fbpx

Prva žrtva straha od migranata

Još jedna posljedica “Brexita” vrlo je važna. Naime, mnoge firme kojima je Velika Britanija bila baza za Evropsku uniju sada sele iz Velike Britanije, mahom u Njemačku. Samo u finansijskom sektoru u Njemačkoj je zbog “Brexita” otvoreno 3.500 novih radnih mjesta. Jačanje njemačke ekonomije, jačanje potražnje u ovoj zemlji, za posljedicu uvijek ima i jačanje proizvodnje i izvoza BiH.

 

Velika Britanija zvanično je izvan Evropske unije, s tim što ima prijelazno razdoblje za potpuno razdruživanje. Dok se pokušavaju utvrditi eventualne posljedice “Brexita”, vratimo se na uzroke. Zašto Britanci žele izaći iz EU? Odgovor je zato što im se ne sviđa imigrantska politika Unije, odnosno volja njemačke kancelarke da “progleda kroz prste” migrantima prilikom ulaska u EU. Naime, Britanci se plaše da će imigranti “oteti“ njihove poslove, uništiti njihove tradicionalne vrijednosti, ali antiimigrantska histerija u Evropi nije samo britanski brend.

Širom Evrope ojačale su desničarske snage koje su protiv imigranata – primjeri su Holandija, Francuska, Italija, Mađarska, pa i najmlađa članica EU Hrvatska. Tako je uzrok “Brexita” postao posljedica s kojom se moraju boriti države koje nisu u EU, ali su na njenoj granici. Dakle, vjerovatno i najopterećenija zemlja migrantskom krizom je Bosna i Hercegovina. Ni kriva ni dužna, BiH ispašta zbog “Brexita” i evropskih desničarskih pokreta. Za BiH je migrantska kriza veliki izazov u humanitarnom smislu, ali za razliku od evropskih zemalja, u BiH migrantska kriza nije prepoznata kao sigurnosni problem.

Što se tiče ostalih posljedica “Brexita” po Bosnu i Hercegovinu, prije svega onih ekonomskih, može se zaključiti da one neće biti značajne. Naime, trgovina između BiH i Velike Britanije do sada je bila uređena trgovinskim pravilima EU, a to znači da su za određene proizvode postojale carine, za neke druge kvote, treće, opet, nikako nismo mogli izvoziti u EU. Nakon izlaska Velike Britanije iz EU, kao i sve druge zemlje, i BiH će morati postići trgovinski sporazum s Velikom Britanijom, a tu će sve zavisiti od nas, koliko ćemo biti uspješni u tim pregovorima.

BiH je u prošloj godini imala suficit u trgovini s Velikom Britanijom, naš izvoz iznosio je 86,5 miliona maraka, a uvoz iz Velike Britanije 72 miliona maraka. Uz to, Velika Britanija je do 2018. godine u BiH imala 523 miliona maraka direktnih stranih investicija. I ranije su nam trebale vize za putovanje u Veliku Britaniju, a trebat će i u buduće. Jedino što će donekle moći utjecati na trgovinu između BiH i Velike Britanije jeste kretanje kursa britanske funte. Po jednom scenariju, funta bi trebala porasti u odnosu na dolar i euro nakon konačnog razdruživanja, a to bi značilo da će se britanski izvoz smanjiti, a uvoz porasti, što za nas ne bi bilo loše jer je konvertibilna marka vezana za euro.

Još jedna posljedica “Brexita” vrlo je važna. Naime, mnoge firme kojima je Velika Britanija bila baza za Evropsku uniju sada sele iz Velike Britanije, mahom u Njemačku. Samo u finansijskom sektoru u Njemačkoj je zbog “Brexita” otvoreno 3.500 novih radnih mjesta. Jačanje njemačke ekonomije, jačanje potražnje u ovoj zemlji, za posljedicu uvijek ima i jačanje proizvodnje i izvoza BiH.

Dugoročno, posljedice “Brexita” mogle bi biti bolne za Evropsku uniju, ali i za Veliku Britaniju. Naime, Škotska, koja je dio Velike Britanije, protivi se “Brexitu”, što bi moglo rezultirati novim referendumom o nezavisnosti Škotske, na kojem bi većina građana procijenila da ima više benefita od ostanka u Evropskoj uniji nego od ostanka u Velikoj Britaniji.

Najcrnji scenarij koji bi mogao da potakne “Brexit” jeste da se i druge članice Evropske unije jačanjem desnice odluče na sličan korak kao i Velika Britanija, a tu se prije svega misli na Francusku i Italiju. To bi opet značilo definitivni kraj Evropske unije. Strah od migranata već je odnio jednu žrtvu u Evropskoj uniji, može li dokrajčiti EU, pitanje je na koje čekamo odgovor. /J. S./

PROČITAJTE I...

Ako pogledamo rezultate izbora za Kantonalnu skupštinu 2018. godine, imali smo oko 2.500 glasova više, dakle, kada saberemo glasove koje su dobile te dvije koalicije. Naravno, rezultat će puno zavisiti i od izlaznosti birača, puno će zavisti i od broja registriranih u inostranstvu. Na izborima 2018. svi smo išli samostalno, ovaj put kroz ove dvije koalicije ćemo, nadam se, dobiti većinu u Gradskom vijeću. S druge strane, imamo značajna četiri politička subjekta s hrvatskim predznakom prijavljena za izbore, ovaj put ne izlaze u okviru HNS-a, te očekujemo zanimljivu političku borbu za glasove građana Mostara, u kojoj će, uvjeren sam, pobijediti Koalicija za Mostar 2020.

U Konakovićevim istupima da se naslutiti pokušaj blefiranja i smekšavanja mogućih budućih “papaka” – a njih, sudeći po svemu, trenutno ipak neće naći u Stranci demokratske akcije. Zašto? Pa naprosto zato što su dovoljno zreli i razumni da uvide kako prolaze i neki ozbiljniji “SDA disidenti” u svojim političkim karijerama. O Čampari i ne govorimo, jer on je, barem u ovom trenutku, i dalje član SDA – makar njegovo ponašanje posljednjih mjeseci ličilo na “izlazak u ratama”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!