Novi pokušaj kompromitacije oslobodilačke borbe Armije RBiH: Bitka za Žuč još nije gotova?

Krajnje zabrinjavajuće zvuči informacija da Tužilaštvo BiH provodi istragu zbog krivičnog djela zločina protiv čovječnosti, navodno počinjenih na lokalitetima Orahov Brijeg, Žuč i Orlić, pogotovo jer istraga obuhvata kote 830 i 850, ali i period od početka juna pa do kraja decembra 1992. godine. To je prostor koji je ušao u historiju i legendu zbog teških rovovskih bitaka, ali i veličanstvenih pobjeda jedinica 1. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine ostvarenih upravo u periodu koje Tužilaštvo BiH istražuje.

Krajnje zabrinjavajuće zvuči informacija da Tužilaštvo BiH provodi istragu zbog krivičnog djela zločina protiv čovječnosti, navodno počinjenih na lokalitetima Orahov Brijeg, Žuč i Orlić, pogotovo jer istraga obuhvata kote 830 i 850, ali i period od početka juna pa do kraja decembra 1992. godine. To je prostor koji je ušao u historiju i legendu zbog teških rovovskih bitaka, ali i veličanstvenih pobjeda jedinica 1. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine ostvarenih upravo u periodu koje Tužilaštvo BiH istražuje.

Istovremeno, to je danas, kao i 1992. godine, potpuno nenaseljen prostor, pa nije jasno kakav konkretno zločin protiv čovječnosti tužilaštvo istražuje. Jedini masovni zločin za koji se zna da se desio na tim lokalitetima u tom periodu jeste onaj koji su počinile jedinice Vojske Republike Srpske 18. septembra 1992. godine, kada su, u pokušaju da vrate izgubljene položaje na Orliću, upotrijebili “živi štit” sastavljen od pedesetak bošnjačkih logoraša iz zloglasnog logora smrti “Kod Sonje” u Vogošći, koje su natjerali da idu ispred njihovih pješadijskih jedinica kako bi neutralizirali vatru boraca tada 1. mehanizovane, a kasnije 111. viteške brigade Armije RBiH.

No, problematično je što je taj ratni zločin velikosrpski agresor počinio u toku jednog konkretnog dana, a Tužilaštvo BiH istražuje period od gotovo pola godine, i to baš onaj period obilježen pobjedama Armije Republike Bosne i Hercegovine, od oslobađanja Orlića 8. juna do oslobađanja kote 850 i Golog Brda u prvoj polovini decembra 1992. godine. Još ako se ima u vidu dosadašnja praksa otuđenog pravosuđa, koje već godinama pokušava preko sudskih progona boraca i komandanata ARBiH (slučajevi Orić, Dudaković, Mahmuljin, Dreković), a ignoriranjem srpskih ratnih zločina (kao što se dešava, npr., u Goraždu) izjednačiti agresora i žrtvu i promijeni karakter agresije na Bosnu i Hercegovinu, cijela stvar postaje još sumnjivija.

Indikativno je što se ovakva istraga pokreće poslije toliko godina, i to baš nekako od kada je na prostoru Žuči počelo organizirano obilježavanje 8. juna kao dana oslobađanja Orlića i dana Općine Novi Grad, što je događaj koji redovno privuče i veliki broj posjetilaca, ali i veliku medijsku pažnju. Ako bi se zaista pokazalo da je riječ o istrazi nekakvog navodnog zločina Armije RBiH, onda bi bilo sasvim jasno da je riječ o novom pokušaju kompromitacije oslobodilačke borbe Armije Republike Bosne i Hercegovine i malicioznoj namjeri da se izmisli nekakav zločin kako bi se kompromitiralo obilježavanje i proslavljanje značajnih datuma poput 8. juna, koji bi se nakon toga problematizirali kao nekakve proslave zločina ili tome slično.

Iako je još rano sasvim pouzdano tvrditi da je riječ o nečemu takve vrste, politički trenutak u kojem se nalazimo, ali i dosadašnje iskustvo s instrumentaliziranim Tužilaštvom BiH, takvo je da “onaj koji se o mlijeko opeče, i u jogurt puše”.

PROČITAJTE I...

“Vlada je i zakonska rješenja i amandmane jednoglasno podržala. Volio bih biti u prilici da vidim koje su to zamjerke, odnosno dodatni prijedlozi parlamenta, kako bismo mogli zajednički doći do usaglašenog teksta ovih dugo iščekivanih zakonskih rješenja. Nadam se da će se to vrlo brzo desiti jer ovi zakoni trebaju stupiti na snagu početkom obračunskog perioda ili eventualno s krajem polugodišta. Realni rok početka primjene ovih zakona sada može biti samo 1. juli 2020. godine. Na ovim zakonima radimo dugo vremena i zakoni su prošli redovnu parlamentarnu proceduru, koja je uključivala i javnu raspravu”

Početkom 2019. godine Egipat, Uprava kiparskih Grka, Grčka, Jordan, Izrael i Palestina sklopili su sporazum u Kairu o formiranju “Istočnog mediteranskog plinskog foruma” s ciljem uspostave regionalnog tržišta prirodnog gasa i izgradnje saradnje usredotočene na energiju. Sve te zemlje tretiraju Tursku kao da ona nema 1.577 kilometara obale Sredozemnog mora. Isto tako tretiraju Lebanon, a na vrh svega toga, Uprava kiparskih Grka tretira turske Kiprane kao nepostojeće i nevrijedne dijeljenja prirodnih resursa

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!