri u porodici, a potom i u profesiji koju obavljaju”, istakla je glavna sestra KCUS-a.

O lošem stanju u kojem je ovaj menadžment zatekao KCUS pisali smo već nekoliko puta, a treba ponoviti da je direktorica prof. dr. Sebija Izetbegović, od 100 miliona KM duga, za dvije godine vratila 81 milion KM.

Za naš list kaže da to nije bio nimalo jednostavno, ali da je sa svojim saradnicima uspjela učiniti mnogo toga.

“Po preuzimanju mandata u KCUS-u, nismo zatekli nikakvu strategiju zanavljanja opreme. Primjera radi, na Klinici za onkologiju korišten je linearni akcelerator iz 2004. godine. Popravka kvarova zastarjelog linearnog akceleratora u proteklom periodu koštala je približno dva miliona konvertibilnih maraka, pri čemu su pacijenti ispaštali”, rekla je prof. dr. Izetbegović i dodala da taj posao nije bio jednostavan, ali da se ni u jednom trenutku nije bojala izazova.

“Imam odličan tim. Svi imamo svoje zadatke koje moramo obaviti. Radimo požrtvovano i vrijedno. To ste i sami vidjeli. KCUS je najveća zdravstvena ustanova u državi i naša je obaveza da našim korisnicima pružimo najbolju uslugu.”

KCUS-u je nedavno isporučen i najnoviji linearni akcelerator. On se koristi za radioterapiju onkoloških pacijenata.

“Njegova vrijednost iznosi 6,5 miliona KM. Do kraja ovog mjeseca trebao bi se isporučiti najsavremeniji MRI aparat 1,5 T. Klinika za nuklearnu medicinu u aprilu dobit će najsavremeniji SPECT – CT aparat, prvi takve vrste u Federaciji BiH. Njega je KCUS-u donirala Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Eto kako mi radimo i šta radimo”, poručila je prof. dr. Izetbegović.

PROČITAJTE I...

Povodom 30. godišnjice osnivanja Stranke demokratske akcije JU Muzej „Alija Izetbegović“ ekskluzivno predstavlja online izložbu na 33 vizuala o osnivanju „stranke građana i naroda muslimanskog kulturno-povijesnog kruga“ s demokratijom kao jednom od najvažnijih odrednica. Dvadeset i šestog maja 1990. godine u svečanoj sali hotela "Holiday Inn" održana je Osnivačka skupština SDA, prve demokratske stranke građanske inicijative u Bosni i Hercegovini, čime je ozvaničen početak djelovanja ove političke stranke, nakon 45 godina jednopartijskog sistema u Jugoslaviji. Inicijativni odbor za osnivanje SDA je činilo 40 intelektualaca, umjetnika i poduzetnika iz Sarajeva, Zagreba, Mostara, Ljubljane i Banje Luke, a za prvog predsjednika stranke je izabran Alija Izetbegović.

Željko Mejakić, koji je kao rukovodilac obezbjeđenja koncentracijskog logora Omarska osuđen na 21 godinu zatvora za zločin protiv čovječnosti na području Prijedora, bit će uvjetno otpušten iz zatvora 25. januara 2019. godine, nakon što je rješenje o uvjetnom otpustu donijelo Ministarstvo pravde BiH. Radi se o “prvom čovjeku” najbrutalnijeg logora u bivšoj Jugoslaviji. Čovjeku koji je učestvovao u zločinima, a nije sankcionirao druge zločince iz ovog logora. Povodom Mejakićevog otpusta, Stav objavljuje skraćenu verziju naučnog rada historičara Jasmina Medića o postojanju ovog logora i zločinima u njemu. Naslov rada inspiriran je riječima Mehmeda Alića, svjedoka Tribunala u Hagu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!