fbpx

Složna braća iz Nevesinja

Položaj sela, smještenog na obroncima planine Crvanj, udaljenost od značajnijih puteva i u vrijeme socijalističke vlasti bili su argumentacija općinskoj administraciji da ih izostavi iz planova. Budući da su povratničko mjesto, asfaltiranje puta ni nakon rata nije bilo u planovima, a onda je sve to promijenio Senaid Pajević, uspješan poslovan čovjek u Njemačkoj.

 

 

Na radost brojnih raseljenih Bošnjaka iz nevesinjskog sela Gornja Bijenja, u utorak je počelo asfaltiranje puta koje će ovo selo povezati s ostatkom nevesinjske općine. Radi se o nesvakidašnjem poduhvatu koji su stanovnici ovog sela željno iščekivali više od 40 godina.

Položaj sela, smještenog na obroncima planine Crvanj, udaljenost od značajnijih puteva i u vrijeme socijalističke vlasti bili su argumentacija općinskoj administraciji da ih izostavi iz planova. Budući da su povratničko mjesto, asfaltiranje puta ni nakon rata nije bilo u planovima, a onda je sve to promijenio Senaid Pajević, uspješan poslovan čovjek u Njemačkoj.

Pajevića je sudbina tokom Agresije odvela u Njemačku. Radio je kao građevinski radnik. Nakon pada sa skele, firma u kojoj je radio finansirala mu je fakultetsko obrazovanje. Dokazao se kao pouzdan i vrijedan radnik. Nakon što je situirao svu svoju porodicu u Njemačkoj, odlučio je da energiju i ušteđevinu uloži u svoj rodni kraj s nadom da će se, kad ostvari uvjete penzije, ponovo vratiti rodnom selu.

Prošle je godine sam platio asfaltiranje 300 metara puta u rodnoj mahali. Ove godine ta inicijativa je dovela do asfaltiranja svih 1.850 metara do priključenja na asfaltni put Postoljani – Donja Bijenja. Donirao je 25.000 eura, dok su mještani Dedovića i Pajevića Mahale prikupili 17.000 KM.

Kako nam priča Senaidov brat Mujo, ukoliko se ne prikupe preostala sredstva do Nove godine, Senaid će izmiriti sva dugovanja prema izvođaču radova “HP Investing” iz Mostara, tačnije, oko 25.000 KM.

“Postoje obećanja od Ministarstva za izbjegla i raseljena lica FBiH da će oni finansirati taj dug. Na prošlom njihovom javnom pozivu zahtjev za finansiranje asfaltnog puta prema Kafadarovoj i Demirovića Mahali zadovoljio je sve kriterije i mi se nadamo da će i te dvije mahale dobiti asfalt.”

Mujo je s građevinskim inžinjerom Almirom Dedovićem uradio svu potrebnu dokumentaciju s kojom su se obraćali nadležnim organima Opštine Nevesinje. Finansijsku podršku obećali su im i predstavnici bošnjačkih političkih stranaka iz HNK.

“I Opština nam je, vrlo korektno, izašla u susret. Mještani su dozvolili da put ide preko njihovih njiva. Svi su se pridružili, koliko je ko mogao, novčanim prilozima i radnim akcijama”, nastavlja Mujo. Senaid je pokrenuo i projekt gradnje ulične rasvjete u selu. Kupio je sav potreban materijal, Elektrodistribucija Nevesinje će ga besplatno ugraditi, dok je obavezu plaćanja računa za struju na sebe preuzela Opština.

Mještani Gornje Bijenje već dvije godine žele izgraditi i mekteb. Senaid i Mujo već su uvakufili svoju njivu i nadaju se da će radovi početi uskoro.

Mahale u Gornjoj Bijenji posebno su žive u ljetnim danima. Raseljeni mještani koriste svaku priliku da dođu i da održavaju svoja imanja. Podršku im pruža i mostarski muftija Salem ef. Dedović, koji je rođen u Gornjoj Bijenji. Od ove godine nekoliko porodica ovdje će boraviti i tokom zime. Julski je utorak, kako nam je rekao glavni nevesinjski imam Mehmed ef. Čopelj, od historijskog značaja za Bošnjake Nevesinja.

“U našim bošnjačkim sredinama, među povratnicima, malo toga se dešava. Danas smo ponovo vidjeli koliko nam je važan svaki pojedinac, koliko su ljudi poput Senaida značajni za povratak i koliko su važni ideja, pregalaštvo, naše jedinstvo i sloga.” /H. Eminović/

PROČITAJTE I...

Površinski kop Turija nalazi se nekoliko kilometara od centra Banovića. Tu će, blizu mjesta gdje je upravna zgrada PK Turija, na jednom brežuljku, u budućnosti biti izgrađena TE Banovići. Na ulazu u PK Turija dočekao nas je tehnički rukovodilac površinske eksploatacije Ekrem Demirović. Već nakon nekoliko rečenica jasno vam je da je to čovjek koji poznaje svaki pedalj površinskog kopa od nekoliko kvadratnih kilometara. Čovjek koji zna svaku mašinu, iako ih na kopu rade deseci, od kamiona dampera, preko buldožera, gredera, rovokopača, utovarivača, bušilica do dizalica. Čovjek koji poznaje svakog radnika bez obzira na to što ih radi tu nekoliko stotina u tri smjene. Ekrem o rudniku zna sve

Historičari kažu da je Müllerova (Milerova) vila izgrađena 1912. godine, i to kao bolnica za radnike u fabrici sode pa su je zvali fabrikšpital. Prvi upravitelj bio je čuveni doktor Adolf Hempt, a u vilu je pretvori Fritz Müller, treći direktor sodare

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!