NOVI STAV: Drumovi su poželjeli Turke

Prvi mart obilježava se kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine od 1992. godine. Naime, 29. februara i 1. marta 1992. godine u Bosni i Hercegovini je održan referendum o nezavisnosti bivše SFR Jugoslavije. Većina Bosanaca i Hercegovaca izjasnila se tada pozitivno – glasali su za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih naroda i građana. Povodom Dana nezavisnosti BiH, predavanje na Sarajevskom univerzitetu održao je Bogić Bogićević, bivši član Predsjedništva SFRJ i jedna od najvažnijih ličnosti u novijoj historiji naše zemlje. Stav integralno prenosi Bogićevićevo predavanje.

 

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

U Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde proteklih dana bilo je burno na političkoj sceni u pogledu pokušaja da se konstituira zakonodavna vlast nakon općih izbora iz oktobra 2018. godine. Formiranje vlasti u BPK Goražde nije uopće jednostavno jer je ovo kanton u kojem najviše političkih subjekata participira u zakonodavnoj vlasti, njih 11.

No, iz Goražda ipak stižu i ohrabrujuće vijesti, poput najavljenog početka izgradnje tunela Hranjen, koji je od najvećeg značaja za ovaj kanton jer će konačno Goražde biti povezano sa Sarajevom kvalitetnom putnom infrastrukturom. O ovim temama razgovarali smo s Aidom Obućom (SDA), predsjedavajućom prošlog saziva Skupštine BPK Goražde i ključnom osobom za formiranje nove skupštinske većine u Goraždu.

Revizija fakultetskih diploma jedna je od tema novog broja Stava.

Uvažavajući brojne zahtjeve javnosti, Vlada Federacije BiH usvojila je na prijedlog Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke u januaru ove godine inicijativu za pokretanje revizije diploma svih uposlenih u federalnim organima uprave, federalnim institucijama, zavodima, agencijama, direkcijama i drugim organima čiji je osnivač Federacija BiH. Revizijom će, kako je tada najavljeno, biti obuhvaćeni imenovani dužnosnici, državni službenici i namještenici u ovim institucijama. Za realiziranje i koordiniranje inicijative Vlada je zadužila Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke i Federalno ministarstvo pravde, te je pozvala i vlade kantona, te gradove i općine da podrže ovu inicijativu i pridruže joj se.

Prvi mart obilježava se kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine od 1992. godine. Naime, 29. februara i 1. marta 1992. godine u Bosni i Hercegovini je održan referendum o nezavisnosti bivše SFR Jugoslavije. Većina Bosanaca i Hercegovaca izjasnila se tada pozitivno – glasali su za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih naroda i građana. Povodom Dana nezavisnosti BiH, predavanje na Sarajevskom univerzitetu održao je Bogić Bogićević, bivši član Predsjedništva SFRJ i jedna od najvažnijih ličnosti u novijoj historiji naše zemlje. Stav integralno prenosi Bogićevićevo predavanje.

U novom Stavu čitajte i kako ratni zločinac Ljubomir Borovčanin u Tehničkom remontu “Bratunac” obnavlja oružje.

Bratunački Tehnički remont oživio je kada je privatiziran. Kupila ga je firma “ELW Global” u vlasništvu Slavenka Ristića. Nikada nije razjašnjeno odakle je firma koja je kupila Tehnički remont, prema izvorima iz Vlade RS-a, koja je prodala TRB, “ELW Global” je iz Johannesburga, Južnoafrička Republika, a prema podacima Konkurencijskog vijeća, koje je dalo dozvolu za ovu koncentraciju, firma “ELW Global” ima sjedište u Dubaiju.

Akif Agić je ratni reporter i publicista čija su djela kao dokazni materijal u Hagu pomogla u dokazivanju UZP u slučaju “Prlić i ostali”. Agić govori za novo izdanje Stava i tvrdi: „Ono što smo puškom odbranili moramo znati i perom braniti“.

“Djevojka mi govori o strašnim silovanjima koja su činili bojovnici HVO-a i HV-a: ‘Mojih prijateljica i drugarica je puno zarobljenih, silovanih. Na svu sreću, ostala sam, a odvodilo je mahom sve djevojke. Radili su djevojčicama Bože sačuvaj stvari…’ Pitao sam je zna li imenom nekog od počinilaca, nabrajala je: ‘Mario Dole, Mato Jelić, Zoran Čalić, Đoko. Dolazili su po pola noći…’ Poznata su nam razaranja Mostara, Gornjeg Vakufa, ili koncentracioni logori, ma sve to je strašan zločin i važno je da se piše i ostavlja trag o zločinu i zločincima. Upravo knjiga Svjedoci zla žulja pošto su tu imena zločinaca. Da, tu su imena, to je bolno za zločince, jer su sve učinili da se zaboravi. Ali zaborava nema”

Novi Stav donosi i priču o „Bašeskiji iz Bosanske Krupe“, krajiškom ljetopiscu Omer-efendiji Kovačeviću.

Pored redovnih džematskih poslova, Kovačević je u proteklih 28 godina imamske službe uspio zapisati nekoliko stotina stranica u dva džematska ljetopisa, potom uraditi Knjigu vakifa, te Matičnu knjigu džemata.

Iz Bosanske Krajine donosimo i priču o Arapuši, krajiškom naselju u kojem je 1992. godine stalo vrijeme.

“Imali smo sve što je trebalo jednom naselju: ambulantu, veterinarsku stanicu i školu u koju je nekada išlo oko 1.400 učenika. Arapuša je imala svoju poštu i poštanski broj 77246, koji još postoji, ali pošte više nema. Prije rata je ovdje živjelo oko 480 stanovnika. U njenu školu išla su djeca iz svih okolnih sela. Svi Dubovici, pola Rujiške, Buševići, Novakovići, Osredak, Donji i Gornji Petrovići, Mali Badić, Zalin i muslimanska Jasenica. Danas neka od tih sela pripadaju Republici Srpskoj. Prvog maja 1992. godine 480 stanovnika, Bošnjaka, iselilo je pod pratnjom Srba i otišlo u Sanski Most, a odatle su kasnije, nakon istog scenarija, došli u Bihać.”

Stav u novom broju objavljuje analizu stanja Bošnjaka u Hrvatskoj.

Bošnjaci u Hrvatskoj na raspuću lojalnosti državi, naciji i vjeri trebaju građanski hrabro koristiti prava iz Ustava, Ustavnog i ostalih zakona. Nije isključeno da, na valu novog ateističkog zanosa, razočarenja crkvom i vjerskim zajednicama, društvo ne krene u pravcu revizije pravnog položaja svih vjerskih zajednica i pristupi reviziji ugovora i Islamske zajednice s državom. Vrh zajednice, osim što stalno ponavlja kako je ona multietnička i višenacionalna (iako Bošnjaci čine uvjerljivu apsolutnu većinu), intenzivno sarađuje s predsjednicom države, do mjere uključivanja i u njezine u javnosti prezrene inicijative poput “brendiranja Hrvatske”.

U novom Stavu čitajte i priču o vojnicima o kojima se do sada nije mnogo toga znalo, Hitlerovim muslimanskim komandosima.

U Drugom svjetskom ratu postojala je jedinica o kojoj se danas gotovo uopće i ne govori i o kojoj se malo zna – “Kommando Schacht”. Jedinica koju je početkom 1943. godine organizirao kapetan Gerhard Schacht. Činili su je muslimanski vojnici čiji je zadatak bio infiltrirati se iza neprijateljskih linija i izazivati haos. Onako kako su ratovali “Nemilosrdni gadovi” iz filma Quentina Tarantina. Stvarnost je bila okrutnija prema Schachtovim Arapima jer su, iako su se iskazali u mnogim bitkama, okončali živote braneći okolicu Berlina od savezničke vojske koja je nadirala ka Hitlerovom bunkeru.

Dodijeljen je 91. Oskar za najbolje filmove. Ovogodišnja dodjela protekla je u mirnoj i monotonoj atmosferi, što zbog izostanka voditelja koji su samoj ceremoniji tradicionalno donosili prepoznatljiv karakter te duhovit i šarmantan pogled na društvenu, političku i kulturološku situaciju u Americi, što zbog očekivanih nastupa i predvidljivih pobjednika. Zašto je ovogodišnja dodjela prošla predvidljivo, dosadno i (ne)zasluženo, čitajte u 208. broju Stava.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 28. februara širom Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!