Prvi profesionalni dizajner automobila iz SFRJ

Georg Gedl rođen je 1945. godine. Kada je 1969. godine njegova skica objavljena u švicarskom časopisu Automobil Revue, život mu se nepovratno promijenio. Zapazili su ga ljudi iz Audija i pozvali u svoj tim u kojem je počeo raditi 1970. godine. Zadržao se kratko i bio je dio tima koji je radio Audi 80 – prvi mali Audi u povijesti tvrtke

Piše: Daniel TOMIČIĆ

Georg Gedl (70) prvi je profesionalni dizajner automobila iz SFRJ. Karijeru je započeo davne 1969. godine u Audiju, čime je stekao mitski status među svima iz SFRJ koji su maštali o tome da uđu u „čarobni svijet‟ dizajna automobila.

Na svojevrstan način i šest dizajnera automobila iz Bosne i Hercegovine njegovi su nasljednici, a posebno je blizak s najstarijim među njima – Omerom Halilhodžićem. Na otvorenje oproštajne izložbe u Novo Mesto (Slovenija) došao je i Robert Lešnik, koji Gedla smatra svojim mentorom. Lešnik je, kao voditelj dizajna eksterijera Mercedesovih automobila, na jednoj od najpoželjnijih pozicija u svijetu automobila.

Njegov je talent među prvima prepoznao Georg Gedl i u njegovom je domu mladi Lešnik prvi puta crtao markerima dizajnera automobila. Savjetujući ga i usmjeravajući, nesebično i neumorno, Gedl je pomogao Lešniku da ostvari svoj san. Pomagao je i desecima drugih mladih ljudi da postanu dizajneri dok je bio predavač na likovnoj akademiji u Ljubljani.

Georg Gedl rođen je u Kikindi (Srbija) 1945. godine. Zaljubljen u dizajn automobila od rođenja, neumorno crta automobile. Kada je 1969. godine jedna njegova skica objavljena u švicarskom časopisu Automobil Revue, život mu se nepovratno promijenio. Zapazili su ga ljudi iz Audija i pozvali u svoj tim u kojem je počeo raditi 1970. godine. Zadržao se kratko i bio je dio tima koji je radio Audi 80 – prvi mali Audi u povijesti tvrtke.

Kako je u to vrijeme Gedlova najveća želja bila raditi za BMW, već 1971. godine uspijeva se prebaciti u odjel za dizajn ove bavarske tvrtke. Radeći s velikanima dizajna kao što su Paul Bracq i Giorgio Giugiaro, stekao je ogromno iskustvo radeći na brojnim projektima od kojih posebno ističe kultni BMW M1. U Sloveniju se vratio 1975. godine i zaposlio u IMV-u, proizvođaču kombija i kamiona. Osam godina kasnije prelazi u TAM, koji također proizvodi kombije i kamione, da bi 1987. godine otvorio vlastiti studio za dizajn.

Deset godina (1985–1995) predaje na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani, a od 1994. do 2001. radio je za Adria Mobil, proizvođača kamp-kućica i motornih domova. Pomagao je Crvenoj Zastavi u razvoju Yuga i Floride, a rat ga je zatekao u Sarajevu. Godine 1991. održao je uspješnu prezentaciju Volkswagenu i vratio se u hotel. Tada ga je nazvao direktor prodaje Volkswagena, Nijemac, i pozvao da dođe na aerodrom kako bi ih evakuiralo Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo.

Nakon 47 godina Gedl je otišao u zasluženu mirovinu. Uvijek vedar i nasmijan, zrači energijom mladića i sigurno neće mirovati niti sada. Gedl je strastveni ljubitelj automobila pa u slobodno vrijeme neumorno crta, skuplja modele automobila, kojih ima više od 800, i kataloge, kojih ima više od 4.000.

Dao je zanimljiv ogovor na pitanje šta bi savjetovao onima koji su na početku karijere i šta je to najvaženije za uspjeh.

– Koji biste savjet dali onima koji su na početku? Što je najvažnije za uspjeh?

– Da razjasnimo odmah na početku – talent nije najvažniji za uspjeh. Poznajem stipendiste Royal College of Art u Londonu koji danas sjede doma bez posla. Da biste uspjeli, uz talent morate imati upornost i radnu disciplinu. Danas si nitko ne može priuštiti da kaže: „Ne da mi se to raditi danas, napravit ću to sutra.“ Vi ste gotovi u času. Pregazit će vas konkurencija samo tako!

PROČITAJTE I...

Careva džamija, kao ni druge carske džamije, nije imala vakufske imovine. Službenici su finansirani iz carske hazne. Uprkos toj činjenici, kako piše Hasan Eminović, stari su je Stočani stalno ukrašavali i o njoj se brinuli putem svojih vakufa. Poklanjali su svoju imovinu kao trajno dobro, a sav prihod bio je podređen njenom funkcioniranju

Bošnjački prosvjetni kadar uključio se u izradu planova i programa iz četiri predmeta nacionalne grupe. Neki autori uradili su i dio udžbenika iz predmeta koji se koriste u obrazovanju na bosanskom jeziku. Manji dio udžbenika koji se koriste u osnovnim školama na Kosovu za nastavu na bosanskom jeziku je iz Bosne. Nažalost, problem danas predstavlja činjenica da u srednjim i višim školama nema udžbenika. Bio je samo jedan uvoz udžbenika iz Bosne za srednje škole u školskoj 2015/2016. godini. I još jedan, veoma važan problem jeste odliv i osipanje broja učenika, uglavnom zbog odlaska s roditeljima u zapadnoevropske zemlje

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!