Protest bh. građana u Stockholmu

Na mitingu će se zahtijevati oduzimanje Nobelove nagrade za književnost piscu kojeg u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu vide kao apologetu režima bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.

Nevladine organizacije iz Bosne i Hercegovine i Švedske organiziraju proteste koji će se desetog decembra održati u Stockholmu. Povod za proteste jeste dodjela Nobelove nagrade za književnost koja je ove godine pripala austrijskom piscu Peteru Handkeu.

Na mitingu će se zahtijevati oduzimanje Nobelove nagrade za književnost piscu kojeg u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu vide kao apologetu režima bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.

„Moja licna motivacija i inicijativa za ovu manifestaciju potice od mog djetinstva. Rodjena Sam u srebrenici i moj otac, kao veliki broj clanova moje sire porodica su zrtve genocida. Ja ovo njemu dugujem, dugujem to istini i vrijednostima ljudskih zivota“,  kaže, u ime organizacionog odbora u Švedskoj, Teufika Šabanović, Srebreničanka koja već godinama živi u toj skandinavskoj zemlji.

„Ali to je samo mail aspekat u vecem kontekstu. Ova manifestacija se ne tice samo nas bosanaca jer kad se dovodi u pitanje istina, ljudskosti i pravda, ljudi se tu prepoznaju, bez obzira na nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti.“

Na mitingu će učestvovati, kako je planirano, više nevladinih organizacija iz Švedske i BiH, pisci, novinari, političari te udruge žrtava genocida. Među njima i predstavnice udruženja „Majke Srebrenice“.

„Znate da je poricanje posljednji stadij genocida a Handke upravo čini to, poriče genocid počinjen u Srebrenici“, kaže Kada Hotić iz ovog srebreničkog udruženja čija će delegacija biti na protestima u Stockholmu.

„Handke jeste veliki pisac ali je mali čovjek. On je učinio sve da negira zločin počinjen u BiH. Genocid koji je dokazan pred međunarodnim i bh. sudovima. Nama je jasno da su male ili nikakve šanse da promijenimo odluku švedske akademije ali moramo pokušati, moramo učiniti nešto. Ako ništa upozori na pogrešnu odluku. Zato ćemo biti na mitingu, da snažno pokažemo da se ne slažemo sa odlukom o dodjeli Noobelove nagradui Handkeu. I nikada nećemo prestati upozoravati na to“, kaže Hotić.

Iako su brojni pojedinci i organizacije kako sa Balkana tako i iz ostatka Evrope osudili odluku Odbora za književnost Kraljevske švedske akademije nauka da Nobelovu nagradu dodijeli Handkeu, ne postoji način da se ta odluka izmijeni, odnosno, da se nakon mitringa nagrada austrijskom književniku oduzme.

U statutima Nobelove fondacije ne spominje se takva mogućnost a nijedan od odbora za dodjelu nagrada u Stockholmu ili Oslu  nikada nije razmišljao o opozivu nagrade nakon što je dodijeljena. Toga su svjesni i organizatori protestnog skupa.

„Svjesni smo da nasa manifestacija vjerovatno nece uticati na odluku švedske Akademije ali smatramo da je nasa duznosti da iskazemo svoje negodovanje i stanemo, zajedno protiv nepravde“, kaže Šabanović.

Peter Handke, osim po književnim dostignućima, u javnosti je poznat i po kontroverznim stavovima o događanjima u bivšoj Jugoslaviji a posebno je na meti kritika bio nakon govora koje je održao na Miloševićevom spporovodu. Također, meta kritika bio je i kada je početkom 1996. godine objavio “Jedno zimsko putovanje ka rijekama Dunavu, Savi, Moravi i Drini ili Pravda za Srbiju”.

Austrijski književnik  je proglašen dobitnikom Nobelove nagrade za književnost za 2019. zbog, kako je navedeno u obrazloženju, “jezičke inovativnosti kroz pisanu riječ, koja opisuje ljudsku marginalizaciju i unikatnost življenja”.

 

PROČITAJTE I...

Macron, poput Françoisa Mitterranda, Jacquesa Chiraca, Nicolasa Sarkozyja i Françoisa Hollandea, pokušava natjerati CFCM da funkcionira kao svojevrsni “štit” od radikalizacije, očekujući čvršću integraciju muslimana Francuske, kojih ima oko šest miliona, među ukupno 67 miliona Francuza. Jedno od pitanja u kojima Macron očekuje pomoć jeste pitanje vela ili hidžaba, koji je bio zabranjen u Francuskoj 2004. godine. Ta je mjera imala određenog uspjeha i u drugim evropskim zemljama. Petnaest godina kasnije, hidžab je ponovno postao osjetljiv društveni problem, ne samo na periferiji i u predgrađima nego i na nekim univerzitetima

Osmanovićevo hapšenje nije izoliran slučaj, Srbija je to radila u još nekoliko navrata, a više puta raspisivala je potjernice zbog kojih su državljani Bosne i Hercegovine hapšeni u inostranstvu. Srbija to radi na osnovu vlastitih zakona kojima je sebi dala za pravo da procesuira sve ratne zločine na području bivše Jugoslavije, što nije u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!