Sjećanje na 1.600 hrabrih Bošnjaka koji su branili BiH

U sportskoj dvorani Luke sam s rahmetli dr. Irfanom Ljubijankićem dočekao rahmetli predsjednika Izetbegovića u prepunoj dvorani. Sjećam se da je predsjednik istakao kako Bošnjaci ne žele rat i da su daleko od te ideje, ali, gledajući šta se dešava u našoj okolini, moramo razmišljati najzad i o toj opciji ako, ne daj Bože, dođe do nje, kako bismo organizirali sve patriote da brane našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Tu u Bihaću je on praktički najavio osnivanje Patriotske lige, da bi 10. juna iste godine u sarajevskom Domu policije sazvao sve značajnije političare, funkcionere, sportske radnike i intelektualce, bez obzira na njihovu političku orijentaciju, te im iznio stav da je došlo vrijeme da se formira jedna organizacija”

 

S obzirom na to da su građani Bosne i Hercegovine ostali bez armije koja im je ukradena i bez mogućnosti odbrane, dakle goloruki, javila se potreba za organiziranjem bloka patriota bez obzira na nacionalnu, vjersku ili neku drugu pripadnost i orijentaciju, kako bi se u slučaju rata i agresije obnovljena i mlada država Bosna mogla braniti. Desilo se to i u Bihaću prije tačno dvadeset sedam godina, a skupu su prisustvovale patriote iz cijele Bosne i Hercegovine. Bio je to nezaboravan i izuzetno značajan dan za našu državu, zbog čega se bihaćke patriote i borci svake godine okupe kako bi evocirali uspomene na ovaj historijski trenutak i tako ga otrgnuli od zaborava.

Savez udruženja boraca Patriotske lige Unsko-sanskog kantona u subotu, 10. februara, obilježio je dvadeset i sedmu godišnjicu Patriotske lige Bosanske krajine. Tom su se prilikom okupili veterani odbrambeno-oslobodilačkog rata, preživjeli pripadnici Patriotske lige kao oružane formacije koja je bila preteča Armije Republike BiH, a čiji su slabo naoružani pripadnici pružili prvi otpor agresiji tada daleko nadmoćnijeg neprijatelja u oličenim u pripadnicima JNA i paravojnim formacijama.

Bilo je to nešto više od godinu dana prije izbijanja agresije na našu domovinu i tadašnji Bihaćki okrug. U Bihaću je tada formirana Patriotska liga BiH, o čemu svjedoči spomenik podignut svim pripadnicima poginulim u odbrani domovine. Obilježavanje Dana Patriotske lige i ovog jubileja otpočelo je okupljanjem preživjelih pripadnika Patriotske lige i podsjećanjem na historijsku ulogu koju su njeni pripadnici imali u odbrani BiH od agresije.

Alaga Topić (69) ugostio je na dan utemeljenja Patriotske lige u Bosanskoj krajini rahmetli prvog predsjednika Aliju Izetbegovića. Topić je u to vrijeme bio predsjednik Općine Cazin, predsjednik Savjeta za narodnu odbranu Općine Cazin i član Glavnog odbora SDA BiH.

“Mogu reći da je Bihać i cijela Krajina tog 10. februara 1991. godine, takoreći, bila na nogama. Tom prilikom smo organizirali i svečanost na koju je došao i rahmetli predsjednik Alija Izetbegović. Bilo je to negdje oko godinu dana poslije izbora jer su izbori bili 1990. godine. U sportskoj dvorani Luke sam s rahmetli dr. Irfanom Ljubijankićem dočekao rahmetli predsjednika Izetbegovića u prepunoj dvorani. Sjećam se da je predsjednik istakao kako Bošnjaci ne žele rat i da su daleko od te ideje, ali, gledajući šta se dešava u našoj okolini, moramo razmišljati najzad i o toj opciji ako, ne daj Bože, dođe do nje, kako bismo organizirali sve patriote da brane našu domovinu Bosnu i Hercegovinu.

Tu je u Bihaću on praktički najavio osnivanje Patriotske lige, da bi 10. juna iste godine u sarajevskom Domu policije sazvao sve značajnije političare, funkcionere, sportske radnike i intelektualce, bez obzira na njihovu političku orijentaciju, te im iznio stav da je došlo vrijeme da se formira jedna organizacija koja bi mogla u slučaju napada i agresije na BiH koliko-toliko da se suprotstavi i formiran je Savjet za nacionalnu sigurnost Bosne i Hercegovine. Na tom skupu prisustvovalo je oko 360 ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine. Taj je savjet napisao strategiju koja je u historiji zapisana i činio je temelj formiranja Patriotske lige BiH, koja čini temelj Armije Republike Bosne i Hercegovine”, istakao je profesor Topić.

“Na današnji dan upriličeno je jedno veliko i značajno okupljanje u gradu Bihaću, kojem su prisustvovali ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine koji su bili patriotski opredijeljeni da se formira jedan patriotski blok, znači Patriotska liga da stane u zaštitu BiH jer smo vidjeli šta se dešava oko nas u susjednim republikama Sloveniji i Hrvatskoj. Tom je činu prisustvovao prvi predsjednik rahmetli Alija Izetbegović, gdje je prisutno bilo preko sedam-osam hiljada građana i još toliko vani koji nisu mogli da stanu u dvoranu. Mi smo tada, bez obzira na nacionalnu pripadnost, imali zajednički cilj da je grad Bihać i Bosna i Hercegovina država svih njenih građana i da je želimo zadržati u onim njenim granicama kakve su zacrtane u AVNOJ-u.

U to je vrijeme SDA vodila najveću bitku i nosila najveći teret tog procesa i prihvatila taj teret. SDA je kroz mjesne ogranke i mjesne zajednice radila na formiranju svih pripadnika Patriotske lige. U svim popisima koje mi imamo u arhivi, grad Bihać ima oko 1.600 pripadnika Patriotske lige, od kojih su mnogi dali svoje živote za odbranu domovine. Bila je to jedna masa ljudi koja je radila u tajnosti, pratilo se, stražarilo se, nabavljali se podaci i informacije. Sve smo to radili na čelu s rahmetli dr. Irfanom Ljubijankićem i rahmetli Ibrom Dizdarićem, koji su bili glavni akteri oko organiziranja i pripreme otpora i dalje onda prerastanja u rezervnu odbranu i teritorijalnu odbranu, a onda i u jedan od najjačih korpusa Armije BiH”, prisjeća se Kasim Kozlica, predsjednik Patriotske lige Bihać.

Bihaćki okrug i njegovi građani okupljeni oko ideje cjelovite i jedinstvene Bosne i Hercegovine, među prvima su stali u odbranu svoje zemlje, za čije su granice mnogi položili svoje živote i vječno se ugradili u njeno ime. Ovakvi datumi značajni su iz više aspekata, ponajprije zbog očuvanja vlastite historije koja svjedoči o tome šta se to u Bosni i Hercegovine zaista dogodilo devedesetih godina, ko je bio u ulozi agresora, a ko u ulozi patriote koji brani svoju zemlju za dobrobit svih njenih građana. Značajan je ovo datum za Bihać i zbog posjete rahmetli prvog predsjednika Alije Izetbegovića, kao i zbog uloge rahmetli dr. Irfana Ljubijankića u procesu organizacije građana za odbranu od krvoločnih i podivljalih agresora koji su kanili uništiti suverenitet i integritet naše zemlje i živote njenih građana.

PROČITAJTE I...

“Mi smo obišli dio terena kojim se kretala kolona u julu 1995. godine putem Kameničkog Brda. Pokupili smo neke lične predmete koji su 24 godine bili rasuti po tim šumama. Obišli smo lokacije od Bukve do mjesta Bare, i ti predmeti nalaze se ovdje. Bitno nam je da sve ono što je pripadalo ubijenim žrtvama genocida, onima koji su preživjeli ratne godine, bude pohranjeno ovdje jer nam je cilj da očuvamo sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici. Ti predmeti, i sve što radimo ovdje, trebaju nadživjeti sve nas. Kad ne bude nas, predmeti koji ostanu ovdje, i ono što uradimo, pričat će priču o genocidu u Srebrenici”, rekao je Azir Osmanović, kustos u Memorijalnom centru Potočari

Zanimljivo je da ga je, kako kaže, rahmetli Safet Isović nagovorio da počne svirati i pjevati uz gusle. On ga je poslušao i osamdesetih je godina bio jedan od najboljih guslara u Bosni i Hercegovini. Čak je s Mujom Novalićem bio jedini Bošnjak na guslarskom festivalu u Tršiću

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!