fbpx

Protesti s ulice preselili na internet

Nedostatak hrabrosti, ali i slobodnog vremena, koji se često ističu kao hendikep kada je u pitanju javno izražavanje protesta i borbe za vlastita prava, u virtualnom svijetu mnogo su manji. S druge strane, u STBiH žele iskoristiti potencijal koji se nalazi u velikom broju korisnika društvenih mreža kako bi stvorili “kritičnu masu” koja u konačnici može utjecati na promjene.

Piše: Jakub SALKIĆ

 

Od Saveza samostalnih sindikata BiH, ali i granskih sindikata, već godinama nismo vidjeli ozbiljnu borbu za radnička prava. Uglavnom su zaokupljeni unutrašnjim borbama za pozicije i raspodjelom novca od članarina. Briga za radnike svela se na deklarativna prvomajska saopćenja. Godinama je jedan od gorućih problema, kada su radnička prava u pitanju, rad nedjeljom i praznicima. Zato je pohvalna inicijativa Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti.

Oni su pokrenuli neobičnu, a čini se i efikasnu inicijativu kojom žele privoljeti vlasti i poslodavce da radnici u trgovini i uslužnim djelatnostima dobiju slobodne dane praznicima. Riječ je o virtualnom protestu pod nazivom “Slobodni za praznike”, koji će biti održan 29. aprila, simbolično, uoči praznika rada, 1. maja, jer je svima poznato da je 1. maj za radnike u trgovini “normalan” radni dan.

“STBiH se kroz virtualni protest želi prilagoditi savremenom načinu komuniciranja i organiziranja aktivnosti prema i s radnicima. U sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti radnici nemaju slobodan dan za praznike, ali ni dan koji bi iskoristili za bilo koji oblik sindikalne borbe, što je posljedica nedostatka političke volje za donošenjem zakona o praznicima, kao i nepostojanje obavezujućih akata, mehanizama i instrumenata kojima bi se svim radnicima u trgovini u BiH garantirale jednake mogućnosti i prava vezana za neradne dane u dane praznika”, kaže Mersiha Beširović, predsjednica STBiH.

STBiH broji 12.573 člana. Od ukupnog broja novog članstva u prošloj godini, 32 posto su osobe mlađe od 30 godina. Prekovremeni sati jedan su od gorućih problema u sektoru trgovine u BiH. Od zabilježenih 340 prijava kršenja radničkih prava prošle godine, 262 su se odnosile na prekovremene sate. Neplaćanje prekovremenih sati prijavilo je 105 uposlenih, 72 nemogućnost korištenja slobodnog dana u sedmici, a njih 43 problem vezan za pravo na korištenje godišnjeg odmora i dnevne pauze.

Nedostatak hrabrosti, ali i slobodnog vremena, koji se često ističu kao hendikep kada je u pitanju javno izražavanje protesta i borbe za vlastita prava, u virtualnom svijetu mnogo su manji. S druge strane, u STBiH žele iskoristiti potencijal koji se nalazi u velikom broju korisnika društvenih mreža kako bi stvorili “kritičnu masu” koja u konačnici može utjecati na promjene.

Osim toga, Sindikat trgovine pisao je i entitetskim premijerima, moleći ih da donesu propise i osiguraju efikasno provođenje postojećih, kako bi radnici u trgovini i uslužnim djelatnostima imali slobodne dane za praznike.

PROČITAJTE I...

Znanje iz agrara potcijenjeno je, i to kroz čitavo društvo. Tu sliku moramo promijeniti, da bude sasvim normalno da vi platite jednog agronoma koji vam daje savjet isto kao što platite zubara ili molera. Kada zovnete molera, on samo kaže broj kvadrata puta cijena i završena priča, a kad pozovete agronoma, onda kažete školovani seljak. Ta potcjenjivačka slika mora se promijeniti. Na kraju krajeva, svi hoće da jedu, i to kvalitetno, ako im agronom ne treba, nek’ se sami snalaze. Pa ćemo da vidimo gdje ćemo dogurati

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!