fbpx

Turizam na socijalnoj distanci

Najveći problem za turističke radnike jesu ograničenja putovanja. Vjerovatno će se ta ograničenja zadržati duže vrijeme, čak i kada se sve ostalo otvori, putovanja će podlijegati posebnim restrikcijama zbog straha od ponovnog širenja virusa. Zato su ministri turizma Evropske unije dogovorili izradu zajedničkog dokumenta za putovanja koji bi vrijedio za sve zemlje članice. Taj dokument, koji su neki prozvali “korona pasošem”, odnosi se na zdravstveni, odnosno sigurnosni dio protokola kod putovanja

 

Piše: Jakub SALKIĆ

Turistička je sezona propala – da li djelimično ili potpuno, više nije ni važno. Važno je samo izvući što se može iz ove situacije i preživjeti. U manje od osam sedmica 83 posto svjetskih destinacija uvelo je mjere ograničenja putovanja. Prema procjenama Svjetske turističke organizacije (UNWTO), pad turističkih dolazaka na globalnom nivou bit će između 20 i 30 posto, odnosno između 290 i 440 miliona dolazaka, ali se može očekivati da će pad biti i veći. Prema istraživanjima provedenim u Sarajevu, turistički radnici smatraju da se turistička sezona 2020. godine može smatrati neuspjelom, te 80 posto njih očekuje smanjenje obima poslovanja između 60 i 100 posto. Imajući u vidu integrativnu prirodu turizma i povezanost s drugim sektorima, negativni efekti u industriji turizma direktno će se reflektirati i na druge oblasti, te na ukupnu zaposlenost i ekonomski rast.

Prema statističkim podacima, ukupan broj dolazaka turista u martu 2020. godine u FBiH iznosio je 16.186, što je za 75 posto manje u odnosu na mart 2019. godine. No turistički radnici nadaju se da nije baš sve izgubljeno, da će u julu i augustu barem djelimično kompenzirati gubitke, a optimizam budi i to što rezervacije za taj period još nisu otkazane, ali isto tako treba znati da nema ni novih rezervacija.

Najveći problem za turističke radnike jesu ograničenja putovanja. Vjerovatno će se ta ograničenja zadržati duže vrijeme, čak i kada se sve ostalo otvori, putovanja će podlijegati posebnim restrikcijama zbog straha od ponovnog širenja virusa. Zato su ministri turizma Evropske unije dogovorili izradu zajedničkog dokumenta za putovanja koji bi vrijedio za sve zemlje članice. Taj dokument, koji su neki prozvali “korona pasošem”, odnosi se na zdravstveni, odnosno sigurnosni dio protokola kod putovanja. Također, razmišlja se i o uspostavi koridora za saobraćaj turista. U suštini, čini se sve da se spasi ono što se spasiti može jer turizam čini više od 10 posto svjetskog GDP-a.

No, krizu treba posmatrati i kao izazov. “Osim potrebe za uključenjem javnog sektora u očuvanje ekonomskih aktivnosti i radnih mjesta, nužnim se čini i zahtjev za drugačijim promišljanjem i promjenom postojećih poslovnih modela u cilju oporavka i dugoročnog uspjeha turističkih biznisa”, rečeno je tokom webinara “Turizam – novi početak” održanom na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

“Sada je vrijeme za reset”, kaže Goran Rihelj, osnivač turističkog portala Hrturizam.hr, jedan od učesnika webinara, dodajući da se moramo vratiti osnovama i korijenima u našoj turističkoj priči.

“Budimo to što jesmo – to mora biti naš glavni turistički proizvod. Upravo autentičnost i raznolikost u načinu i kulturi življenja glavni je motiv putovanja. No u našem putu razvoja turizma izgubili smo doticaj sami sa sobom. Trčali smo za brzom i lahkom zaradom, poglavito od rente, trčali smo za brojkama, odmahivali rukom na sva upozorenja, a ono najgore, izgubili smo naš identitet. Kao da se sramimo našeg identiteta, povijesti, načina i kulture življenja, a upravo je to, kao što sam naglasio, naš najbolji turistički proizvod. Stalno pokušavamo biti netko drugi. Pokušavamo kopirati, no pitam se ko ikada želi posjetiti kopiju spram originala. Da povučem paralelu s gastronomijom. Nije smisao kopirati jela i sve globalne recepte. Smisao je ponuditi autentičnu kuhinju, ali dapače, nadograditi je i modernizirati ili interpretirati kroz razne moderne tehnike i načine pripreme kao i prezentacije. Ali baza i dalje mora imati autentičnost”, objašnjava Rihelj. Naravno, on govori o hrvatskom turizmu, ali ni kod nas nije drugačije, i kod nas Kinezima na Baščaršiji prodaju kineske suvenire. Ono što Rihelj predlaže, ukratko, povratak je sebi, svojim vrijednostima. Kada se mi vratimo sebi, i turisti će nas više cijeniti.

Korona kriza uvela je novi način života. Život na socijalnoj distanci. Mala grupa ljudi, parovi i uža porodica u svakoj prilici distanciraju se od drugih ljudi. Preporučuje se, a negdje postaje i obavezno, nošenje jednokratnih rukavica i zaštitnih maski za usta i nos. To su osnovni uvjeti slobodnog kretanja izvan kuće. Za sada se kao maksimalan broj “grupiranih osoba” tolerira do petero ljudi na razmacima manjima od propisanih. Osim toga, propisuje se pranje i dezinficiranje ruku (bez rukavica ili preko rukavica), pri svakom ulasku – izlasku u neki zatvoreni prostor. Sredstva javnog prijevoza poput taksija moraju se nakon svake vožnje dezinficirati. To očito očekuje i svaki ugostiteljski objekt kada počnu usluživati hranu i piće u lokalu. Taksisti bi trebali imati i pregrađen prostor vozača od prostora za putnike… Avioprijevoznici još razrađuju razne modele konfiguracije aviona kako bi putnicima mogli osigurati propisanu socijalnu distancu. Slično rade i autobusni i ostali prijevoznici. “Život na distanci” postaje nova realnost. Odnos među ljudima u tim okolnostima sveden je na minimum, na distancu. Šta je s turizmom u takvim okolnostima? Može li se uopće razmišljati o pokretanju turističkih putovanja i svim pratećim uslugama u takvim okolnostima?

Ljudi jedva čekaju vratiti se starim navikama među kojima je ljetni odmor na moru jedna od najprivlačnijih. S druge strane, sve djelatnosti povezane s turizmom također željno iščekuju povratak posla. Za mikropoduzetnike, poslodavce, zaposlenike to je pitanje opstanka. Dakle, svi žele isto – povratak turizma, što prije.

“Po svemu sudeći, prvi oblik ‘novog turizma’ bit će ‘beskontaktni turizam’. Već postoje rješenja koja funkcioniraju što se tiče rezervacije, plaćanja pa čak i dodjeljivanja pristupnih kodova za otključavanje smještaja. To su tzv. ‘pametne brave za otključavanje na daljinu’. Na isti način, digitalnim putem mogu se organizirati recepcijski poslovi, od prijave gostiju preko pružanja informacija do naplate računa. Već postoje i slične aplikacije za prijavu kvarova. Online narudžba proizvoda, hrane, također funkcionira kao i narudžba prijevoza. Što se restorana tiče, narudžbe i plaćanje obroka odranije su dostupni u nekim lancima ‘brze hrane’ preko ‘konzole za narudžbe’. Tako naručenu i plaćenu hranu kupac preuzima po očitanju rednog broja narudžbe na posebnom pultu. Hranu i piće sam nosi za stol koji na koncu sam i posprema. Moglo bi se reći da se IT sektor već ranije pripremio za ‘beskontaktni turizam’. Koristeći svu tu tehnologiju uz dodatak posebne tehnologije za kontrolu simptoma bolesti COVID-19 (kamere s čitačem tjelesne temperature), turistički bi promet zaista mogao biti vrlo brzo ponovno uspostavljen. Kakav je to ‘beskontaktni turizam’? To je zapravo ‘iznajmljivački’, ‘rentijerski’ turizam koji koristi radnu snagu u drastično smanjenom obimu i uglavnom za servisne, logističke poslove”, kaže savjetnik za obiteljski turizam pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Nedo Pinezić.

Turizam doživljaja koji potiče emocije moguć je međutim tek kada bude moguć socijalni kontakt. U tu vrstu turizma svrstavaju se i velika događanja – sportska, zabavna, kulturna. Turizam doživljaja još raste i turisti se žele vratiti u taj istraživački, doživljajni, visoko emotivni način putovanja. Po svoj prilici, za pravi, novi početak turizma morat ćemo sačekati vakcinu i učinkoviti lijek protiv COVID-19.

Turistički radnici mišljenja su da će fokus ove sezone biti na domaćim gostima, kao i vikend‑putovanjima, iako treba biti svjestan faktora koji trenutno utječu na domaće goste. Mnogo ljudi ostalo je bez posla ili su im smanjenje plaće, kao i činjenica da dobar dio zaposlenika u privatnom sektoru trenutno prisilno koristi godišnji odmor. Također, godišnjeg odmora u privatnom sektoru vrlo često neće biti, barem ne u većem obimu, jer kada se maknu sve mjere i pokrene privreda, bit će borba da se firme spase i oporave. No to opet ne znači da niko neće putovati.

Dan nakon korona virusa najvažnije će biti što prije aktivirati domaću privredu, kako bi se spasile firme od propadanja, a sve će države komunicirati: kupuj i putuj lokalno. Tako da teško možemo očekivati veći broj turista izvana. Dakle, moramo se fokusirati na domaće goste.

Pozitivno je da će ljudi napokon htjeti izaći van svojih domova jer im je dosta samoizolacije, no opet zbog ograničenog budžeta, zbog toga što mnogi neće imati godišnji odmor, fokus će biti na vikend-putovanjima.

Ljudi će jedno vrijeme izbjegavati mjesta većih okupljanja. Iz straha i opreza. Zato će kuće i vile za odmor s bazenima biti idealna mjesta za odmor.

“Kao i inače, motiv dolaska nije smještaj, nego turistička destinacija. I zato je kod promocije i komunikacije važno promovirati sadržaj, turističke proizvode. Zato je potrebna sinergija svih u destinaciji. Udružiti snage i napravite dobru turističku priču. Recimo, ako neko prodaje primarno smještaj u ruralnom prostoru, treba ponuditi i opcije šta gosti tu mogu raditi ako dođu”, kaže Rihelj.

Sada je vrijeme, kažu stručnjaci iz oblasti turizma, za planiranje, zaokruživanje i definiranje turističkih proizvoda, pripremanje promotivnih kampanja i čekanje na dan poslije korone, kada se tržište otvori. Ne vrijedi kukati, treba se na vrijeme pripremati i čekati da sudija svira kraj.

 

 

PROČITAJTE I...

Iako današnja pandemija virusa korona nije identična maltuzijanskoj krizi, bolest Covid-19 ozbiljno je upozorenje i podsjećanje na još veće i opasnije krize koje bi mogle u budućnosti zadesiti čovječanstvo. Traže se strateški ekonomski odgovori, a inicijativa “Mi to možemo” jedan je od njih. Inicijativa “Mi to možemo” nastala je na platformi Sarajevo Business Foruma i predstavlja do danas najkreativniji pristup rješavanju ekonomske krize izvan domena državnih institucija. Inicijativa je rezultat kolaboracijskih napora uspješnih menadžera i biznis-lidera nekih od najuspješnijih bh. kompanija

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!