NOVI STAV: POGLEDAJ NAS, JA RABBI

Sarajevska kantonalna vlast i njeni medijski privjesci pokušavaju nas vratiti u komunistički “tamni vilajet” represijom i cenzurom na slobodu medija. Tekst o pisanju Stava objavljen na Radiju Slobodna Evropa, kao i izjave pojedinih “uglednih” medijskih radnika i javnih ličnosti, eklatantan su primjer napada na slobodu govora i medije, pokušaja uvođenja cenzure i autocenzure, nametanja ideje da se o određenim temama ne smije kritički pisati, kao i poziva da se prema onima koji drugačije misle djeluje represivno.

 

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Jedna od središnjih tema ovog dvobroja Stava je funkcioniranje vlasti u Kantonu Sarajevo, odnosno, 150 dana nove vlasti koje su u Kantonu Sarajevo obilježile smjene.

Svako onaj ko Sarajevu i Bosni i Hercegovini želi dobro ne vidi ništa problematično u tome da na odgovornim mjestima sjede Srbi, Hrvati, Jevreji i svi drugi koji vole svoju zemlju, osim ako njihovom imenovanju ne prethodi hajka na obraz i čast onih koje smjenjuju. A vladajući konglomerat za sebe priskrbljuje atribute tužitelja i sudija i ničim dobijeno pravo da javno presuđuju ko je pošten, a ko nije, ko je sposoban, a ko nesposoban, i to po principu – ako si s nama, sposoban si i pošten, ako si u SDA, nesposoban si i korumpiran.

Sarajevska kantonalna vlast i njeni medijski privjesci pokušavaju nas vratiti u komunistički “tamni vilajet” represijom i cenzurom na slobodu medija. Tekst o pisanju Stava objavljen na Radiju Slobodna Evropa, kao i izjave pojedinih “uglednih” medijskih radnika i javnih ličnosti, eklatantan su primjer napada na slobodu govora i medije, pokušaja uvođenja cenzure i autocenzure, nametanja ideje da se o određenim temama ne smije kritički pisati, kao i poziva da se prema onima koji drugačije misle djeluje represivno.

U novom broju Stava pišemo o Bošnjacima i ideologiji. Pitanje postojanja konkretnih ideologija na bosanskohercegovačkoj i bošnjačkoj političkoj sceni, njihove međusobne sukobljenosti, razlike između proklamiranih ideologija i onih u koje se stvarno vjeruje i uloge koju realpolitika ima u političkim odlukama – nedovoljno je istraženo. Ipak, političku scenu u Bošnjaka mogli bismo, u kontekstu postojanja političke ideologije, ugrubo podijeliti u dva tabora. Prvi tabor sačinjavaju one stranke i političke ličnosti koje svoj legitimitet crpe iz tekovina prošlog sistema, dok su u drugom stranke koje svoj legitimitet crpe iz perioda stjecanja nezavisnosti i odbrane od agresije.

Bošnjaci i Hrvati su u Prijedoru, kao i u ostatku Republike Srpske, diskriminirani u pogledu prava na maternji jezik, zapošljavanje, ne uživaju status ravnopravnog naroda iako im to garantira Ustav tog entiteta. Diskriminacija je zastupljena i u drugim aspektima. Jedan aspekt jeste i pravo na kulturu pamćenja. O tome za Stav, povodom Dana bijelih traka, piše historičar Jasmin Medić.

Tokom maja smo imali priliku svjedočiti ponovnom otvaranju fočanske ljepotice Aladža džamije, što je kod mnogih probudilo i sjećanja na dešavanja u Foči tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Mnogi su u Foči ostavili svoje djetinjstvo, mladost, svoj život ili čak kosti svojih najmilijih. Danas većina njih nosi u sebi tragove dešavanja u Foči. Jedan od njih jeste i Mustafa Mujo Musić, rođen 20. januara 1936. godine u selu Dobromanovići kod Foče. Kao dijete je ostao bez oca, koji je pretrpio četnička mučenja u Drugom svjetskom ratu, od čijih je posljedica i umro. Dedo Mujo priča za novi Stav.

Iz Foče donosimo još jednu priču, i to o iftarima u haremu Aladža džamije.

Aladža u Foči ovogodišnjeg je ramazana džamija koju svako želi posjetiti, iftariti u njenom haremu, učiti zikr poslije akšama i klanjati teraviju u tijesno zbijenim safovima. Svaki dan i svaku večer posjećuju je ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine, jer, prema komentarima posjetilaca, svi su jedva čekali njeno obnavljanje i otvorenje. U Aladži se klanja bešvakat, a poslije podne-namaza neizostavna je mukabela. Dženan ef. Krajišnik, imam Aladže, živi u Foči s porodicom već dvije godine i tvrdi da ovakvu posjećenost definitivno nisu očekivali i nisu mogli ni zamisliti.

Za novi Stav govori i Rizvan Halilović, predsjednik Udruženja “Bosfor”. Tema razgovora jeste Sultan Fatihova “Ahdnama” koja potvrđuje da u islamu nema prisile.

Stav piše o teraviji u Chapelle Saint-Michelu, odnosno, kako su Bošnjaci u Bruxellesu ovog ramazana klanjali u crkvi.

Imam iz džemata IKC “Nur” Amer-efendija Durmo kaže da su reakcije džematlija na obavljanje namaza u crkvi različite, ali da su većinom pozitivne. “Najbitnije za nas jeste to da imamo svoj kutak u kojem možemo iftare organizirati, džumu i teravih-namaz obaviti. Taj prostor koji se nalazi u sklopu crkve nije bio namješten, bilo je tu par ikona i krstova koje smo uz saglasnost domaćina premjestili u drugu prostoriju”.

Obnavlja se čuvena Šerefudinova Bijela džamija u Visokom a reporteri Stava su provjerili kako teku radovi.

Šerefudinova Bijela džamija jedinstven je sakralni objekt u ovom dijelu Evrope. Nije kopija ni osmanskog ni arapskog stila, a onda zbog toga nije bilo moguće pronaći donatore među prijateljima iz islamskih zemalja. Građena je od sredstava vjernika iz Visokog pa i Bosne i Hercegovine i cijele Jugoslavije, a sudbina joj je takva da se i ova adaptacija, koja još traje, finansira dobrovoljnim prilozima vjernika i privrednika iz Visokog i muslimana iz Bosne i Hercegovine i šire.

Dvobroj magazina Stav na 104 stranice u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 30. maja, širom Bosne i Hercegovine.  

 

PROČITAJTE I...

Za ovaj 244. broj Stava Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, govori o rezultatima provođenja Reformske agende u protekle četiri godine, ali i najavljuje novu, tzv. Reformsku agendu II. Da bi se nastavio rast iz proteklih godina, potrebno je provesti još dosta teških reformi, ali ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, Vlada neće odustati od zacrtanog kursa.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!