Protesti, ratovi, nemiri i plin

Plin iz Sredozemlja i koji će se uskoro crpiti i iz Izraela pokreće pogonske strojeve vlade Abdelfataha al-Sisija u Egiptu, koji je tu došao nakon puča kojim je 2013. godine svrgnut Mohamed Morsi, prvi demokratski izabran predsjednik. Al-Sisi također želi uvesti atomsku energiju u zemlju s prvim ruskim pogonom u El Dabai, na sjeveroistočnoj obali.

 

Prošlo je stoljeće nakon što su Britanci i Francuzi utvrdili trenutne granice Bliskog istoka, crte povučene Sporazumom Sykes-Picot. Diplomati Mark Sykes i François Georges-Picot nametnuli su ih u ime pobjedničkih sila u Prvom svjetskom ratu. Ono što je konstanta od tada do danas jeste nestabilnost u regiji koja je kolijevka svjetskog vjerskog identiteta i mjesto na kojem se crpi energija koja još uvijek pokreće svijet. Godina 2020. počela je bombaškim napadima u sirijskoj provinciji Idlib, u novoj ofanzivi snaga režima iz Damaska nakon gotovo devet godina rata.

S novom godinom platforma “Leviathan”, smještena uz izraelsku obalu Haife, počela je crpiti plin. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu otputovao je prije nekoliko dana u Atinu kako bi s grčkim i kiparskim čelnicima potpisao rodni list podvodnog plinovoda koji će velika ležišta mediteranskog gasa povezati s Evropom bez prolaska kroz Tursku, kroz vode Kipra, Grčke i Italije.

Plin iz Sredozemlja i koji će se uskoro crpiti i iz Izraela pokreće pogonske strojeve vlade Abdelfataha al-Sisija u Egiptu, koji je tu došao nakon puča kojim je 2013. godine svrgnut Mohamed Morsi, prvi demokratski izabran predsjednik. Al-Sisi također želi uvesti atomsku energiju u zemlju s prvim ruskim pogonom u El Dabai, na sjeveroistočnoj obali.

Neki analitičari tvrde da su u toku pripreme za izbijanje trećeg zaljevskog rata, ovaj put protiv Irana. Teheranski režim kaže da ne traži sukob, ali se ne boji otvorene konfrontacije. Velike su sile na čelu sa SAD-om potpisale nuklearni sporazum s Iranom 2015. Sankcije koje su nametnute Iranu prije dvije godine zbog odstupanja od pakta navele su Irance da sada razmišljaju o cijeni avantura ekspedicijskih snaga “Čuvara revolucije” i njihovih savezničkih milicija. Izbori koji će biti održani idućeg mjeseca u Iranu prijete da će dati krila tamošnjim tvrdim konzervativcima naspram umjerenog predsjednika Hasana Rohanija.

Izraelci u međuvremenu postaju najveći izborni stručnjaci u regiji. Dva su mjeseca nakon održavanja trećih općih izbora u nepunih godinu dana. Premijer Benjamin Netanyahu suočava se s teškim optužbama za korupciju. On to odbacuje nazivajući cijelu priču lovom na vještice, ali je ipak godinu započeo pod okriljem parlamentarnog imuniteta, dok je Vrhovni sud ispitao prvi slučaj protiv njega. Sve bi mogao iskoristiti bivši general Benny Gantz. Vođa opozicije za to bi morao imati sve glasove lijevog centra, plus zaraditi podršku arapskih stranaka.

I Palestinci će ove godine na birališta nakon tri desetljeća bez glasanja. Sve će ovisiti o tome hoće li predsjednik Mahmoud Abbas, koji će navršiti 84 godine, raspisati predsjedničke (prve od 2005) i zakonodavne izbore (prethodni su održani 2006), ali izbori koji zaista zanimaju Gazu, Zapadnu obalu i Istočni Jeruzalem oni su novembarski u SAD-u, koji mogu ratificirati ili zauvijek pokopati tzv. sporazum stoljeća kojim Donald Trump želi ući u historiju kao kum mira u najstarijem sukobu na Bliskom istoku.

Problem je što je to naumio napraviti bez slušanja glasa Palestinaca.

PROČITAJTE I...

“ISIL je iskoristio to što se ulema, vlast i sigurnosne službe bave omladinom i demonstrantima i već je počeo širiti svoje mreže širom Iraka. Ulema je bila zauzeta omladinom koja je demonstrirala po trgovima, koja je palila i rušila. Neke druge grupe omladine, potaknute izvana, imaju veliku odgovornost za događaje koji će uslijediti. Sinoć je jedan mladić javno rekao: 'Mi moramo dizati oružje i oružjem uzeti naša prava. Ne možemo mi demonstracije voditi plakatima i bilbordima.' Vjerujem da će ISIL koristiti ove glasove i ovakve stavove da poveća stepen nesigurnosti u Iraku. ISIL je i prije 2014. godine tako radio, koristio takve glasove protiv tadašnje vlasti, što je dovelo do oružanih sukoba. Mislim da razumna ulema u Iraku danas radi na tome da objasni situaciju, da ljudima rasvijetli sadašnje stanje”

Južni Sudan izuzetno je siromašna zemlja s malim resursima. Ceste su u vrlo lošem stanju i najmanje tri mjeseca godišnje zemlja bude pogođena poplavama. Sedam miliona ljudi gladovalo je prošle godine, a situacija je još teža za djecu koja su oslobođena službe u oružanim skupinama.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!