fbpx

Srebrenica, Mostar i Stolac podjednako su važni

Za razliku od ostatka Bosne i Hercegovine, u Mostaru će lokalni izbori, prvi nakon onih iz 2008. godine, biti održani 20. decembra 2020. godine, tako da mostarska dijaspora ima nešto više vremena za pripreme za sudjelovanje na izborima. Svi Mostarci širom svijeta mogu se prijaviti za glasanje do 6. oktobra u ponoć

 

Piše: Admir LISICA 

Informacija da je za predstojeće lokalne izbore u Bosni i Hercegovini (15. novembra 2020) pristiglo oko 120.000 prijava iz dijaspore naišla je na oduševljenje većeg dijela bosanskohercegovačke javnosti. Podsjećanja radi, to je za gotovo 50.000 prijava više nego na prošlim izborima. Javnost u bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj dijaspori shvatila je bitnost trenutka i ne želi propustiti mogućnost aktivnog učešća u izuzetno važnim procesima. Posebno raduje činjenica da je značajan broj Bošnjaka s trenutnim prebivalištem izvan svojih zavičaja ovog puta iskoristio priliku da učestvuje u izbornom procesu.

Primjer kako se voli svoja domovina i rodni grad jeste i slučaj Srebreničana Rame Muminovića, koji je trenutno nastanjen u Švedskoj, a o čemu je pisao i kandidat za načelnika Srebrenice Alija Tabaković: “Dok je ovakvih pozitivnih primjera, vrijedi se boriti za ideju. Nema odustajanja. Naš vrijedni Ramo Muminović iz Barakovića došao je mahsuz iz Švedske da prijavi adresu u svom gradu Srebrenici. Da stvar bude još upečatljivija, Ramo je zakasnio da se prijavi za glasanje putem pošte. Kaže: Srebrenica nema cijenu. Ramo je razervisao aviokartu 14. novembra da dođe da glasa. Mnogo je ovakvih i sličnih priča, ali ova mi nešto zapala za dušu. Idemo dalje!”

Kao što je i sam Tabaković istakao putem društvenih mreža, ovakvih i sličnih priča svakako je mnogo i o njima treba govoriti kako bi se zajedničkim nastojanjem spriječili defetizam i kontraproduktivni tekstovi koji su, nažalost, popunjavali rubrike pojedinih medija prethodnih dana. Svima je jasno da je Srebrenica veliki test za bošnjačku dijasporu, ali i općenito test bošnjačkog jedinstva, o čemu je Stav pisao više puta. Svi patriotski opredijeljeni građani učinit će sve da u Srebrenici legitimnim i demokratskim putem dođe do smjene aktuelne vlasti koja negira i Genocid nad Bošnjacima počinjen 1995. godine, a zbog čega je ta smjena izuzetno bitna, ne treba ih posebno podsjećati.

Prethodnih dana medijsku pažnju plijenila je provokativna i nimalo dobronamjerna posjeta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika državnom vrhu Republike Hrvatske. Naime, Milorada Dodika dočekali su hrvatski predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković. Ovim činom Zoran Milanović skinuo je povez s očiju značajnom dijelu “sarajevske čaršije”, koja je na predsjedničkim izborima pobjedu ovog kandidata lijeve orijentacije dočekala s ushićenjem, nadajući se da će Milanović napraviti značajan zaokret u hrvatskoj vanjskoj politici prema Bosni i Hercegovini, što se, naravno, nije dogodilo. A da to ne treba niti očekivati, potvrdio je susret Milanović – Dodik u trenutku dok je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.

Ova dešavanja, ali i mnoga ranija dokaz su da moramo sumnjati u dobre namjere iz našeg susjedstva koje u velikoj mjeri podržava stavove HDZ-a BiH, koji često idu na štetu bosanskohercegovačke državnosti. Posljedice destruktivne politike koju promovira HDZ BiH najizraženije su u kantonima u kojima su Bošnjaci manjina. Upravo zbog ovakvog stanja, jedini način za zaustavljanje hadezeovske političke nadmoći jeste demokratski izbor probosanskih patriotskih snaga, prije svega u Stocu i Mostaru. Ovi su gradovi podjednako važni kao i Srebrenica, pa je stoga izuzetno bitno imati jedinstven nastup u ovim gradovima.

Mostar je poznat po tome što se deset godina ne održavaju izbori, a ta praksa konačno će biti promijenjena ove godine nakon što je došlo do postignutog dogovora uz napore bošnjačke strane predvođene od strane predsjednika Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića. Za razliku od ostatka Bosne i Hercegovine, u Mostaru će lokalni izbori, prvi nakon onih iz 2008. godine, biti održani 20. decembra 2020. godine, tako da mostarska dijaspora ima nešto više vremena za pripreme za sudjelovanje na izborima. Svi Mostarci širom svijeta mogu se prijaviti za glasanje do 6. oktobra u ponoć.

Prema nezvaničnim izvorima, do sada među mostarskom dijasporom nije zabilježeno masovno registriranje, što se može promijeniti u posljednjih petnaestak dana, koliko je ostalo do isteka prijave. Mostar je godinama talac politike HDZ-a, što se na narednim izborima konačno mora promijeniti. Mostarci rasuti po cijelom svijetu moraju shvatiti da konačno nakon dugo vremena imaju priliku kreirati vlast u svom gradu prema vlastitom izboru, a tu šansu ne smiju propustiti iz mnogo razloga. Mnogi su od njih ne svojom voljom iseljeni i protjerani van Mostara, što je dodatni motiv da pomognu u rješavanju dugogodišnje mostarske krize. Politička situacija u gradu na Neretvi izuzetno je komplicirana, a uspostavljanjem nepatriotske i destruktivne vlasti značajno bi doprinijeli daljem urušavanju Mostara.

Svakako je ovo dovoljan broj razloga zbog čega ne treba odvajati bošnjačku borbu za Srebrenicu od važnog ispita u Mostaru ili u Stocu. Stočani će imati priliku da uz pomoć nezavisnog kandidata za načelnika Zorana Turkovića ovom gradu vrate dugo željeno dostojanstvo i bosanskohercegovački duh, koji se na sve načine godinama želi potisnuti iz Stoca. U odnosu na nekoliko prethodnih izbornih ciklusa, predstojeći izbori izdvajaju se po tome što patriotske snage imaju priliku da u navedena tri grada donesu prijeko potrebnu promjenu koja u jednu ruku može značiti i opstanak Bošnjaka na navedenim područjima.

Činjenica je da se dijaspora iz godine u godinu sve više interesira za Bosnu i Hercegovinu i da njihova uloga može biti itekako prevaga, što nam potvrđuju bojažljivi medijski naslovi iz bh. entiteta RS, koji prikazuju njihov strah od više od 120.000 prijavljenih bh. građana u dijaspori. Do izbora je ostalo izuzetno malo, a do posljednjih prijava iz dijaspore još manje. Dijaspora svojim učešćem može doprinijeti željenim pobjedama u Srebrenici, Stocu i Mostaru, ali i u drugim mjestima širom Bosne i Hercegovine. U narednom periodu moći ćemo vidjeti spremnost svih patriotski opredijeljenih građana koji će konačno morati shvatiti da su borba za državu i narod mnogo važniji od minornih stranačkih interesa koji ozbiljno mogu naštetiti domovini koja je svakim danom pred novim izazovima.

 

PROČITAJTE I...

Ono što je zgrozilo dobar dio javnosti bile su poruke upućene Bezuku nakon napada. Veliki broj građana podržao je njegov čin, a mnogi su to shvatili kao trenutak kada je potrebno “obračunati se s državnim izdajnicima”. Upravo je zbog takvih komentara policija uhapsila jednu osobu koja je pisala kako “mašta ubiti premijera” i kako je “Danijel trebao njemu i ocu prepustiti da to odrade”, policija je obavila pretres i kod spomenutog pronašla određenu količinu streljiva, oružja, ručnih bombi i granata

Podaci o tome koliko je Bošnjaka učestvovalo u bici kod Caporetta različiti su ovisno o izvorima. Neki tvrde da ih je bilo devet hiljada, drugi pak da je bilo čak 50 hiljada Bošnjaka, što je bio zajednički naziv za sve bosanskohercegovačke muškarce, današnje Bošnjake, Srbe i Hrvate. Bošnjaci su služili u četiri pješadijske regimente. Prva je okupljala one iz Sarajeva i okolice, Druga je bila banjalučka, Treća tuzlanska, a Četvrta mostarska. Kasnije će, tokom rata, biti osnovane još četiri regimente

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!