fbpx

Temeljni uvid u pojavu, razvoj i efekte kockanja

Jasmin Halebić, Kockanje: socio-ekonomski efekti, Ekonomski institut Sarajevo, 2019, 190 str.

 

Piše: Ahmed KULANIĆ

Kocka i kockanje, u svom današnjem značenju i obliku, svoje postojanje vezuje za povijest zapadnog svijeta u periodu kolonizacije. Iako se najranije zabilježeni primjeri kockanja vezuju za period trećeg milenija prije nove ere i pojavu šestostrane kocke s navedenom namjenom na području drevne Mezopotamije, tek s pojavom drugih alata za kockanje poput karata (u 9. stoljeću najvjerovatnije u Kini) postepeno je dovodilo do unapređivanja, reguliranja i omasovljenja kocke i kockanja širom svijeta.

U pretkolonijalnom dobu povijest bilježi odsustvo kockanja kao ljudske aktivnosti nezapadnih naroda, što u velikoj mjeri govori u prilog tezi da kocka jedino može biti razmatrana kao društveni konstrukt i proizvod ljudskog djelovanja. U tom pogledu, otvaranje kockarnica i kasina (početkom 7. stoljeća) u Italiji, kao i drugih vidova poput online kockanja (tokom 20. i 21. stoljeća) u potpunosti će dovesti do masovnosti i rasprostranjenosti iste, te stoga danas gotovo da ne možemo pronaći ljudsku zajednicu u kojoj ne postoji.

Činjenice da je kocka, kockanje i kockarska industrija 2020. godine iznosila oko 560 milijardi dolara, što predstavlja oko 3.3 posto vrijednosti ukupnog svjetskog tržišta. Promet priređivača u djelatnosti kockanja u 2018. godini u odnosu na ostvareni nominalni BDP jedino je, od svih zemalja EU, bio veći od 1 posto u Grčkoj (1.1 posto) i Italiji (1.06 posto).

U Bosni i Hercegovini kocka, kockanje kao i ukupna kockarska industrija posljednjih nekoliko godina, ekonomski gledano, bilježi veliki rast i uspon. Samo u periodu od 2017. do 2019. godine kockanje je ostvarilo rast od 7 posto, dok za 2018. godinu promet svih priređivača predstavljao je 8.7 posto u odnosu na nominalni BDP Federacije Bosne i Hercegovine. Navedena rasprostranjenost kocke i kladionice, posebno u posljednjih nekoliko godina, dovela je i do šire medijske pokrivenosti i elaboriranja navedene teme, ali i organiziranja naučnih te stručnih skupova koji su na različite načine i iz različitih uglova tretirali i bavili se pitanjem kocke i kockanja u Bosni i Hercegovini.

U tom pogledu značajno je istaći i djelo Kockanje: socio-ekonomski efekti autora Jasmina Halebića, koje se prvi put na jedan sistematičan, naučno utemeljen i znanstveno elaboriran način bavi pitanjem kocke, kockanja i klađenja u Bosni i Hercegovini. Djelo je u organizacijskom smislu, pored uvoda i zaključnih razmatranja, koncipirano u sedam poglavlja, povezanih i istkanih na način da predstavljaju jednu logičnu cjelinu, dajući temeljni uvid u pojavu, razvoj i efekte kockanja u svijetu, ali isto tako pojašnjavajući historijat, zakonski okvir kao i efekte, ekonomiku te tržište kockanja u Bosni i Hercegovini.

Djelo Kockanje: socio‑ekonomski efekti mogli bismo promatrati u nekoliko odvojenih, ali sistematično i znanstveno povezanih cjelina, kao prvu knjigu koja nudi historijski prikaz pojave kocke i kockanja, te pogled monoteističkih religija na iste na način da autor nastoji da demistificira cjelokupan način i proces kockarskih igara – njihov nastanak i religijski pogled na istu na osnovu primarnih religijskih izvora. Drugu tematsku cjelinu, u širem smislu, predstavljaju treće i četvrto poglavlje, u kojima autor nastoji da oslika društveni kontekst i pojavnost kockanja, posebno se osvrćući na teme kockanja i spola, te kockanja i mladih (treće), kao i osnovne faktore i efekte (pozitivne i negativne) kockanja na ukupnu društvenu zajednicu. U trećem tematskom smislu knjiga se bavi ekonomikom, ekonomskim analizama i tržištem kocke i kockanja te na svom kraju (sedmom poglavlju) daje kratki historijski, ali i društveno‑ekonomski prikaz stanja kocke i kockanja u Bosni i Hercegovini.

Značajno je istaći, ono što i sam autor navodi u uvodnom poglavlju, iako nepostojanje cjelovitih i sveobuhvatnih istraživanja kockanja u Bosni i Hercegovini razumijevanje makro društveno-ekonomskih efekata na bosanskohercegovačko društvo čini teškim, ali autor vješto i metodološki utemeljeno, koristeći se induktivnom metodom, predočava osnovne implikacije kocke i kockanja na bh. društvo u mnogim oblastima. Stoga, Halebićevo djelo predstavlja integralnu i integrirajuću naučnu monografiju koja na jednom mjestu nudi osnovne informacije o kocki i kockanju, te svakako u naučnom smislu temeljno djelo u navedenoj oblasti u Bosni i Hercegovini.

Kockanje: socio-ekonomski efekti možemo i trebamo prije svega promatrati kao naučnu publikaciju namijenjenu specifičnoj publici, ona u svakom pogledu predstavlja i djelo koje mogu koristiti svi oni koji žele da steknu osnovni uvid u problematiku kocke i kockanja ne samo u kontekstu Bosne i Hercegovine već i o njenim ukupnim društveno‑ekonomskim efektima u svijetu. Djelo koje ne donosi samo i isključivo nova saznanja već nudi i nove pristupe regulaciji kockanja u Bosni i Hercegovini dajući primat prevenciji nad sanacijom štetnih posljedica iste.

PROČITAJTE I...

Sarajevska Općina Centar i načelnik dr. Nedžad Ajnadžić, u saradnji sa BZK „PREPOROD“ i izdavačkom kućom „KNJIGOLJUBAC“ pokrenula je akciju prikupljanja knjiga za prvu bošnjačku biblioteku u Crnoj Gori. Cilj je prikupiti bibliotečku građu s fokusom na temu historije Bosne i Hercegovine, historije Bošnjaka, historije bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti, kulture, lingvistike, prava, ekonomije i svih ostalih područja bitnih za obrazovanje mladih.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!