Protesti, ratovi, nemiri i plin

Plin iz Sredozemlja i koji će se uskoro crpiti i iz Izraela pokreće pogonske strojeve vlade Abdelfataha al-Sisija u Egiptu, koji je tu došao nakon puča kojim je 2013. godine svrgnut Mohamed Morsi, prvi demokratski izabran predsjednik. Al-Sisi također želi uvesti atomsku energiju u zemlju s prvim ruskim pogonom u El Dabai, na sjeveroistočnoj obali.

 

Prošlo je stoljeće nakon što su Britanci i Francuzi utvrdili trenutne granice Bliskog istoka, crte povučene Sporazumom Sykes-Picot. Diplomati Mark Sykes i François Georges-Picot nametnuli su ih u ime pobjedničkih sila u Prvom svjetskom ratu. Ono što je konstanta od tada do danas jeste nestabilnost u regiji koja je kolijevka svjetskog vjerskog identiteta i mjesto na kojem se crpi energija koja još uvijek pokreće svijet. Godina 2020. počela je bombaškim napadima u sirijskoj provinciji Idlib, u novoj ofanzivi snaga režima iz Damaska nakon gotovo devet godina rata.

S novom godinom platforma “Leviathan”, smještena uz izraelsku obalu Haife, počela je crpiti plin. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu otputovao je prije nekoliko dana u Atinu kako bi s grčkim i kiparskim čelnicima potpisao rodni list podvodnog plinovoda koji će velika ležišta mediteranskog gasa povezati s Evropom bez prolaska kroz Tursku, kroz vode Kipra, Grčke i Italije.

Plin iz Sredozemlja i koji će se uskoro crpiti i iz Izraela pokreće pogonske strojeve vlade Abdelfataha al-Sisija u Egiptu, koji je tu došao nakon puča kojim je 2013. godine svrgnut Mohamed Morsi, prvi demokratski izabran predsjednik. Al-Sisi također želi uvesti atomsku energiju u zemlju s prvim ruskim pogonom u El Dabai, na sjeveroistočnoj obali.

Neki analitičari tvrde da su u toku pripreme za izbijanje trećeg zaljevskog rata, ovaj put protiv Irana. Teheranski režim kaže da ne traži sukob, ali se ne boji otvorene konfrontacije. Velike su sile na čelu sa SAD-om potpisale nuklearni sporazum s Iranom 2015. Sankcije koje su nametnute Iranu prije dvije godine zbog odstupanja od pakta navele su Irance da sada razmišljaju o cijeni avantura ekspedicijskih snaga “Čuvara revolucije” i njihovih savezničkih milicija. Izbori koji će biti održani idućeg mjeseca u Iranu prijete da će dati krila tamošnjim tvrdim konzervativcima naspram umjerenog predsjednika Hasana Rohanija.

Izraelci u međuvremenu postaju najveći izborni stručnjaci u regiji. Dva su mjeseca nakon održavanja trećih općih izbora u nepunih godinu dana. Premijer Benjamin Netanyahu suočava se s teškim optužbama za korupciju. On to odbacuje nazivajući cijelu priču lovom na vještice, ali je ipak godinu započeo pod okriljem parlamentarnog imuniteta, dok je Vrhovni sud ispitao prvi slučaj protiv njega. Sve bi mogao iskoristiti bivši general Benny Gantz. Vođa opozicije za to bi morao imati sve glasove lijevog centra, plus zaraditi podršku arapskih stranaka.

I Palestinci će ove godine na birališta nakon tri desetljeća bez glasanja. Sve će ovisiti o tome hoće li predsjednik Mahmoud Abbas, koji će navršiti 84 godine, raspisati predsjedničke (prve od 2005) i zakonodavne izbore (prethodni su održani 2006), ali izbori koji zaista zanimaju Gazu, Zapadnu obalu i Istočni Jeruzalem oni su novembarski u SAD-u, koji mogu ratificirati ili zauvijek pokopati tzv. sporazum stoljeća kojim Donald Trump želi ući u historiju kao kum mira u najstarijem sukobu na Bliskom istoku.

Problem je što je to naumio napraviti bez slušanja glasa Palestinaca.

PROČITAJTE I...

Ishitreni zaključci da se sve poslije “malo džapanja” vratilo na staro i da bi obje strane mogle da tvrde neki dobitak – Trump je bar nakratko skinuo poglede s procesa opoziva koji mu visi nad glavom i usput ispao “deeskalator” tenzija, a Iranci ujedinjenje / homogenizaciju naroda – bili su površni i brzo se pokazali pogrešnim. Vruće ratne situacije po pravilu donose neželjene posljedice. Neželjena posljedica ovih limitiranih (ratnih) operacija bilo je obaranje civilnog putničkog aviona “Boeing 737-800” ukrajinske kompanije na letu PS752 Teheran – Kijev od protivzračne odbrane Iranske revolucionarne garde

Nismo Mahmutćehajić i ja jedini ljudi u Stocu koji mogu voditi borbu. Kandidat je najmanji problem, problem je u činjenici da je OIK Stolac odlučan da radi krađu u korist HDZ-a, a da će ih u tome maksimalno štititi i pomagati 4 ili 5 članova CIK-a BiH. I nisu u pitanju samo članovi CIK-a nego i šefica pravne službe, gospođa Jasmina Hadžiabdić, koja je, pored toga što je pravomoćno presuđivana za kriminal, odnedavno ispunila i uvjete za penziju

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!