fbpx

Strategija zaborava: Mali apokrifni pojmovnik velikosrpstva

Kada se govori o tim apokrifima, dakle, u širem smislu značenja, dvojbenim pojmovima čija autentičnost i istinitost mora biti propitana, veliki ih je broj. Pored niza zastrašujućih laži kojima se direktno napadalo Bosnu i posebice Bošnjake, svjedočili smo pojmovniku koji je sadržavao termine poput etničko čišćenje, međuentitetska granica, zajedničke institucije, “holiday inn” nacija, tzv. Armija RBiH, bivša Bosna i Hercegovina itd.

Piše: Admir MULAOSMANOVIĆ

Teško je naći ozbiljniju studiju koja tretira, a u cilju negiranja vlastite uloge, osmišljenu velikosrpsku lingvističku strategiju kojom se nastoji dezavuirati i na krive putove i zaključke navesti širu publiku. Zapravo se radi o strategiji kojom se želi suptilno i s odgođenim djelovanjem promijeniti odnos javnosti, posebno bošnjačke, spram nedvojbenih historijskih istina o genocidu, agresiji, ratnim zločinima i nekatarzičnošću srpskog društva. Sve to ima za konkretni cilj relativiziranje količine zla i bestijalnosti koji su bili osnovni supstrati agresivnih pohoda zarad kreiranja atmosfere zaborava, istog onoga koji je kreiran u niz navrata u posljednja skoro dva stoljeća.

Riječ je, dakle, o matrici koja je isprobana i kojom su već ranije polučeni neki od željenih rezultata. Samo u 20. stoljeću zločinački pohodi tokom balkanskih ratova, nakon uspostave Kraljevine SHS ili u Drugom svjetskom ratu prekriveni su epopejama o borbi za slobodu srpskog naroda, ali u toj ostvarenoj slobodi bošnjačke (i muslimanske) žrtve koje su padale pred oslobodiocima bile su minimizirana nelagodnost koju ne treba spominjati ili ih pojmovno obesmisliti. Vidovi dehumanizacije, i na našem primjeru, doista imaju širok spektar djelovanja.

Kada se govori o tim apokrifima, dakle, u širem smislu značenja, dvojbenim pojmovima čija autentičnost i istinitost mora biti propitana, veliki ih je broj. Pored niza zastrašujućih laži kojima se direktno napadalo Bosnu i posebice Bošnjake (novi ataci spremaju se u vidu navodnog preispitivanja događaja u Sarajevu i Srebrenici tokom agresije), svjedočili smo pojmovniku koji je sadržavao termine poput etničko čišćenje, međuentitetska granica, zajedničke institucije, “holiday inn” nacija, tzv. Armija RBiH, bivša Bosna i Hercegovina itd. Manje-više, svi ovi pojmovi daju se razvrgnuti bez puno truda, a neki, poput bivša Bosna i Hercegovina, imaju logičku nedosljednost. Naime, srpska propaganda nastojala je kazati kako je Bosna i Hercegovina nastala u Daytonu, a pritom koristila ovu kovanicu. Kako nešto može biti bivše ukoliko nije ni postojalo?

Zajedničko svim ovim pojmovima jeste omalovažavanje bosanskohercegovačkog državno‑političkog subjektiviteta i bošnjačkog identiteta, upravo onih temeljnih ciljeva politike Alije Izetbegovića koje je definirao kao ostvarivanje ravnopravne pozicije Bosne i Hercegovine spram ostalih južnoslavenskih republika i ravnopravnog statusa Bošnjaka spram ostalih susjednih naroda. Ovog puta osvrnut ću se na tri pojma koji suštinski udaraju u bit historijske istine, a to su: etničko čišćenje, međuentitetska granica i zajedničke institucije.

Istina, pojam etničko čišćenje, koliko god odomaćen i u literaturi korišten, često je kritiziran i s pravom tretiran eufemističkim supstratom za genocid. No, bitno je razumjeti i odrediti mjeru ovoj kovanici. Da je njime iole bilo umanjeno genocidno velikosrpsko orgijanje, ni po jada! Temeljni problem jeste što nije. Dapače. Ovakvim pojmovnim vratolomijama kreatori genocida zaključili su kako je ono što rade prešutno dozvoljeno. Terminom etničko čišćenje, koji je trebao ublažiti savjest u prvom redu Evropljana, davala se snaga zločincima u činjenju zločina diljem Bosne i Hercegovine.

Zbog toga je bitno, ali ne samo za istraživače i naučne radnike nego i za sve one koji se dotiču tema vezanih za agresiju i genocid, ovaj pojam pri korištenju objasniti i dati mu potrebnu težinu. Etničko čišćenje treba se koristiti samo onda kada se želi ukazati na neprincipijelan odnos institucija međunarodne zajednice spram bosanskog genocida (engl. Bosnian genocide), odnosno genocida nad Bošnjacima.

Drugi pojam jeste međuentitetska granica. Skoro je u saopćenju jedne političke partije koja je dijelom šestorke u Kantonu Sarajevo izrečena ova sintagma. Da muka bude veća, riječ je o stranci koja je svoj identitet gradila i gradi na bošnjačkom ideologemu. Oni koji se bave politikom, radilo se o manjoj ili većoj političkoj stranci, ovakve gafove ne smiju sebi dopustiti. Razlog je prihvatanje i korištenje potpuno pogrešnog termina, te njegovo dijeljenje s građanima koji su upravo na udaru ovakve terminologije. Na udaru je njihovo sjećanje, percepcija i odnos, u konkretnom slučaju, prema dijelu domovine kao nečemu stranom i drugom, a to se naprosto ne smije događati.

I treći pojam jeste zajedničke institucije. Iako takvo nešto ne postoji i radi se o smišljenom ataku na institucije države Bosne i Hercegovine, nažalost, u posljednje vrijeme možemo čuti i pročitati i od ozbiljnih medijskih kuća kako koriste ovu kovanicu. Njen je cilj potpuno okrenuti odnos države i entiteta. Korištenjem ove kovanice nameće se razmišljanje kako su entiteti dali određene nadležnosti državi i da su oni nosioci suvereniteta, legitimiteta i konkretnog političkog značaja.

Nema sumnje da se ove pojmove mora učiniti ništavnim i vratiti se, kada sudimo o javnom govoru, na pojmove kojima se čuva istina o agresiji i genocidu u Bosni i Hercegovini. Nekonzistentno i površno tretiranje ovih fenomena dovest će do onoga što i jeste osnovni cilj ovakve lingvističke strategije: do zaborava i, ne dao Bog, ponovnog prolaženja kroz isto iskustvo.

 

PROČITAJTE I...

SDA je stranka muslimanskog/bošnjačkog nacionalnog kruga. Ono što je posebno važno, i to treba ponoviti, jeste činjenica da je SDA prva stranka u bošnjačkom narodu koja je nadživjela svog osnivača i utemeljitelja. SDA je uopće prva politička stranka u bošnjačkom narodu poslije Boja pod Banjom Lukom koja je organizirala i politički predvodila i narod i državu u odbrani Bosne i Hercegovine u vremenu agresije kosmičkih naroda, agresije u formi genocida najavljenog u Skupštini Bosne i Hercegovine

Taj 26. maj prevratničke 1990. godine ostat će ubilježen kao dan osnivanja SDA, ne samo kao stranke Bošnjaka i njihove javne, jasne i nedvosmislene političke deklaracije u uvjetima vrlo brzog raspada Jugoslavije već kao prve građanske i demokratske stranke koja nije nastala tek pukom transformacijom monopolističkih institucija jednostranačkog režima, kao što su negdje u isto vrijeme nastale Liberalna stranka iz Saveza socijalističke omladine, Demokratska socijalistička stranka iz Socijalističkog saveza radnog naroda ili Stranka demokratskih promjena iz Saveza komunista

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • vlahomlat 13.01.2020.

    Odlican clanak. Srbi sa SANU na celu rade planski i imaju dugorocne planove. SANU ima potpunu podrsku drzavnog aparata Srbije i tzv RS i koristi sve oblike specijalnog ratovanja protiv BiH i Bosnjaka. Posebno se isticu napori na negiranju genocida i relativizaciji zlocina. U tu svrhu Srbi se vrlo vjesto i agresivno bave nametanjem novog nacina govora i izrazavanja i upotrebe posebno skovanih fraza tipa ‘gradjanski rat’, ‘zlatna kasika’ ‘Tuzlanska kolona’ itd.

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!