fbpx

SKAKA ZA STAV: Bošnjacima se želi podvaliti fašizam kako bi se opravdali genocid i zločini

Pitate me zašto su u javnosti plasirane lažne informacije. Zato što se već duže vrijeme Bošnjacima po svaku cijenu pokušava podvaliti fašizam ili neofašizam. Neko želi Bošnjacima ne samo oteti antifašizam nego im podmetnuti lažnu tvrdnju, naviknuti javnost na tezu da u najmanju ruku simpatiziraju zlo protiv koga su se borili i od kojeg su ponajviše stradali kroz historiju. Ne vidim nikakav drugi razlog koji bi mogao objasniti to s kolikim su zluradim entuzijazmom SDP i Naša stranka u javnosti lažno tvrdili da 'Skaka blagonaklono gleda na misu za Bleiburg'”

 

Razgovarao: Filip Mursel BEGOVIĆ

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka ogorčen je na atmosferu u kojoj se Bošnjake kao narod proziva za fašizam ili radikalizam. Gradonačelnik se, naime, posve neočekivano našao pod baražnom paljbom opozicije zbog toga što je Katolička crkva u Sarajevskoj katedrali najavila održavanje mise za blajburške žrtve.

Skaka za Stav govori o vlastitom osjećaju za antifašizam, poziciji svoje porodice u prijelomnim vremenima tokom i nakon Drugog svjetskog rata i tvrdi da se “panično traži neki narativ po kojem bi se jednostavno Bošnjaci, ali time i Bosna i Hercegovina i Sarajevo, čega su Bošnjaci neodvojivi dio, ukaljali, oblatili i ponizili”. Skaka poručuje da je to “jedna kampanja koja ne prestaje decenijama, a u njoj nažalost nekad učestvuju i sitnu korist, nerijetko finansijsku, traže i neki Bošnjaci, valjda nesvjesni štete koja njome nanosi”.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka ogorčen je na atmosferu u kojoj se Bošnjake kao narod proziva za fašizam ili radikalizam. Gradonačelnik se, naime, posve neočekivano našao pod baražnom paljbom opozicije zbog toga što je Katolička crkva u Katedrali u Sarajevu najavila održavanje mise za blajburške žrtve. Skaka za Stav govori o vlastitom osjećaju za antifašizam, poziciji svoje porodice u prijelomnim vremenima tokom i nakon Drugog svjetskog rata i tvrdi da se “panično traži neki narativ po kojem bi se jednostavno Bošnjaci, ali time i Bosna i Hercegovina i Sarajevo, čega su Bošnjaci neodvojivi dio, ukaljali, oblatili i ponizili”. Skaka poručuje da je to “jedna kampanja koja ne prestaje decenijama, a u njoj nažalost nekad učestvuju i sitnu korist, nerijetko finansijsku, traže i neki Bošnjaci, valjda nesvjesni štete koja se njome nanosi”.

STAV: Ima li Abdulah Skaka neki problem s antifašizmom?

SKAKA: Ne, naprotiv. Antifašizam je tekovina i vrijednost koja je duboko ukorijenjena u mom identitetu, u mojoj ličnoj karti i mom svakodnevnom djelovanju kao Sarajlije, kao Bošnjaka, muslimana, kao Bosanca i Hercegovca. Ja sam antifašista. Članovi moje porodice ubijeni su kao antifašisti. Moj dedo Abdulah Skaka potpisnik je čuvene Sarajevske rezolucije, u kojoj su ugledni Sarajlije i Bošnjaci podigli glas protiv fašističkih egzekucija tokom vladavine NDH u Sarajevu. Ime mog amidže Mustafe Skake uklesano je na spomen-parku Vraca u Sarajevu. Takav je slučaj s najvećim brojem bošnjačkih i sarajevskih porodica, i to pokazuju sva relevantna historijska istraživanja. Bošnjaci su iskreno i čvrsto prihvatili antifašizam. Bili su neodvojivi dio pokreta koji je, zajedno sa savezničkim snagama, pobijedio nacizam i fašizam u Drugom svjetskom ratu.

Nažalost, Bošnjacima se sistematski, godinama pokušavalo oduzeti pravo da budu antifašisti, da nose taj orden borbe za dobro i na pravoj strani u vrijeme kada se za to prolijevala krv. Pojedinci to sada žele uraditi i svim Sarajlijama. Pokazat će se da je to rađeno smišljeno i planski. Pravila se podloga i priprema za Genocid nad Bošnjacima koji će uslijediti 1992. godine.

Bošnjaci su jedini narod na ovim prostorima koji nikad nije bio na pogrešnoj strani historije, koji nikada nije koristio državu i vlast da čini zločine prema pripadnicima drugih naroda, koji nikad nije bio nosilac fašizma ili drugih zločinačkih ideologija. Uvijek je dominantno birao mir, zajedništvo, ljudska prava, slobode i poštivanje drugih. Uvijek smo bili dokaz da ova zemlja može bolje i da ima mjesta za sve ako se međusobno poštujemo. Zato smo valjda uvijek bili meta, žrtva različitih zala i hegomonija i zato naša borba očito još ne prestaje. Ali, kako je to jednom rekao rahmetli Alija Izetbegović, mi se na tom putu nećemo umoriti.

STAV: Možete li Vi uopće zabraniti misu? Zašto su neki podmetali da ste upravo Vi centar skandala oko održavanja mise za Bleiburg?

SKAKA: Bosna i Hercegovina je država, a Sarajevo grad gdje se poštuju vjerske slobode. Tako je bilo i tako će i biti. Ali, pitate me zašto su u javnosti plasirane lažne informacije. Zato što se već duže vrijeme Bošnjacima po svaku cijenu pokušava podvaliti fašizam ili neofašizam. Neko želi Bošnjacima ne samo oteti antifašizam nego im podmetnuti lažnu tvrdnju, naviknuti javnost na tezu da u najmanju ruku simpatiziraju zlo protiv koga su se borili i od kojeg su ponajviše stradali kroz historiju. Ne vidim nikakav drugi razlog koji bi mogao objasniti to s kolikim su zluradim entuzijazmom SDP i Naša stranka u javnosti lažno tvrdili da “Skaka blagonaklono gleda na misu za Bleiburg”. Iako je apsolutno očito i jasno da sam kao gradonačelnik Sarajeva prvi osudio i osuđujem svako, pa i blajburško slavljenje i promoviranje fašističkih simbola ili poruka u Sarajevu.

Ne radi se ovdje samo o početku izborne kampanje, ali treba uzeti u obzir da se sve dešava samo dan-dva nakon što je Centralna izborna komisija BiH raspisala lokalne izbore. Neko želi relativizirati istinu da su Bošnjaci najveće žrtve, a opet nikada nisu posegnuli ni za osvetom niti je ikad većina Bošnjaka dala podršku nekakvim pokušajima širenja ni populizma niti neke radikalne desnice. Bošnjacima se želi podvaliti fašizam kako bi se opravdali genocid i zločini, kako bi im se oduzelo pravo na život, na državu, na vjeru i slobodu.

Treba pogledati istini u oči, i to često govorim svojim prijateljima s ljevice, a ima ih mnogo i izuzetno cijenim njihov doprinos u odbrani i izgradnji Bosne i Hercegovine, da pojedinci iz tih redova, zarad borbe za fotelju, vlast i novac, zloupotrebljavaju ideju i ime socijaldemokratije i rade posao za protivnike Bosne i Hercegovine. Rukovodstva SDP-a i Naše stranke, u paničnoj pripremi za izbore i želji da se domognu vlasti, rasprodaju probosanski ugled koji su stvarali ljudi poput rahmetli Nijaza Durakovića, poput Zlatka Lagumdžije, Nijaza Skenderagića, Mire Lazovića, Ive Komšića, pa i Dine Mustafića i mnogih drugih koji nisu dozvoljavali da socijaldemokratija u BiH prihvati i širi dio narativa pod kojima su Karadžić i Mladić granatirali Sarajevo i izvršili Genocid.

STAV: Šta bi bile posljedice pokušaja da se misa zabrani, na koji bi način zabranu HDZ mogao koristiti u političkim obračunima sa SDA, ali i Bošnjacima općenito?

SKAKA: Nemojte da govorimo ovdje o zabranama. Ovdje se radi o tome da Sarajevo nije i ne može biti mjesto za promociju bilo kakvih fašističkih i ustaških simbola ili poruka. Najavljena misa posvećena Bleiburgu jednostavno dira u duboke rane nacističkih zločina u Sarajevu. Ne možete, jednostavno, ne smijete u Sarajevu, niti uostalom bilo gdje, odavati počast režimu čija je manifestacija ovdje bio jedan Maks Luburić. To nije ljudski, nije evropski, nije demokratski niti je odgovorno. I stoga smo uradili sve što je moguće da pozovemo Katoličku crkvu da preispita i odustane od svoje nakane. SDA i predsjednik Bakir Izetbegović su vrlo precizno i jasno zauzeli stav. Nije ovo prvi put da se ovakve stvari dešavaju. Gledali smo pojedine crkvene velikodostojnike da odaju priznanje osuđenim ratnim zločincima na obje strane. To je ismijavanje i podrugivanje žrtvama. Tu poruku su čuli i do Vatikana.

STAV: Podržavate li najavljene proteste i bojite li se da bi moglo doći do nasilja? Prema reakcijama hrvatskih političara, očito da se neće izbjegavati dolazak na misu. Na koncu, je li uopće moguće održati proteste s obzirom na epidemiološku situaciju?

SKAKA: Dijelim ogorčenje i razočarenje građana Sarajeva. Njihovo je neotuđivo pravo da nezadovoljstvo iskažu na svaki zakonom dozvoljen način. Ali, protiv sam toga da to opravdano nezadovoljstvo građana preotmu političke stranke i sve pretvore u predizborni skup.

Obaveza nadležnih organa jeste da se brinu o sigurnosti i u ovom slučaju, i uvjeren sam da su oni sposobni da to čine bez ikakvih problema. Sarajevo je grad slobode i otvorenosti. Prečesto neki sumnjaju i postavljaju pitanja hoće li biti nekakvih incidenata, a Sarajevo uvijek pokaže da je evropskiji i snažniji od mnogih evropskih metropola i onih koji se takvim predstavljaju.

STAV: Na koji način Vi tumačite pojmove antifašizam, fašizam i komunizam? Naime, potomak ste “Mladih muslimana” koji su bili antifašisti, ali nisu se zbog vjerskih uvjerenja mogli stopiti s novim režimom pa su bili hapšeni, mučeni, a neki i ubijani. Nedavno smo na Vašem Instagramu vidjeli fotografiju na kojoj odajete počast svom amidži koji je bio žrtva ustaško-nacističkog režima i čije je ime uklesano na ploči na Vracama.

SKAKA: Nešto sam već o tome rekao u ranijim odgovorima. Smatram da je vrlo važno razdvojiti pojmove antifašizma i komunizma. Moja je porodica bila antifašistička, ali nismo bili komunisti. Naprotiv, bili smo žrtve komunističkog režima. Ne znam zbog čega bismo bježali od istine i činjenice da je i jugoslavenski komunizam bio totalitarni režim u kojem su mnogi stradali zato što nisu bili po volji tadašnjoj vlasti. To ne mijenja ni činjenicu da su mnogi relativno lijepo živjeli u Titovoj Jugoslaviji, da je to bio period relativne političko-ekonomske stabilnosti, da nam je priznata nacionalnost, ali ne i ime…

Ono što SDP i Naša stranka tvrde jeste da relativiziramo ili izjednačavamo sve sa zločinima fašizma samo ako spomenemo to da su komunisti hapsili ili ubijali nevine. To je, naravno, jeftini pokušaj nametanja krivice i kompleksa. Nemam nikakav problem da govorim o važnosti i ulozi Josipa Broza, da govorim o bivšoj državi kao mjestu u kojem su mnogi ljudi, pa i moji roditelji, živjeli i napredovali. Govoriti istinu sada nije problem. A nekada jeste bio.

Ali, evo, Bošnjaci su se, hvala Bogu, izborili za državu i društvo u kojem možemo reći da smo bili žrtve i fašizma, ustašluka i četništva, da smo bili meta agresije i Hrvatske i Srbije. Da smo se borili protiv svakog zla. I imamo pravo i obavezu, imamo kredibilitet u svijetu o tome govoriti, javno, jasno i glasno. Da se nikada ne zaboravi i nikome ne ponovi.

I, naravno, da – Žrtvama komunizma treba odavati počast. Još uvijek ulicama hodaju ljudi koji su nevini ležali i bivali mučeni u komunističkim zatvorima. Mnogima se za mezar ne zna. Kultura sjećanja nešto je na čemu svi kao društvo, narod i država moramo snažnije raditi. Ima, hvala Bogu, institucija i pojedinaca koji rade svoj posao. Moram reći da sam ohrabren. Nove generacije, pa i vaš časopis je dio toga, pokazuju i dokazuju da Bošnjaci neće dozvoliti zaborav. Rade se naučne studije, izvještaji, grade institucije i država koja to garantira. Ovo što se sada događa samo je recidiv prošlosti, predizborni pokušaj oživljavanja nekih retrogradnih ideja koje neće ostaviti dubljeg traga niti će utjecati na pozitivnu budućnosti BiH i Sarajeva.

STAV: Izgleda kao da još uvijek nismo izašli iz perioda Drugog svjetskog rata, a da su građani Sarajeva krajnje podijeljeni po raznim ideološkim osnovama. Je li na sceni neka vrsta historijskog revizionizma, koji neki očito politički ostrašćeni historičari prebacuju Vašoj stranci, ali i Vama? Naprimjer, nedavno je bila polemika oko datuma osnivanja Sarajeva u kojem vam se prebacivala navodna osmanizacija.

SKAKA: Stalno nam se nameću te neke ideološke rasprave, sukobi i podjele. Ali, ne mislim da građani upadaju u tu zamku. Bojim se da opoziciji nedostaje prostora za napade na vlast na drugim područjima pa onda traže sebe u svakakvim optužbama na račun zvaničnika SDA.

Znate, kada neko odbrani državu, uspostavi institucije, osigura njihovo funkcioniranje u teškim okolnostima, zajedno s politikama druga dva naroda, pa onda ta država i ljudi počnu napredovati i rasti na temeljima tih tekovina, onda im ostaje samo da vas optužuju na ideološkoj osnovi.

Kada napravite jednu žičaru, kada obnovite Olimpijski muzej, realizirate jedan svjetski EYOF, gradite Vidikovac, vratite Bistričku stanicu, realizirate desetine drugih projekata, ojačate poziciju glavnog grada Bosne i Hercegovine, onda oni koji žele vlast po svaku cijenu počnu izmišljati optužbe. Jer, ništa od toga Skaka neće ponijeti sa sobom kada više ne bude gradonačelnik. To ostaje kao trajno dobro od građana – građanima.

STAV: S obzirom na epidemiološku situaciju, kakva su Vaša predviđanja za Grad Sarajevo, u smislu turizma, ekonomije, kulturnih događaja koji su, barem SFF, direktno povezani s turizmom?

SKAKA: Bit će se teško oporaviti od posljedica pandemije, posebno u sektoru turizma. Imali smo dvomjesečnu potpunu blokadu. Još uvijek ne znamo potpuno kako će se stvari odvijati u Evropi i regiji, kada će se granice otvoriti, kada i kako će sve izgledati. Posljedice će biti značajne i već sada ih osjetimo. Sarajevo će tu dijeliti sudbinu cijele države.

Uvjeren sam da će aktivnosti koje se provode na svim nivoima vlasti ublažiti negativne posljedice. Ali, moram reći da sam po prirodi optimist. Vjerujem u ovaj grad i u njegovu snagu. Život će ovdje brzo i ponovo prevladati izazove. Naša je obaveza kao vlasti da pomognemo građanima i to ćemo uraditi i to sve ovo vrijeme beskompromisno radimo.

Ime mog amidže Mustafe Skake uklesano je na spomen-parku Vraca u Sarajevu. Takav je slučaj s najvećim brojem bošnjačkih i sarajevskih porodica, i to pokazuju sva relevantna historijska istraživanja. Bošnjaci su iskreno i čvrsto prihvatili antifašizam. Bili su neodvojivi dio pokreta koji je, zajedno sa savezničkim snagama, pobijedio nacizam i fašizam u Drugom svjetskom ratu.

 

PROČITAJTE I...

U deset Menderesovih godina Turska je zabilježila ekonomski rast od 9 posto godišnje, preduzeti su veliki infrastrukturni projekti, a njegova popularnost bila je ukorijenjena u stvarnim promjenama kao što su mehanizacija poljoprivrede i napredak na poljima transporta, energije, obrazovanja i zdravstva. Za njegovog vakta Turska je postala članica NATO-a, jasno se (ideološko-ekonomski) orijentirajući ka Zapadu

Upravo u danima kada se, nakon što je širenje pandemije blago usporeno, počinje polahko, postepeno i kontrolirano otvarati, Ameriku pogađaju neredi kakvi u toj zemlji, ako je sudeći po njhovoj masovnosti, nisu viđeni još od 1968. godine, kada je ubijen Martin Luther King Jr, čovjek koji i danas simbolizira borbu Afroamerikanaca za ravnopravnost

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!