fbpx

U Studentskom centru IZBiH raspisan konkurs za prijem novih studenata: “Funkcioniramo kao jedna velika porodica”

“Već treću godinu imamo studente sa svih fakulteta, što smatramo velikom prednošću i bogatstvom jer se na taj način studenti upoznaju, otvaraju mogućnost saradnje i pomažu jedni drugima. Svi su oni eksperti u nekim oblastima i mogu pomoći studentima drugih fakulteta kod polaganja ispita. Koristimo mogućnost da studenti jedni druge educiraju. U prethodnim godinama imali smo niz kurseva i klubova koje smo sa studentima pokretali, u kojima su predavali upravo studenti drugim studentima”

 

 

Piše: Edib KADIĆ

FOT: Velija Hasanbegović

Kada su još davne 1866. godine Safija-hanuma i Hatidža-hanuma, kćerke Mehmed-efendije Đugumije iz stare sarajevske mahale Vrbanjuše, odlučile uvakufiti kuću i zemlju koja im je u nasljedstvo ostala od njihovog babe, vjerovatno nisu mogle pretpostaviti da će 150 godina kasnije na tom mjestu izrasti pravi ljepotan koji će za oko zapasti svakom studentu koji želi živjeti i studirati u Sarajevu. Studentski centar Islamske zajednice u BiH otvoren je prije dvije godine, a sama ideja o izgradnji ovakvog kompleksa stara je skoro koliko i sam Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Prvu odluku o izgradnji Studentskog doma donijelo je Nastavno-naučno vijeće tadašnjeg Islamskog teološkog fakulteta 1985. godine, da bi se tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu svi planovi o izgradnji studentskog doma obustavili. Između 2003. i 2007. godine ponovo je oživjela ideja o izgradnji doma pa je, nakon što je stečena potrebna papirologija, 2012. godine postavljen i kamen temeljac. Kako iz uprave Studentskog centra tvrde, sredstva za izgradnju pronađena su 2016. godine, da bi do konačne realizacije i otvaranja ovog doma došlo 2018, kada Studentski centar IZ počinje sa svojim radom. Na inicijativu Rijaseta IZ i Vakufske direkcije IZ, potpisan je 2016. godine ugovor s Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske, te su oni potpuno preuzeli finansiranje i izgradnju ovog kompleksa.

“Konačno je ostvarena vizija osnivača Fakulteta islamskih nauka, kao i rukovodstva IZ u BiH, da se napravi jedan ovakav dom kako bi studenti imali kvalitetnu podršku i kako bi se njihov boravak za vrijeme studija unaprijedio i olakšao. Sarajevo je univerzitetski grad u kojem se nalazi izuzetno mnogo studenata. Neki od njih ne mogu plaćati sve troškove koji se pred njih postavljaju. Naš Studentski centar omogućava da se tim studentima na kvalitetan način osigura smještaj po itekako prihvatljivim cijenama i da usto imaju punu uslugu, od restorana, boravka, čitaonice, biblioteke i svega potrebnog za normalan studentski život”, pojašnjava dr. Muamer Tinjak, direktor Studentskog centra IZ u BiH.

Gradnja Studentskog centra trajala je dvije godine. Kompletne troškove gradnje podnijela je Vakufska direkcija iz Turske, a Rijaset IZ u BiH opremio je cijeli objekt, od soba do restorana, sportskih terena, studentskog kluba, čitaonice, biblioteke i svega ostalog što je studentima dostupno. Kapacitet studentskog centra je 200 mjesta, šezdesetak soba, od čega je polovina namijenjena studenticama. Studenti i studentice smješteni su u dvije međusobno povezane zgrade, ali su jasno podijeljene. Ispred dvorišta nalazi se veliki sportski teren, a u narednom periodu priprema se i izgradnja fiskulturne sale.

Od 15. juna do 15. jula u Preporodu objavljen je, kao i prethodne dvije godine, konkurs za prijem studenata za novu akademsku godinu. “Često nas posjećuju studenti s roditeljima kako bi vidjeli sobe u kojima će biti smještena njihova djeca. Dolaze s raznim pitanjima, od toga da li su djeca u našem Centru sigurna, do toga kakvi su uvjeti, postoji li određeni kodeks ponašanja. Naš kodeks ponašanja u skladu je s pravilima koja usvaja Rijaset IZ. To su principi po kojima bi se svaki čovjek trebao ponašati. Prednost dajemo lijepim međuljudskim odnosima, finoj komunikaciji, pristojnosti, pristojnoj odjeći. Želimo na naše studente odgojno djelovati kako bismo im poručili da su sutra oni ti koji trebaju da odgajaju i da upućuju, da daju savjete itd., pogotovo što dobar dio studenata iz našeg Studentskog centra studira na Fakultetu islamskih nauka pa im je to, na neki način, i misija.”

Studenti koji borave u Studentskom centru IZ nisu isključivo s FIN-a, ali zbog vakufname i zbog namjene osnivanja, prednost imaju studenti FIN-a i svršenici neke od medresa. S druge strane, otvorena je mogućnost svim studentima koji dolaze iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine da budu dio ovog kolektiva.

“Već treću godinu imamo studente sa svih fakulteta, što smatramo velikom prednošću i bogatstvom jer se na taj način studenti upoznaju, otvaraju mogućnost saradnje i pomažu jedni drugima. Svi su oni eksperti u nekim oblastima i mogu pomoći studentima drugih fakulteta kod polaganja ispita. Koristimo mogućnost da studenti jedni druge educiraju. U prethodnim godinama imali smo niz kurseva i klubova koje smo sa studentima pokretali, u kojima su predavali upravo studenti drugim studentima. Radimo tu vrstu edukacije jer znamo da su studenti generacijski jedni drugima najbliži, pa onda mogu i bolje međusobno prenositi znanja i iskustva. Isto tako, otvaramo mogućnost da nam gostuju i profesori i da nam drže predavanja, radionice, studentske tribine na koje dolaze poznate ličnosti iz obrazovnog, kulturnog i javnog života”, ističe Tinjak, te dodaje da se nastoji stvoriti atmosfera da ova ustanova nije samo dom u kojem su smješteni studenti već da ona predstavlja i jedan čitav studentski život, da studenti mogu tu prisustvovati i predavanjima i okoristiti se o znanja i iskustva drugih.

“Također, potrudili smo se da to bude i mjesto na kojem se studenti mogu odmoriti, baviti se sportskim i drugim aktivnostima. Bili smo i mi studenti, dobro razumijemo da studentski život nije samo sjediti i učiti. Mora tu biti i drugih dodatnih aktivnosti kako bi studenti bili zadovoljni i kako bi se mogli bolje posvetiti svojim zadacima i obavezama”, poručuje Tinjak.

Sama ideja za osnivanja ovog Centra temeljila se na pomoći studentima, da im se olakša boravak u gradu tokom studiranja koliko je god to moguće. U tom smislu, cijena koju će studenti plaćati umnogome je prilagođena trenutnom ekonomskom standardu pa iznosi samo 50 posto od realne cijene. “Ako je ekonomska cijena sobe 360 konvertibilnih maraka, naš student plaća 180, a time su mu pokriveni i smještaj, i hrana, i sve ovo o čemu smo prethodno govorili. Ostatak dijela do ekonomske cijene pokrivamo kroz subvencije koje smo osigurali preko kantona, s tim da tu postoje još i određeni kantoni s kojima smo još u pregovorima. Dok to ne završimo, ostatak pokrivamo iz granta koji nam daje Rijaset kao osnivač ove ustanove. Zaista smo se odmah na početku pobrinuli da menadžment Centra, uz podršku naših osnivača, osigura da studenti budu potpuno rasterećeni dodatnih troškova, a ako bi se izračunalo, došlo bi se do zaključka da student skoro pa ne može ni kod svoje kuće mjesec dana boraviti s ovim troškovima”, objašnjava Tinjak, te nastavlja: “Na koncu, ako primijetimo da neki studenti u toku godine ne ispunjavaju redovno svoje obaveze prema Centru, obavimo razgovor i, ako utvrdimo da je riječ o određenim finansijskim poteškoćama na koje studenti ne mogu utjecati, s obzirom na to da je dosta njihovih roditelja zaposleno na slabo plaćenim mjestima, ili nisu zaposleni nikako, onda mi nađemo način da tim studentima osiguramo stipendije ili dodatnu pomoć. Obratimo se Uredu za društvenu brigu Rijaseta IZ, koji pokriva neke od troškova. Također, imamo i, ako bismo ga tako mogli nazvati, klub prijatelja Studentskog centra, ljude spremne pomoći kako bismo izmirili određene obaveze studenata. Zaista se u tom smislu borimo da pokrijemo sve potrebe naših studenata kako oni ne bi morali brinuti o finansijama, da njihova briga ostane na istraživanju, učenju, stjecanju znanja i svemu onome što je njihov razlog boravka ovdje.”

Iz Studentskog centra naglašavaju da je važno da se oni kao kolektiv u društvenom smislu pozicioniraju i na nivou lokalne zajednice, pa su u protekle dvije godine ostvarili dobru saradnju i s Općinom Stari Grad, kao i drugim ustanovama u toj općini, kao što je Dom zdravlja. Ova saradnja, tvrdi Tinjak, bazira se na obrazovnim ciljevima, kao i na podršci koju tražimo od ovih ustanova. “Ako je riječ o zdravstvenoj zaštiti naših studenata, tu imamo dobru saradnju sa Zavodom za zaštitu zdravlja studenata Univerziteta u Sarajevu. S obzirom na to da svi naši studenti dolaze iz drugih gradova u Bosni i Hercegovini, i zdravstvenu zaštitu ostvaruju u svom kantonu ili gradu iz kojeg dolaze, pobrinuli smo se da oni i ovdje isto tako imaju zdravstvenu zaštitu pa da ne moraju zbog obične prehlade ići u svoj grad. Isto tako smo i s nekim obrazovnim ustanovama ostvarili dobru saradnju, kao i potpisan protokol sa SOS Dječijim selom, kojim smo dogovorili da naši studenti budu volonteri i edukatori učenika i štićenika SOS Dječijeg sela, a ono će našim studentima osigurati dodatno učenje stranih jezika, ili nečeg drugog što bude potrebno.”

Hafiz Špendi Fidani, stručni saradnik za edukativne aktivnosti Studentskog centra IZ u BiH, uz Centar je od samog otvorenja. Uz njegovu pomoć, u Centru se organiziraju različite edukativne i druge aktivnosti. “Brinemo za atmosferu, za stanje i potrebe studenata, dajemo im podršku. Organiziramo različite edukativne klubove u okviru našeg centra, lingvistički, humanitarni, IT klub i ostali. Ove godine uspjeli smo otvoriti i fitnes centar na kojem se mogu igrati fudbal, košarka, odbojka, stoni tenis, a uspjeli smo opremiti i teretanu koja je studentima posebno draga. Trudimo se organizirati različite humanitarne akcije. Veoma nam je važno da se studenti uključe u mahalu, u društvo, da doprinose komšiluku. Obilazimo stare ljude u komšiluku, s džematom Vrbanjuša smo u odličnim odnosima i s njima radimo brojne aktivnosti. Baš smo jučer imali predavanje u vezi s kreativnošću i komunikacijom studenata. imamo različite aktivnosti s uredima Rijaseta IZ, a i s medresama imamo odlične odnose.”

Studentski centar IZ ostvario je odlične odnose i s Institutom “Yunus Emre”, gdje su organizirani kursevi turskog, arapskog i engleskog jezika. “Sve je potpuno besplatno za naše studente. Prije pandemije imali smo radionicu s Uredom za zekat. Mi već drugu godinu doprinosimo na unapređenju promoviranja i približavanja vrijednosti zekata kao stuba vjere. Ideje koje su naši studenti predložili Uredu objeručke su prihvaćene i kao takve su i prezentirane po čitavoj Bosni i Hercegovini. Sve nove natpise koje vidite u reklamnim materijalima su uglavnom ideje naših studenata”, potcrtava Fidani.

Edhem Osmić, prošlogodišnji predstavnik studenata Studentskog centra IZ, kaže kako se u Centru stalno osluškuju potrebe studenata, te se na taj način i djeluje. “Kao predstavnik studenata, stalno se družim sa studentima, to su moji prijatelji, sjedimo na kahvama, družimo se, te onda i znamo koje su to njihove potrebe, a vezane su za naš Centar. Isto tako, imamo odličnu saradnju i s upravom Centra te često zajedničkim snagama iznalazimo različite ideje, kao i ideje kako unaprijediti život u Centru. Naš Studentski centar ne doživljavam samo kao studentski dom, to je odgojno-obrazovna institucija u kojoj imamo stalno aktivnosti. S jedne strane, to su predavanja, radionice i tribine, a s druge, tu se učimo odgoju i humanitarnom radu koji je jako bitan. Učimo kako biti bolji ljudi. Prošle godine ostvarili smo saradnju s nekolicinom humanitarnih i nevladinih organizacija. U nekoliko navrata naš studentski centar bio je adresa na koju se mogla donijeti hrana, a mi bismo je poslije toga transportirali u ‘Pomozi.ba’. Bili smo sabirni centar kako ljudi iz mahale ne bi morali ići u centralu ‘Pomozi.ba’, a to smo sve uspješno iskoordinirali zajedno s uposlenicima ove organizacije.”

Osmić ističe da mu je jedna od omiljenih stvari u Studentskom centru IZ mnoštvo prostorija u kojima se može učiti. “To bih naveo kao jednu od velikih prednosti našeg Studentskog centra. Tu su učionice u kojima možemo imati mir, tišinu i privatnost i tu, ako smo tip studenta koji voli da uči naglas, to možemo bez ometanja drugih ostvariti. Nadalje, imamo čitaonicu s mnogo mjesta, a isto tako i studentski klub u kojem se često povedu razgovori na brojne teme koje nas zaokupljaju.”

Alija Mevkić, ovogodišnji predstavnik studenata Studentskog centra IZ, naglašava da je za njega ponajbitnija stavka u Centru odnos među studentima, kao i odnos studenata s upravom i svim ostalim zaposlenicima. “Slobodno mogu kazati da funkcioniramo kao velika porodica. Uz studente FIN-a, 60 posto studenata je s drugih fakulteta, što nam je velika prednost. Svoja mišljenja možemo graditi u više smjerova, ne ostajemo u okvirima studenata jednog usmjerenja. Sve aktivnosti koje imamo u Centru zapravo su zahtjevi studenata, a uprava nam izlazi u susret. S druge strane, kada uprava želi pokrenuti određeni projekt, obavezno se konsultiraju sa studentima kako bismo se mogli usaglasiti. Ove godine nam je uprava poklonila i ekskurziju na Bjelašnicu. Također, moram spomenuti da u našem Studentskom centru sve ovo vrijeme imamo studente iz komšijskih zemalja, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, ali i iz svijeta. Tu je odmah na početku bila studentica iz SAD-a, zatim iz Turske, Jordana, Italije, Bangladeša. Oni su za nas zaista dragocjeni gosti, kao i svi drugi koji žele živjeti i učiti u našem Studentskom centru”, konstatirao je Mevkić.

 

PROČITAJTE I...

Ipak, Reko nije tako neartikuliran kada treba napasti na bošnjačke interese, što je pokazao i kada je 10. septembra na svom profilu na Facebooku osuo drvlje i kamenje po probosanskim strankama radi njihovog formiranja i okupljanja fronta u Foči. Borbu bošnjačkih povratnika za politički opstanak na Drini nazvao je “suludim kursem za uništenje države”.

Srpski četnički pokret navodno je, prema huškačkom pisanju beogradskog Kurira, raspisao potjernicu za Aličkovićem, a Kurir ide korak dalje u svojim nebulozama, pa navodi da je upravo Aličković pokušao da ubije Aleksandra Vučića tokom njegove posjete u Potočarima.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!